Connect with us

Društvo

Splitska kartolina – Ivica obmanjuje javnost!?

Published

on

Puljak je najavio da će uskoro raspisati natječaj za Istočnu obalu, kroz koji će urbanisti i arhitekti predložiti rješenja za promet u trajektnoj luci.

Puljka i one koji ne znaju treba podsjetiti da postoje idejna rješenja:

  • PROSTORNO – PROMETNA STUDIJA ŠIREG PODRUČJA GRADA SPLITA

Institut IGH d.d., Zagreb, prosinac, 2011.

te

  • Masterplan razvoja područja Istočne obale i gradskog projekta Kopilica (ožujak 2019.)

Dakle, studije postoje i dokazuju da se radilo i prije nego je Puljak došao na vlast. Puljak ne spominje studije već ističe kako je on okupio stručnjake s ciljem da se napravi idejno rješenje.

Činjenica je da idejno rješenje postoji!

Razgovaralo se, davani su prijedlozi, rađene su studije (prije malog Ivice) i danas treba odlučiti kojoj studiji dati prednost, što izmjeniti i zbog čega. Ako Prostorno-prometnu studiju  šireg područja grada Splita, koji je napravio IGH u suradnji s drugim stručnjacima i ustanovama, nije dobra treba jasno kazati zašto nije dobra te prodložiti bolje rješenje ako postoji.

Također postoji Masterplan – studija urbane revitalizacije Splita (2019. godina), koju je u ime Grada Splita i Hrvatskih željeznica naručila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), usredotočena je na dvije glavne projektne lokacije: Istočnu obalu i Kopilicu.

U navedenim studijama prikazana su stručna idejna rješenja.

PROSTORNO – PROMETNA STUDIJA ŠIREG PODRUČJA GRADA SPLITA

Institut IGH d.d., Zagreb, prosinac, 2011.

OPERATIVNI SAŽETAK – KNJIGA I – tekstualni dio

1. NARUČITELJI I IZRAĐIVAČI STUDIJE

Naručitelji Prostorno – prometne studije šireg područja grada Splita su :

Grad Split                                                                            (10%)

Splitsko – dalmatinska županija                                        (5%)

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Hrvatske autoceste                                                  (25%)

Hrvatska ceste                                                                     (25%)

HŽ Infrastruktura                                                              (25%)

Lučka uprava Split                                                             (10%)

U izradi Studije sudjelovali su stručnjaci: Instituta IGH, Građevinsko – arhitektonskog fakulteta u Splitu, poduzeća Promet – Split, Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Željezničko projektnog društva – Zagreb te Direktor Zavoda za planiranje, studije i zaštitu okoliša.

Prijedlozi izlaska iz gradske luke (str. 84. i 85. knjige I.).

Slika 44. CESTOVNI RASPLET –VARIJANTA 1. GRADSKA LUKA-ISTOK

Slika 45. CESTOVNI RASPLET –VARIJANTA 2. GRADSKA LUKA-ISTOK

Slika 46. CESTOVNI RASPLET –VARIJANTA 3. GRADSKA LUKA-ISTOK

Temeljem prethodne analize kao realno najkvalitetnije rješenje lučkog, cestovnog i

željezničkog terminala na istočnom dijelu Gradske luke nameće se prijedlog na slici

45. (vidi gore, str. 86.)

U R B A N A  R E V I T A L I Z A C I J A  S P L I T A

Masterplan razvoja područja Istočne obale i gradskog projekta Kopilica (predstavljen u ožujku 2019. godine)

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara kazao je: Konačno, dobili smo Masterplan. Doista dobili, jer radi se o poklonu EBRD-a. Odabrali su iskusne međunarodne stručnjake koji su kroz dugoročan proces prikupljali podatke, povijesne dokumente i stručne podloge, slušali i analizirali planove i želje Grada, komentare stručne i opće javnosti te ih uspoređivali s najboljim svjetskim praksama i kretanjima na tržištu.

Svjesni važnosti dokumenta, prihvatili smo poklon, no i dali svoj obol aktivnim sudjelovanjem i možda najkvalitetnijom javnom raspravom koja nije bila obavezan, ali je svakako postala vrijedan dio procesa kroz koji smo prošli i u konačnici, dokumenta koji smo dobili. Prezentacije, radionice i aktivna rasprava pobudili su interes građana i iznjedrili dodatne, korisne ulazne podatke koje su izrađivači po tom obradili i uvrstili u konačnu studiju….

O MASTERPLANU

Masterplan – studija urbane revitalizacije Splita, koju je u ime Grada Splita i Hrvatskih

željeznica naručila Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), usredotočena je na dvije glavne projektne lokacije: Istočnu obalu i Kopilicu.

Masterplan-studija pripremni je i neformalni instrument koji prethodi formalnom postupku urbanističkog planiranja, a koji se temelji na detaljnoj analizi potreba obiju lokacija. Masterplan-studijom utvrđen je komercijalni potencijal lokacija Istočne obale i Kopilice te je predviđen istovremeni sustavni prometno-prostorni razvoj lokacija, uzimajući u obzir potrebe

stanovnika i posjetitelja Splita. Tako Masterplan studija pruža sveobuhvatan strateški plan utemeljen na najširem mogućem uvidu u cjelokupnu strategiju i daje opće smjernice za sve relevantne elemente ovih projekata.

Isti je podloga za financiranje dvaju ključnih strateških projekata prepoznatih od Vlade RH na području grada Splita iz fondova Europske unije u slijedećem programskom razdoblju i to pod listom velikih strateških projekata. Radi se o projektima „Novi ulaz u Split – Vučevica A1 – Trajektna luka Split“ te projektu „Brza gradska željeznica Zračna luka Split – Trajektna luka Split s multimodalnim čvorom Kopilica“.

Oba projekta imaju finalnu studiju izvodljivosti s varijantnim idejnim rješenjima te se, zajedno s Masterplanom, nadležnim Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture te Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, vrše pregovori s JASPERS stručnjacima EU Komisije za kandidaturu predmetnih projekata na financiranje kroz razdoblje 2021. – 2027.

Masterplan – Prijedlog prometnog rješenja

Dakle, postoje studije, idejna rješenja, pa se sada treba odlučiti koji prijedlog će biti usvojen i koje izmjene će biti urađene. Ništa ne započinje s malim Ivicom kako nam on to predstavlja.

Puljak je izrazio zadovoljstvo što su preuzeli dužnost i što će uz veliku podršku građana (31% !) , koju su dobili na izborima, nastaviti istim smjerom kao i kada su grad vodili tijekom deset mjeseci, koliko su bili na vlasti.

Je li 18,75% birača velika podrška građana? Gledajući brojčano nije pa je očito da je malog Ivicu izabrala manjina.  

Mali Ivica govori kao da sve počinje od njega ali to nije istina. Mnogo toga je Ivica obećao učiniti, a vrijeme će pokazati što će uspjeti napraviti. U Splitu imamo silnu devastaciju prostora i nije moguća nikakva renesansa o kojoj je mali Ivica pričao. Hoće li novi GUP i PUP zaustaviti daljnju devastaciju prostora u gradu Splitu, to je pravo pitanje na kojeg trebamo dobiti odgovor.

Ivica Puljak: „Split će doživiti takvu renesansu kakvu još nisu vidjeli gradovi u Hrvatskoj!“

Ivica Puljak: “Mi ćemo nakon potvrde pobjede u nedjelju nastaviti beskompromisno s velikim žarom voditi ovaj grad da u sljedeće tri godine zaista doživi preporod i da sve ono što smo govorili zaista i napravimo te da građani budu ponosni na naš lijepi grad” .

Čekamo najavljeni preporod grada, čekamo novi GUP i PUP grada, čekamo uređivanje svih četvrti grada.

Želim (želimo) da svi kotarevi grada Split bude sređeni i lijepi, a ne samo Palača, Marmontova, Riva, Zapadna obala…

Tijekom izborne kampanje Ivica Puljak je govorio da je formirao tim stručnjaka koji će dati idejno rješenje prešućujući činjenicu da idejna rješenja imamo (vidi gore) i da treba ići u realizaciju.

Nije lijepo prešućivati činjenice, nije lijepo obezvrjeđivati rad svojih prethodnika.

Dr. Marko Jukić

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Trsatske

Published

on

By

Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko svetište u zapadnom dijelu Republike Hrvatske. Prema predaji 10. svibnja 1291. godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na Trsat su je iz Nazareta prenijeli anđeli. Tu se zadržala do 10. prosinca 1294. godine kada je anđeli preniješe u Loreto, pokraj Ancone, gdje se i danas nalazi.

O gradnji crkve razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez Martin Frankapan, dozvolom pape Nikole V., zavjetujući se franjevcima obvezom gradnje crkve i franjevačkog samostana 1453. godine, na mjestu gdje se prema legendi od 1291 do 1294. godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz Bosanske vikarije.
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji Frankopana i grob Petra Kružića, graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta.

Vrlo brzo ovo svetište je postalo hodočasničkim središtem. Nakon velikog požara koji se desio 1629. godine, bilo je potrebno dodatno renovirati crkve i samostan uz nju. Crkva i samostan su obnovljeni ponajviše u baroknom stilu u kojem su prepoznatljivi i danas. Unutrašnjost je također dizajnirana baroknim stilom, a to se najviše očituje u raskošnom oltaru koji datira iz 1692. godine.

Na mjestu današnje bazilike gotovo dva stoljeća bila je kapela koju je dao izgraditi Nikola I. Frankopan. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska klaustra te ljetna blagovaonica.

Najzaslužniji za današnji njen izgled je Franjo Glavinić, tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu 1644. pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila 1824. godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.

Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima papa Urban V. 1367. godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti».

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao sv. Luka Evanđelist. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata 8. rujna 1715. godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva Marijina slika izvan Italije koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na Trsatu. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili  Velike Gospe.

Čudotvorna slika “Majke Milosti” podijeljene je u tri okomita polja. U središnjem, najvećem polju je Marija koja doji, hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu ali i prema gledatelju slike. Dijete Isus ima ozbiljan pogled i podiže ruku za blagoslov. U gornjem dijelu lijevog i desnog bočnog polja prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja: Utjelovljenje (Navještenje) i Otkupljenje. Potonje je prikazano u tradicionalnoj ikonografskoj formi “deisisa” – prikaza Kristove otkupiteljske smrti na križu, prije koje je Crkvi preko sv. Ivana, najmlađeg apostola, Mariju ostavio za Majku. U donjoj polovici lijevog i desnog bočnog polja slike prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao. S lijeve strane su prikazani nepoznati sveti biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej (crven, jer mu je tijekom mučeništva odrana koža) i sv. Stjepan, đakon.

Knez Martin Frankapan uz crkvu je dao sagraditi i samostan u koji su se 1468. doselili franjevci. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana. U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima 1367. godine darovao papa Urban V. Ikona je već u to doba slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sveti Luka. Tu se nalazi i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankapan poklonjen crkvi 1485., te dvoglavi orao iz masivnog zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar Karla V. iz 1536. godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je 1597. godine darovao hrvatski ban Toma Bakač-Erdody za ozdravljenje sina. Još se tu čuvaju i Leopoldovi svjećnjaci, te misno ruho koje je darovala Marija Terezija.

U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske. Tu su i ostali darovi od 19. st. do danas.

U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i gimnazija za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsačka pučka škola i prva bolnica u Rijeci. Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz 1532. godine Marka Marulića, kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice Katarine Zrinski autora Nikole Dešića.

Brončana skulptura “Trsatski hodočasnik”  je rad akademskog kipara Antuna Jurkića. Skulptura predstavlja papu Ivana Pavla II. kako se moli. Postavljena je u čast trećeg pastoralnog posjeta (2003. godine) pape Hrvatskoj.

Continue Reading

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: VUKOVAR 1991.

Published

on

By

Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar 1991. godine.

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Vukovarski franjevci (ne država) napravili su popis svih vukovarskih žrtava 1991. godine. Imena su ispisana na staklenoj stijeni u dvorištu Franjevačkog samostana, ponad Dunava. Idejni poticaj za ovaj popis dao je fra Josip Šoštarić, tadašnji župnik u Šarengradu, koji je često dolazio u Vukovar.

Na ovome popisu nalaze se poginuli hrvatski branitelji i pripadnici civilne zaštite u Vukovaru 1991. godine. Među njima su i oni zatočeni i ubijeni u Srpskim koncentracijskim logorima, ali i brojni nestali te veliki broj hrvatskih branitelja koji su iz drugih krajeva Domovine i inozemstva došli braniti Vukovar.

Vukovarski fratar dvije je godine tragao za imenima branitelja i civila, muškaraca, žena i djece, katolika i pravoslavaca, muslimana koji su izgubili svoje živote u Domovinskom ratu. Prvi put sada su na jednom mjestu njihova imena i prezimena uklesana u staklene ploče. Vidi popis:

https://direktno.hr/domovina/objavljujemo-popis-2717-heroja-vukovara-169822/

Popis 2717 žrtava srpske agresije na Vukovar

Podsjetnik za zaboravne Hrvateke, dezertere koji vladaju, jugočetničku oporbu i koalicijske partnere HDZ-a

Continue Reading

DOMOVINSKI RAT-KULTURA SJEĆANJA

KULTURA SJEĆANJA: Srpski zločin u Saborskom

Published

on

By

Slika 1. Spomenik u Saborskom (Saborsko.net)

Srpski zločin u Saborskom, 12. studenoga 1991.

Saborsko je veliko hrvatsko mjesto udaljeno 10 km od Plitvičkih jezera smješteno na cesti koja vodi prema Plaškom i Ogulinu, podno planine Male Kapele. Prije Drugoga svjetskog rata Saborsko i okolna sela brojala su preko 4.000 ljudi, mahom Hrvata, a 1991. broj je bio oko 1.500 stanovnika. Hrvati su činili apsolutnu većinu stanovnika.

Saborsko je bilo okruženo srpskim selima pa je već od kolovoza 1991. bilo u potpunoj blokadi. Napadi na Saborsko započeli su u kolovozu. Prvi napad bio je 5. kolovoza 1991. u ranim jutarnjim satima minobacačkim granatama iz pravca Ličkih Jesenica. Branitelji Saborskog više su od tri mjeseca u okruženju odolijevali žestokim napadima agresora. Cilj je bio zastrašivanje i protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste Velike Srbije.

Pokolj u Saborskom izvršili su pripadnici JNA i srpske paravojne snage. Na dan 12. studenoga 1991. srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

U Saborskom su pak ubijene 52 osobe, a devet ih se još vodi nestalima. Ubijene su osobe visoke životne dobi, najstariji ubijeni imao je 96 godina (Mate Matovina). Samo u jednom danu (12. studenoga) Srbi su ubili gotovo četrdesetak osoba! Preživjeli seljani krenuli su prema Bihaću. Tri dana su se provlačili kroz šume sve do Bihaća u BiH. Odatle su prebačeni autobusima u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

Saborsko je praktično sravnjeno sa zemljom; uništen je 1171 stambeni objekt. Stoga i ne čudi da su temelj hrvatske tužbe za genocid protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu činili zločini počinjeni u Vukovaru, Škabrnji i Saborskom.

O zločinu u Saborskom se rijetko govori, ne snimaju se filmovi, ne organiziraju se okrugli stolovi i ne pišu se kolumne. O zločinu 1945. godine se nije smjelo govoriti u vrijeme komunističke vladavine. U Saborskom i okolnim selima Srbi su 1945. ubili više od 400 Hrvata.

Dana 12. studenoga 1991. pred općim napadom topništva, avijacije, tenkova, pješaštva i drugih agresorskih snaga branitelji su bili prisiljeni, uz znatne gubitke, napustiti Saborsko i otići u progonstvo zajedno s preostalim stanovništvom. Toga dana u Saborskom je porušeno i zapaljeno preko 350 obiteljskih gospodarstava.

Pokolj u Saborskom počinile su snage JNA i pobunjeni Srbi 12. studenoga 1991.  Saborsko je bilo mjesto s većinskim hrvatskim stanovništvom. Napadi su počeli 1. listopada 1991.  godine. Cilj je bio protjerivanje Hrvata s njihovih ognjišta i stvaranje etnički čiste velike Srbije.

12. studenoga srpski su napadači (JNA s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova, te blizu 1000 pripadnika paravojnih formacija) probili obrambene crte sela Saborskog. Potom su išli od kuće do kuće i ubijali seljane, ukupno njih 29, koji nisu htjeli ili mogli napustiti selo. Sve su kuće potom opljačkane. Katoličku crkvu su digli u zrak, a groblje opustošili.

Prognani seljani su se tri dana provlačili kroz šume prema Bihaću. Iz Bihaća su autobusima prebačeni u Hrvatsku i smješteni s ostalim izbjeglicama po hotelima.

U Saborskom je za vrijeme srpske agresije ukupno ubijeno 80 ljudi, a 160 je ranjeno.

Dr. Marko Jukić

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved