Connect with us

Vijesti

Starešina: Američka ofenziva u BiH i strateška zaštita jadranskog zaleđa od neprijateljskog preuzimanja…

Published

on

Usporedno s novom američkom diplomatskom ofenzivom prema BiH vratiše nam se i stare diplomatske floskule. Pa se nagađa kako će raditi “mrkva i batina”? Hoće li novi američki izaslanik za izborno zakonodavstvo Mathew Palmer doći s prijedlogom novog izbornog zakona po načelu “uzmi ili ostavi”? Kako će u svemu tome proći sadašnja politička vodstva Bošnjaka, Srba i Hrvata u BiH? Pritom izmiče iz fokusa bit ovog novog procesa i njegove razlike u odnosu na američki angažman u BiH u devedesetima, koji je doveo do daytonskog mira.

Tada je trebalo zaustaviti regionalni rat, koji je postao svjetski problem. I u tom su procesu politička vodstva Hrvata, Srba i Bošnjaka, ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj i Srbiji, uistinu imala značajnu političku težinu, proporcionalnu snazi njihove vojske. Oni su zaista bili akteri. Amerika je uspjela proizvesti preokret u ratu (čitaj: poraz srpske vojske) promjenom odnosa vojnih snaga i političkih savezništava (obnova hrvatsko-bošnjačkog savezništva), a na međunarodnom planu uspjela je formirati tzv. kontaktnu skupinu moćnih država (SAD, Rusija, UK, Njemačka, Francuska), u kojoj je tada slaboj (Jeljcinovoj) Rusiji dala vrlo vidljivu ulogu, ali bez osobita utjecaja. Uz to, kao političkog pokrovitelja Bošnjaka u proces je uvela tadašnju (Demirelovu) Tursku, koja je i trebala smanjiti rastući utjecaj radikalnih islamističkih režima na politiku Alije Izetbegovića.

Danas je BiH zapušteni američki protektorat, u kojem SAD pokreće političko-diplomatski rat protiv utjecaja ambicioznih autokratskih režima – prvenstveno Rusije i Kine – koji su snažno ušli u prostor koji je Amerika zanemarila. Jeljcinova Rusija je u ondašnja vremena bila dio kontaktne skupine. Putinova Rusija im je danas u BiH (i šire na Balkanu) glavni protivnik. Demirelova Turska bila je vjerni američki partner u mirovnom procesu, a turski predsjednik bio je u boljim odnosima s hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom negoli s Alijom Izetbegovićem. Turski vojnici u sastavu UN-ovih mirovnih snaga štitili su preostale Hrvate u okolici Zenice od napada stranih mudžahedina, koje je pak u Zenici čuvao i štitio današnji bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Današnja Erdoganova Turska primjer je autokratskog režima i nositelj politike islamizacije Europe, a BiH je središte njezine neoosmanske politike. Zato nije slučajno što Turske nema u ovom novom američkom procesu za BiH, u kojem je Zapad na jednoj strani, a nedemokratski euroazijski režimi na drugoj. I još jedna razlika: lokalna politička vodstva koja su nekoć zbog snage svojih vojski bila akteri, danas su pijuni u tom procesu, obvezama vezani uz svoje političke pokrovitelje i financijere – Dodik uz Putina, Izetbegović uz Erdogana. A Čović? Također uz Putina.

Promjena izbornog zakonodavstva, uz izvjesne ustavne promjene (kako je najavio M. Palmer), nije cilj ove američke diplomatsko-političke ofenzive. To je tek sredstvo, prvi korak prema izboru novih političkih vodstava u BiH, koja će biti više prozapadna i proamerička, uz ponešto funkcionalniju državu. Hoće li do tih promjena doći mrkvom, batinom ili izborima, tek je pitanje tehnike. A u tom procesu i Srbi i Bošnjaci i Hrvati mogu zaštititi ili ostvariti i neke svoje političke interese.

Gledano s pozicije hrvatskih nacionalnih interesa, tu dolazimo do problema – kako u političkom vodstvu Hrvata u BiH, tako i u hrvatskom državnom vodstvu. Hrvati BiH ulaze u proces bez snažnog političkog zaštitnika. Rusija će braniti (veliko)srpski interes i Republiku Srpsku. Bošnjaci i dalje pakiraju velikobošnjačku politiku stvaranja islamske BiH u celofan građanske države, nastojeći pridobiti američke simpatije. Dragan Čović slovi kao dio ruske interesne mreže i američka ga politika doživljava kao problem. Srbi se pripremaju za vrijeme poslije Milorada Dodika (otkazivanje poslušnosti u Skupštini RS) i očekivati je neku novu alternativu koja će biti jednako velikosrpska kao i Dodikova, samo manje proruska. Bošnjaci su fingiranim alternativama SDA i došli do toga da biraju Hrvatima predstavnike. Dragan Čović ostvario je monopol vlasti i uništio mogućnost hrvatske političke alternative.

U Hrvatskoj pak kao da je politički prespavano posljednjih četvrt stoljeća. Pa bi predsjednik Milanović uveo u razgovore Erdogana, kojeg su sami Amerikanci izbacili iz (svojeg) procesa. Uz to, kao da se ne razumije da Hrvatska nema nikakav izravan utjecaj na ovaj proces. No, ima značajnu mogućnost djelovanja na njegov ishod u tihom partnerstvu s Washingtonom i donekle s Berlinom. Ali, ključni argument više ne može biti stara priča o zaštiti konstitutivnosti naroda, već priča o strateškoj zaštiti jadranskog zaleđa od neprijateljskog preuzimanja (Rusija, Kina, Turska). Priča bi bila uvjerljivija da je Hrvatska s više žara gradila LNG na Krku, da je izabrala američke borbene zrakoplove… No, i jasna spremnost na jačanje vojne i političke suradnje, kao i neka američka vojna baza na Jadranu, primjerice u Pločama, bili bi i danas dobrodošli. A osobito bi dragocjeno bilo da hrvatska državna politika prepozna politički duh vremena. I da u ovaj novi proces ne kreće sa starim pričama, u starim zaprežnim kolima, na volove.

Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Vijesti

Boksač Imane Khelif izaziva Trumpa da ga spriječi u borbi protiv žena na Olimpijskim igrama 2028. u Los Angelesu

Published

on

Alžirski boksač Imane Khelif upozorio je da se planira boriti protiv žena tijekom Olimpijskih igara 2028. u Los Angelesu i inzistira da neće dopustiti da ga predsjednik Donald Trump “zastraši”.

U poruci Trumpu, Khelif je rekao da me se Trumpova izvršna uredba o zabrani sportaša u ženskom sportu “ne tiče”.

Trumpova “odluka u vezi s transrodnom politikom u Americi… me ne zastrašuje”, upozorio je.

Khelif tvrdi da se Trumpova naredba ne odnosi na njega jer “nisam transrodna osoba”.

Boksač tvrdi da je žensko, iako DNK testovi dokazuju da je muško.

Khelif je postao kontroverzna osoba nakon što je nasilno pretukao žene u boksu na Olimpijskim igrama u Parizu 2024.

Bilo mu je dopušteno da se natječe protiv žena na temelju njegovog “rodnog identiteta”, unatoč tome što je više grupa zaključilo da je muškarac.

Međunarodna boksačka asocijacija i Svjetska boksačka organizacija odredile su da je Khelif muškarac.

Tim endokrinologa također je navodno otkrio Khelifovu MRI zdjelice koja je pokazala “odsutnost maternice” i prisutnost “gonada u ingvinalnim kanalima”, što znači testisa u abdomenu.

Tijekom nedavnog intervjua, Khelif je nastavio negirati ove navode.

I dalje tvrdi da je žena, a ne transrodna osoba.

U intervjuu se nadovezao na svoju višemjesečnu kampanju optuživanja javnih osoba za govor mržnje.

“Osvojio sam zlatnu medalju, što je bio najbolji odgovor nakon svih maltretiranja kojima sam bio izložen”, rekao je Khelif.

“Moj odgovor tijekom Olimpijskih igara u Parizu uvijek je bio u ringu.

“A odgovoriti osvajanjem zlatne medalje bilo je još bolje.”

“Vidim sebe kao djevojčicu, baš kao i svaku drugu djevojku”, kasnije je dodao boksač.

“Rođena sam kao djevojčica, odgajana kao djevojčica i cijeli život sam živjela kao djevojčica.”

Khelif je za britansku mrežu ITV rekao da je njegova “pobjeda” u ženskoj boksačkoj kategoriji najvažniji trijumf na prošlim Olimpijskim igrama.

Tvrdio je da to nije imalo samo “etičke” i “atletske” implikacije, nego je njegova “pobjeda” također bila značajna za ideju “sportskog ponašanja”.

Alžirac je priznao da je bio šokiran kada su “šefovi država, poznate ličnosti i bivši sportaši” govorili o iskušenju.

Pitanja o njegovom spolu dovela su do toga da je boksač podnio kaznene prijave zbog govora mržnje u Francuskoj, uključujući tvrdnje o “otežanom kibernetičkom uznemiravanju”.

Autoricu J.K. Rowling, Elona Muska i predsjednika Trumpa sportaš je optužio da šire “mržnju” izražavajući zabrinutost zbog muškaraca koji se bore protiv žena.

Ipak, Khelif je rekao da kritičari govore “bez ikakvih pouzdanih ili dokumentiranih informacija”.

I dalje inzistira na tome da svi dokazi koji pokazuju da je muško nisu “pouzdani”.

“IBA nije priznata od strane Međunarodnog olimpijskog odbora, što znači da ovoj federaciji nedostaje kredibilitet i da joj se ne vjeruje na Olimpijskim igrama”, tvrdi Khelif.

“U ovom trenutku mogu reći da je IBA stvar prošlosti.”

25-godišnjak(inja) je inzistira(la) na tome da izvršna uredba predsjednika Trumpa usmjerena na sprječavanje muškaraca da se natječu u ženskim sportovima neće biti problem na Olimpijskim igrama u Los Angelesu.

Igre u LA-u održat će se tijekom Trumpova mandata.

Iskreno, Khelif je rekao da “nije transrodan”.

“Dat ću vam izravan odgovor: američki predsjednik donio je odluku vezanu uz politiku prema transrodnim osobama u Americi”, rekao je Khelif.

“Nisam transrodna.

“Ovo me se ne tiče i ne zastrašuje me.

“To je moj odgovor.”

“Kao što mi kažemo u Alžiru, oni koji nemaju što skrivati ​​ne trebaju se bojati”, dodao je Khelif.

Kontroverzni zlatni olimpijac namjerava nastupiti na Igrama u Los Angelesu.

Izvješća sugeriraju da će od MOO-a biti zatraženo da zabrani sportaše koji tvrde da su transrodni.

Međutim, Khelifova tvrdnja da on “nije transrodan” mogla bi dovesti do vrlo javnog zastoja koji vodi do igara 2028.

MOO obično prepušta testiranje sportaša i pravila upravljačkim tijelima koja se odnose na svaki sport.

Međutim, nakon što je IBA odbačena od Olimpijskih igara prije Igara 2020., MOO je odlučio samostalno upravljati boksom, što nije uključivalo testiranje spola.

Olimpijske igre koriste samo “rodni identitet” sportaša za određivanje njihove kategorije i ne zahtijevaju dodatne dokaze.

“Naravno, branim sa svime što imam, ovu zlatnu medalju”, zaključio je Khelif.

“Nastavljam svoj san, moje sve.”

Continue Reading

Vijesti

JOŠ NISMO RAŠČISTILI NI SA DRUGIM …a “Franjo” bi sazivao III Vatikanski…

Published

on

Hospitalizirani Franjo najavljuje sazivanje III “Trećeg vatikanskog sabora” kao na novom “crkvenom saboru” sazvanom kao dio “sinodalnog procesa”: Papa odobrio sazivanje postsinodalne Crkvene skupštine 2028, saznaje Rorate Caeli.

Papa Franjo službeno započinje novu fazu u sinodalnom hodu Crkve odobravanjem procesa pratnje koji će kulminirati Crkvenom skupštinom 2028. [Vatican News]

Čekaj, Franjo? Ili “Franjo”?

Radi li to kao “Bidenova” administracija u kojoj je očito toliko stvari odlučeno, a da sam Biden toga nije bio svjestan?

Zato što je pravi Franjo u ozbiljnom trenutku hospitalizacije od 14. veljače, i čini se da nije u poziciji sazvati veliku svjetsku crkvenu skupštinu koja bi se okupila tri godine kasnije.

Vrati li se iz bolnice Gemelli u Vatikan, prvo bi trebao provjeriti je li on zapravo uopće glavni i odgovorni…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved