Connect with us

Vijesti

SPLIT DANAS Otvaranje Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju 2024. – okruglim stolom “I u mom gradu Vukovar svijetli”

Published

on

Društveno-kulturna manifestacija Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju otvara se u ponedjeljak, 11. studenog s početkom u 18 sati u dvorani ‘Vinko Draganja’ u Dominikanskom samostanu u Hrvojevoj ulici u Splitu.

U sklopu programa otvorenja održati će se okrugli stol “25 godina spomen čina i u mom gradu Vukovar svijetli” na kojem sudjeluju: dugogodišnja ravnateljica Gradskom muzeja Vukovar (30 godina je vodila ustanovu, pa i u “progonstvu”) gđa. Ružica Marić, tadašnji (1999. g.) predsjednik splitskog ogranka Matice hrvatske, hrvatski akademski slikar Josip Botteri Dini, inicijatorica pokreta dr. sc. Vini Rakić te u ime Hrvatske udruge Benedikt Margita Vučetić, članica Upravnog vijeća.

Drugog dana, u utorak, 12. studenog s početkom u 16 sati u Galeriji Muzeja Domovinskog rata u Splitu održati će se tribina: ‘Sjećanje na žrtve Dakse’.

Sudjeluju dr. sc. Denis Vokić, predsjednik Udruge Daksa 1944./45 i Marlon Macanović, dipl. iur. i publicist, autor knjige ‘Petrus – padre Petar Perica – Kristov slavuj’.

Suorganizatori su Hrvatska udruga Benedikt, Muzej Domovinskog rata u Splitu i Družba ‘Braća Hrvatskog Zmaja’.

Istog dana u 18:00 sati održat će se CC One Split, Večeri dokumentarnog filma, kao i slijedeći dan u srijedu, 13.11. u 18:00.

U četvrtak, 14.11. u 18:00 u Gradskoj knjižnici Marko Marulić, održat će se predstavljanje knjige Tanje Belobrajdić, Nisu zaboravljeni, čuvari grada

– Uz prisjećanje na žrtvu Vukovara i Škabrnje, kroz program obilježit će se sjećanje na stradanje stanovnika dubrovačkog područja 1944. godine na otoku Daksi. Partizanske su vlasti pogubile i tajno pokopale najmanje 53 osobe, a među njima i pet članova Družbe ‘Braća Hrvatskoga Zmaja’: dr. Nika Koprivicu, Zmaja Cavtatskoga, odvjetnika i gradonačelnika Dubrovnika, don Gjura Krečaka, Zmaja od sv. Mihajla na Lapadu, župnika istoimene župe, dr. Balda Pokovića, Zmaja od Ploča, odvjetnika, Milana Goesla, Zmaja od Popovoga tornja, trgovca i Maksimilijana Miloševića, Zmaja Dobrotskoga, ravnatelja Preparandije dubrovačke.

Na tribini će biti predstavljene aktivnosti Udruge Daksa te će biti održano predavanje o životu i djelu patera Petra Perice koji je također pogubljen na Daksi – poručuju organizatori.

Vijesti

PAO VEĆI ‘BERLINSKI ZID’ Hvala Bogu! Gotovo je s genderizmom, sakaćenjem djece, pedofilijom

Published

on

Bog ga je poslao! Mediji u Hrvatskoj ostali bez teksta! Čujem da nema više ono rodno neutralno što su veliki desničari potpisali u onoj Istanbulskoj – piše dr. Hrvoje Tomasović na svom profilu.

“Zapovijedam svim federalnim agencijama da prekinu programe koji promiču promjenu spola i “roda”.

Tražit ću od Kongresa da zabrani korištenje federalnih poreza za ove procedure i donese zakon protiv sakaćenja djece u svih 50 država… to će ići vrlo brzo…

Štoviše, podržat ću pravo žrtava da tuže liječnike koji su neoprostivo vršili ovo nad maloljetnicima i traže odštetu… i još puno toga, a posebno vezano za zlouporabe kod pandemije…”

Sam Bog je poslao ovog čovjeka, neka ga On zaštiti i čuva kao i dosad…

Continue Reading

Vijesti

UNIŠTITI – roman kontroverznog velikana, ‘francuskog Jordana Petersona’

Published

on

I nije samo umjetnost u banani. Ali mi kockoglavi ognjištari ionako niš ne kužimo; glupi smo i primitivni.. Ne kužimo kako se štanca lova, moć i položaji – piše Ivan Pletikos na svom profilu.

Netom uoči francuskih predsjedničkih izbora 2027. godine, na internetu se pojavljuje video koji prikazuje giljotiniranje ministra financija Brune Jugea. Nakon napada na banku sperme i imigrante koji su se uputili u Europu, tragovi vode prema radikalnim ekološkim skupinama koje koriste zagonetne geometrijske simbole. Paul Raison, tehnokrat i ministrov čovjek od povjerenja, te osobni prijatelj, pokušava ući napadačima u trag i otkriti njihove motive.

Dok se ispisuje francuska i globalna povijest, u životu Raisona i njegove obitelji gomilaju se emotivni i zdravstveni problemi. Paul i njegova supruga Prudence žive u odvojenim sobama, otac Édouard, bivši tajni agent DGSE-a, upravo je doživio moždani udar koji ga je paralizirao, a bračnom životu brata Auréliena ne piše se dobro. K tome, sve izglednije je da će predsjednički izbori na čelo francuske države iznjedriti ušminkanu TV zvijezdu, a da će sadašnji predsjednik iza kulisa isplanirati svoj povratak

Nekako mi je dospio u ruke roman Uništiti, posljednji (a možda i zadnji) roman po mnogočemu čuvenog i “kontroverznog” Michela Houellebecqa.

Naime davati epitet (pa i diskvalifikativ) “kontroverzni” europskom umjetniku u tradiciji modrene je čista tautologija. Većina njih u povijesti i sami su se trudili dobivati takav tretman, a ne dobivanje bi označili životnim i stvaralačkim neuspjehom. Naš Michel se čvrsto drži te tradicije, uostalom kao i svi meinstrimlije od barem romantizma do danas, od kada se sama hoh umjetnost na sreću više manje sama od sebe, i pored režimskih dotacija, upokojava. Sa ovim bi se složio i Michel Houellebecq, jer je tako nešto i napisao pri kraju navedenog romana.
Čitatelj ima dojam da mu je roman samo izlika za duže esejističke izlete, koje mogu biti zamorni nezainteresiranima za određenu temu. Meni su bili interesantni, ali priznajem umaraju.

Ovaj roman sam Houellebecq je nazvao svojim zadnjim romanom. Vidjet ćemo da li se pisca isplati držati za riječ…
A bi li to bilo šteta? Pa mislim da bi, jer Houellebecq zna pisati; stil mu je čitak i pitak usprkos malko odužim rečenicama i usprkos ne baš originalnim metaforama koje stoga s pravom, čim više, izbjegava. Bolje svježije i orginalnije metafore ima Lee Child u serijalu o Jacku Reacheru.
Kompozicija romana zbog svoje žanrovske strukture, vuče čitatelja na nestrpljivo okretanje stranica, što je ultimativna pohvala piscu.

Houellebecq ima što reći jer tema mu je generalno umiranje Zapadne civilizacije, ali ne oko nas, već u nama. To radi bolno iskreno i minuciozno precizno opisujući našu stvarnost kao distopiju. Ta iskrenost mu je i priskrbila “kontroverznost”: najprije prema Islamistima koji su ga čak sudski tužili za rasnu i vjersku mržnju nakon romana Platforma, ali i radi izjava tipa (cit): “Islam je opasna religija, i to od trenutka kada se pojavio. Srećom, osuđen je na propast”, ali i prema današnjoj vladajućoj liberalnoj kulturi Zapada(cit):””‘Velika zamjena’ (stanovništva) nije teorija, to je činjenica.” Također je okrivio SAD za uvoz “Woke” kulture u Francusku. Zatim je dodao: “Naša jedina šansa za preživljavanje bila bi da bijela nadmoć postane moderna u Sjedinjenim Državama.”!

Stoga ga moderni vladajući cenzori u liku književnih kritičara i drugih oblikovatelja tuđeg mišljenja nazivaju kontroverznim, konzervativcem i desničarem pokazujući time sav svoj moralni i spoznajni jad i bijedu. Jer nitko u sebi ne živi i svojim postojanjem ne svjedoči dakle interiorizira vrijednosti mainstream današnjice zapada kao Houellebecq. Sva trulost Zapada je u njegovu biću. Nema lijevijeg po životnom stilu i temeljnoj vokaciji od Michela H. Ali nitko na zapadu nije iskreniji prema sebi, svojoj Francuskoj i svom Zapadu od Michela H. Ako je Charles Boudelaire dobio naziv pjesnika spleena Pariza, Michel Houellebecq može dobiti sličan naziv “pjesnika spleena Zapada 2.1”.

Glavni lik u različitim mu se romanima različito zove, ali i uvijek je isti i s autorom dijeli mnoge osobine iz stvarnog života, uključujući njegovu apatiju i nisko samopouzdanje. Teme mu uključuju i prikaz života kao beznadnog i sex kao ekskapizam toga beznađa. Kao radikalni ateist sklon je i različitim fringe religijama New agea koje se ponavljaju kao lajtmotiv u svakom romanu. Tema koja se ponavlja u svim romanima je i devastirajući utjecaj ekonomije slobodnog tržišta na ljudske odnose i seksualnost. Slobodno tržište ima apsolutne pobjednike i apsolutne gubitnike, a isto vrijedi i za odnose u društvu koje ne cijeni monogamiju, već potiče ljude da traže sreću koja im uvijek izmiče putem seksualnog konzumerizma, u očajničkom traženju narcisoidnog zadovoljstva. Tema mu je i eutanazija, (cit): “Kada neka država — društvo, civilizacija — dođe do točke legalizacije eutanazije, u mojim očima gubi svako pravo na poštovanje. Od sada postaje ne samo legitimno, nego i poželjno, uništiti ga; kako bi nešto drugo – druga zemlja, drugo društvo, druga civilizacija – moglo imati priliku nastati”!
Sa gore upotrijebljenim glagolom, došao sam konačno i na temu posljednjeg/zadnjeg romana: Uništiti.

Tematski u romanu se variraju teme kao i u svim prethodnim romanima, ali ipak je vidljiva evolucija. Kao prvo to je prvi žanrovski roman, mogli bi ga nazvati i špijunskim trilerom, dedukcijskim romanom, ali Houellebecq ne bi bio svoj kada bi ispoštovao te zakone i kada naprasno to ne bi prekinuo pretvarajući roman u intimističko suočavanje glavnog junaka sa posljednjim pitanjima života i smrti dok mu se iz usta širi vonj truleži iz bolesnog jezika koji ga vodi u smrt…

Roman Uništiti je po mnogim elementima temata autorovog opusa značajna evolucija. Houellebecq je dosad bio u svim romanima radikalni ateist, uostalom njegova kritika islama je uglavnom s pozicije ateizma, čijom legitimacijom kritizira sve monoteističke religije.

No suprotno dosadašnjim romanima, u ovom romanu jedini istinski pozitivan lik jest onaj njegove sestre Cecile, koja je ponizna trpežna katolkinja (i to u Francuskoj!). I odaje joj priznanje da svoje veliko srce i sposobnost održavanja šire obitelji na okupu, dobiva iz svoje vjere. Dapače glavni lik dva puta odlazi u lokalnu crkvu i pali svijeće. Houellebecq još nije Jordan Peterson, ali tim je putem očito pod stare dane, krenuo.

Svijeća još nije dogorjela i gori i gorjet će jer beznađe je najteže trpjeti…

Continue Reading

Vijesti

Predstavljena je nova knjiga Hrvatskog arhiepiskopa †Aleksandra

Published

on

Dana 7. studenog 2024. u Kristalnoj dvorani hotela The Westin u Zagreb predstavljena je nova knjiga Hrvatskog arhiepiskopa †Aleksandra, pod naslovom: Hrvatska pravoslavna crkva – Preporod  (ISBN 978-953-59546-9-9 – 360 stranica, tvrdi uvez).

Cijena knjige je 30.- EUR i može se naručiti preko e-maila: [email protected]

“Za hrvatsku paradigmu u povijesnoj znanosti više je uradio poglavar HPC arhiepiskop Aleksandar od katedri za povijest sveučilišta u Hrvatskoj”

akad. Josip Pečarić

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved