Connect with us

Vijesti

Što je Putin htio postići invazijom na Ukrajinu?

Published

on

Kada je Vladimir Putin krenuo u rat protiv demokratske zemlje u kojoj živi 44 milijuna ljudi i na taj način srušio mir u Europi koji se desetljećima izgrađivao, njegovo je opravdanje bilo da je takva, moderna, prozapadno orijentirana, Ukrajina, stalna prijetnja zbog koje se Rusija ne osjeća sigurno i koja će dovesti u pitanje egzistenciju Ruske Federacije. No, nakon više od mjesec dana bombardiranja, tisuća mrtvih u razrušenim gradovima i 10 milijuna raseljenih ljudi unutar Ukrajine i šire, postavljaju se mnoga pitanja.

Koji je njegov cilj i postoji li izlaz, pita se BBC.

Početni cilj ruskog čelnika bio je pregaziti Ukrajinu i svrgnuti njezinu vladu, čime bi zauvijek bila uništena želja ove zemlje da se pridruži zapadnom obrambenom savezu, NATO-u. Ali, invazija je zapela i čini se da Putinove ambicije nisu više onako velike kao u početku, prenosi N1

Kada je 24. veljače Putin krenuo u invaziju na Ukrajinu, ruskom narodu je rekao da mu je cilj “demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu”, kako bi zaštitio ljude koji su bili podvrgnuti, kako je rekao, osmogodišnjem maltretiranju i genocidu od strane ukrajinske vlade.

Tvrdio je tada da ni nije u pitanju rat ni invazija, nego samo “specijalna operacija”, a takav naziv usvojili su i mediji koje kontrolira ruska država.

Tvrdnje o nacistima i genocidu u Ukrajini bile su, naravno, potpuno neutemeljene, ali bilo je jasno da se radi o ključnom trenutku za Rusiju.

Šef obavještajne službe Sergej Nariškin rekao je kako su u pitanju budućnost Rusije i njeno mjesto u svijetu. Ruska vojska namjeravala je upasti u Kijev, izvršiti invaziju iz smjera Bjelorusije na sjeveru, a istodobno napasti i s juga i s istoka. Sergej Lavrov govorio je o oslobađanju Ukrajine od ugnjetavanja, a demokratski izabran predsjednik Ukrajine, Volodimir Zelenski, uzrvatio je izjavom da ga je neprijatelj “označio kao metu broj jedan, dok je njegova obitelj broj dva”.

Ali žestoki otpor Ukrajine prouzročio je velike gubitke i, u nekim područjima, potisnuo ruske snage.

Je li Putin promijenio svoje konačne ciljeve?

Čini se da je Rusija smanjila svoje ambicije, tvrdeći da je “općenito postigla” ciljeve prve faze invazije, koju je definirala kao značajno smanjenje borbenog potencijala Ukrajine.

Glavni cilj Rusije sada je oslobođenja Donbasa. Više od trećine ovog područja već je pod kontrolom separatista, još od 2014. godine. Kao što je Putin i priznao prije invazija, Rusija želi cijelo ovo područje koje sada pripada dvjema marionetskim državama. Pokušat će pod svoju kontrolu staviti i ukrajinski teritorij duž južne granici, istočno od Krima do ruske granice.

Ali, među ostalim zahtjevima ostaje i onaj o budućoj neutralnosti Ukrajine.

Zašto Putin želi neutralnu Ukrajinu?

Ukrajina se od raspada Sovjetskog saveza i stjecanja neovisnosti 1991. godine postupno okrenula prema Zapadu NATO-u i Europskoj uniji. Ruski čelnik to sada želi promijeniti i na raspad SSSR-a gleda kao na “dezintegraciju povijesne Rusije”. On tvrdi da su Rusi i Ukrajinci jedan narod i niječe dugu povijest Ukrajine. “Ukrajina nikada nije imala stabilnu tradiciju prave državnosti”, poručio je.

Upravo je njegov pritisak na ukrajinskog proruskog čelnika Viktora Janukoviča da ne potpiše sporazum s Europskom unijom 2013. doveo do prosvjeda koji su na kraju doveli do svrgnuća ukrajinskog predsjednika u veljači 2014. godine.

Rusija je tada pripojila Krim i potaknula pobunu separatista na istoku i rat u kojemu je izgubljeno 14.000 života.

Dok se u veljači pripremao za invaziju, Puutin je optužio NATO da prijeti “povijesnoj budućnosti ruske nacije” i bez utemljenog razloga je otpužio NATO da želi početi rat na Krimu.

Što bi za Rusiju značila neutralna Ukrajina? Rusija razmišlja o “neutralnoj, demilitariziranoj” Ukrajini s vlastitom vojskom i mornaricom, poput Austrije ili Švedske, koje su obje članice EU-a.

“Austrija je bila neutralna, neutralna i ostat će neutralna”, poručio je austrijski kancelar Karl Nehammer. Ali, Švedska nije neutralna, ona samo nije dio saveza. Švedski vojnici sudjeluju u vježbama NATO-a i u toj zemlji se vode aktivne rasprave o budućem pridruživanju Savezu.

Je li moguće okončati ovaj rat?

Obje strane smatraju da su postigle napredak u pregovorima, ali izgledi za susret dvojice predsjednika, uzmemo li ubzir da Kijev ovo smatra ključnom stvari, nisu baš veliki.

Ukrajina ustraje na tri zahtjeva: Prekidu vatre, sigurnosnim jamstvima i osiguranju svog suvereniteta i teritorijalnog integriteta.

Rusija želi da Krim bude priznat kao ruski, a područja koja drže separatisti priznata kao neovisna. Ovo pitanje neće biti riješeno prije prekida vatre jer predsjednik Zelenski kaže da će se svaka povijesna odluka morati iznijeti na referendum.

Osiguranje povlačenja ruske vojske na predratne položaje crvena je linija i za Ukrajinu i za Zapad koji će odbiti prihvatiti još jedan ruski “zamrznuti sukob”, objašnjava profesor međunarodnog prava i nekadašnji UN-ov ekspert za posredovanje Marc Weller.

Ukrajina je ublažila svoje stavove o pridruživanju NATO-u, a Zelenski je izjavio da Ukrajinci shvaćaju kako neće biti primljeni u članstvo. “To je istina i mora se priznati”, rekao je.

Rusija ima drugačije ciljeve: Razoružavanje Ukrajine, priznanje ruskog jezika kao drugog jezika u Ukrajini i ‘denacifikaciju’. Ali, kako ruske tvrdnje o nacizmu nisu utemeljene, poslužit ćemo se riječima ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe: “To je ludo, ponekad ni oni ne mogu objasniti što točno misle.”

Kakav problem Putin ima s NATO-om?

Za ruskog čelnika, NATO ima samo jedan cilj – podijeliti rusko društvo i na kraju ga uništiti.

Uoči rata, tražio je od NATO-a da vrati sat na 1997. godinu, zaustavi svoje širenje na istok i ukloni svoje snage i infrastrukturu iz država članica koje su dio Saveza postale nakon 1997. godine te da ne raspoređuju svoje “udarno oružje u blizini granica Rusije”. U prijevodu, iz Srednje Europe, Istočne Europe i s Baltika.

U Putinovim očima, Zapad je još 1990. obećao da se NATO neće proširiti “ni centimetra prema istoku”, ali je to svejedno učinio.

Međutim, to obećanje je dano prije raspada SSSR-a, tada sovjetskom predsjedniku Mihailu Gorbačovu, i odnosilo se samo na Istočnu Njemačku u kontekstu ujedinjenja Njemačke. Gorbačov je kasnije rekao kako se u to vrijeme “to temi širenja NATO-a nikad nije raspravljalo”.

Ima li Putin planove koji sežu izvan Ukrajine?

Ako ih je i imao, moguće je da su nestali nakon vojnih neuspjeha u Ukrajini.

Nakon što je satima razgovarao s Putinom, njemački kancelar Olaf Scholz zaključio je da ruski čelnik želi obnoviti Rusko carstvo. “On želi iz temelja redefinirati status quo u Europi, u skladu sa svojom vizijom. I nema nikakvih dvojbi oko korištenja vojne sile da to postigne.”

Analitičarka Tatjana Stanovaja pribojava se što bi moglo biti u slučaju novog sukoba. “Imam osjećaj da bismo se trebali pripremiti za novi ultimatum Zapadau, militariziraniji i agresivniji nego što možemo zamisliti”, kaže ona.

Nakon što su svjedočili spremnosti Vladimira Putina da uništi europske gradove kako bi postigao svoj cilj, čelnici Zapada više nemaju iluzija. Joe Biden nazvao ga je ratnim zločincem, a čelnici Njemačke i Francuske ovaj rat vide kao prekretnicu u povijesti Europe.

Prije rata, Rusija je zahtjevala da se američko nuklearno oružje zabrani izvan teritorija SAD-a. SAD je ponudio da se razgovara o ograničavanju projektila srednjeg i kratkog dometa, kao i o novom sporazumu u interkontinentalnim projektilima. Sada su šanse da se ovo dogodi vrlo male.

Što je sljedeće za Rusiju?

Odgovor Zapada na invaziju zapanjio je Vladimira Putina. Znao je da članice NATO-a nikada neće svojom čizmom zakoračiti na ukrajinsko tlo, ali nije mogao zamisliti opseg sankcija koje već imaju dramatičan učinak na rusko gospodarstvo i – on je bijesan.

EU, SAD, Velika Britanija i druge zapadne nacije sankcijama su pogodile rusko gospodarstvo na mnogo načina:

Zamrznuta je imovina ruske središnje banke, a velike banke isključene su iz međunarodne mreže SWIFT,

SAD je zabranio uvoz ruske nafte i plina, a zemlje EU-a žele smanjiti uvoz plina za 2/3 u godinu dana, Britanija namjerava izbaciti rusku naftu do kraja 2022. godine,

Njemačka je zaustavila proces dobivanja dozvole za plinovod Sjeverni tok 2 i velika ulaganja ruskih kompanija u Europi,

Ruskim zračnim prijevoznicima je zabranjen pristup europskom zračnom prostoru,

Sankcije su nametnute i Vladimiru Putinu ,Sergeju Lavrovu i mnogim drugim pojedincima.

Nikakav mirovni sporazum s Ukrajinom neće okončati ove sankcije i Vladimir Putin to zna. Umjesto da brine o tome, on se okrenuo protiv Rusa koji ne odobravaju rat. “Ruski će narod uvijek znati razlikovati prave domoljube od izdajica i ološa”, rekao je ruski predsjednik.

Više od 15.000 prosvjednika protiv rata je privedeno, a gotovo svi neovisni mediji u Rusiji su ušutkani. U zemlji ne postoji smislena politička oporba jer su je opozicijski političari napustili ili su, poput Alekseja Navaljnog, godinama u zatvorima koje kontrolira režim – prenosi Kamenjar.com BBC.

Vijesti

U Podcastu Velebit – Velimir Ponoš: Jake sličnosti između propasti Rimskog Carstva i današnjih EU/SAD

Published

on

Gost u Podcastu Velebit je novinar i kolumnist Velimir Ponoš

– Natalitet – zašto Hrvati više ne žele imati puno djece? – Mjera uvođenja majke odgajateljice za majke s troje i više djece?
– Rad u Hrvatskoj – Kako je moguće da je jeftinije platiti plaću stranom radniku, osigurati mu smještaj, učenje hrvatskog jezika i učenje zanata? Kada bi se svi ovi troškovi zbrojili, naš domaći čovjek bi mogao imati plaću vrlo sličnu onoj u Irskoj, Njemačkoj itd. Pa čak i veću jer ne bi si morao plaćati smještaj.

– Znači, iselimo naše mlade, radno sposobne, potentne, stručnjake koje smo školovali, u neke druge zemlje, a nama će biti dobri neki strani ljudi koji Hrvatsku ne poznaju, ne vole i ne zanima ih boljitak ove zemlje… – Kakva je to logika, je li to slučajno ili planiranio?
– Velika seoba naroda nekad i danas? Hibridni ratovi s ciljem pokretanja velike mase ljudi?
– Vojni rok i obuka u vojnim vještinama? Je li povijesno ratnička Europa postala pacifistička regija koja se pretvara u mlitavu civilizaciju?
– Ante Starčević je upozoravao da narod bez vjere i morala nema nade za boljitak i napredovanje?

Continue Reading

Vijesti

Izvrstan dokumentarac Epoch Times-a: Nema farmera – nema hrane: hoćete li jesti bube?

Published

on

Cijene hrane vrtoglavo rastu u trgovinama širom svijeta, a neki svjetski čelnici kažu da je to zbog klimatskih promjena. Njihovo rješenje je Agenda 21, 100-godišnji glavni plan Ujedinjenih naroda za čovječanstvo i 21. stoljeće, koji je podijeljen na kraće 15-godišnje planove. Trenutačni plan je Agenda 2030, čiji je cilj “transformacija našeg svijeta za održivi razvoj” prema UN-u.

Agenda 2030 sada se provodi diljem svijeta. U Americi se provodi kao agenda 30×30 Bidenove administracije, plan da se 30 posto američke zemlje u potpunosti isključi iz proizvodnje do 2030. godine, što će rezultirati istjerivanjem malih farmera i stočara sa svojih posjeda. U drugim zemljama poput Nizozemske, nizozemski poljoprivrednici prisiljeni su prestati raditi zbog vladine “zelene politike” koja ograničava emisije dušika. U Šri Lanki se farmeri bore za svoj opstanak zbog vladine zabrane sintetičkog gnojiva.

Dok gledamo globalni rat protiv poljoprivrednika, Svjetski ekonomski forum i Ujedinjeni narodi potiču ljude da jedu kukce kao rješenje za smanjenje klimatskih promjena, gladi u svijetu i spas planeta. Zašto svjetski čelnici, pa čak i slavne osobe, odjednom guraju jestive bube? Treba li država kontrolirati našu hranu? Kakav bi svijet bio bez farmera?

“Nema farmera, nema hrane: hoćete li jesti bube?” je Epoch-ov izvorni dokumentarac koji razotkriva skriveni plan iza globalnih “zelenih politika”, neispričane priče o poljoprivrednicima koji su prisiljeni napustiti posao, poremećaj koji će to imati u našoj opskrbi hranom i zašto se jestive kukce iznenada guraju u prvi plan kao ” Globalno zeleno rješenje.”

Voditelj “Činjenice su važne” (“Facts Matter”) na EpochTV-u Roman Balmakov proputovao je svijetom na više od 25 lokacija i intervjuirao više od 50 farmera, znanstvenika i stručnjaka u Sjedinjenim Državama, Nizozemskoj i Šri Lanki kako bi došao do istine iza ove globalne agende i istražio nadolazeće globalna prehrambena kriza koju svjetski mediji ignoriraju.

Povijest ima tendenciju rimovati se. Godine 1950., kineski komunistički vođa Mao Zedong prodao je javnosti “Veliki skok naprijed” pod zastavom napretka, ali njegova je politika dovela do najveće gladi koju je uzrokovao čovjek u povijesti, s više od 50 milijuna umrlih od gladi. Čini se da UN-ove “zelene politike” imaju obilježja novog “Zelenog skoka naprijed”, možda dobro zvuče na papiru, ali u praksi potkopavaju našu sigurnost hrane, imovinska prava, prava na vodu i predstavljaju egzistencijalnu prijetnju našim slobodama kao slobodni građani. Poznati citat glasi “Tko kontrolira opskrbu hranom kontrolira ljude”.

Ovaj dokumentarac je važan za svakoga da pogleda, ne samo zato da zna što je na vašem tanjuru, već i da ima znanja kako u budućnosti spriječiti još jednu glad koju je izazvao čovjek i zaštititi svoje slobode.

Cijeli film pogledati ovdje…

Službena web stranica: NoFarmersNoFood.com
Molimo dajte i podijelite ovaj dokumentarac: NoFarmersNoFood.com/share
Posebno zahvaljujemo Farmers Defence Force

Continue Reading

Vijesti

Dan prije nego što je umro u avionu, pisac Malog princa napisao je MOLITVU, mogla bi vam promijeniti život

Published

on

Antoine de Saint-Exupery je poznat kao pisac “Malog princa”, ali napisao je i jednu molitvu koja će mnogima promijeniti živote.

Manji je broj onih koji znaju da je Exupery bio i vojni pilot, te da je za svoje vojne zasluge nagrađen odlikovanjem Legije časti.

Najbolji pisac među pilotima i najbolji pilot među piscima umro je u avionu, od srčanog udara, leteći tijekom zadatka.

Kao pisac je ostvario sve svoje dječje fantazije kroz Avijatičara, Ratnog pilota, Noćni let i najpoznatijeg, Malog princa.

Čak i kad je bio na zadacima, Exupery nije prestajao pisati.

Molitva pisca Malog princa

Molitva, koju vam donosimo u cijelosti, je nastala u jednom od najtežih životnih razdoblja autora, kada su ga bolest, godine i ratni vihor polako lomili.

Gospodine, ne molim te za viđenja i čuda, molim tek snagu za život svednevni. Pouči me umijeću malenih koraka.

Misli mi razbistri, učini me snalažljivim, nauči me ugrabiti pravi trenutak. Daj da vidim kako je sve u životu važno.

Jakosti mi daj za red i pravu mjeru, da ne klizim kroz život poput rasipnika, već vrijeme svoje da mudro raspoređujem, pa ipak da umijem prepoznati trenutke bogate sjajem, ljepotom i milinom i odvojiti časak za užitak srca i duha.

Pomozi mi spoznati da ne koristi sanjati – niti o prošlosti, niti o budućnosti te da je najvažniji sadašnji čas, i da sve što slijedi učinim najbolje. Očuvaj me opsjene da život ima glatko teći.

Trijezan mi uvid podari u istinu da su poteškoće, porazi i padovi, neuspjesi, boli pa i katastrofe na stazi žića vjerni pratioci uz koje naša bića sazrijevaju i rastu. (Novi život)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved