Jučer su Možemosi osjetili potrebu održati press konferenciju i javnosti objasniti pozadinu “pritiska na kampanju” njihove predsjedničke kandidatkinje Ivane Kekin, a koji se tiče “neželjenog susreta njezinog supruga Mile Kekina i Nikice Jelavića koji figurira kao istaknuti pripadnik podzemlja (citat sa Indexa)”.

Cijeli taj slučaj Ivana Kekin je u svojem sada već prepoznatljivom histrioničnom stilu pokušala prikazati kao “klopku” postavljenu od strane političke konkurencije, poglavito HDZ-a, a za svojeg milog supruga je rekla da je on “muzičar koji nije znao kako izgleda Jelavić” – piše Herman Vukušić na svom profilu.

S obzirom da sam se jučer javno deklarirao kao osobni dugogodišnji prijatelj Nikice Jelavića u nastavku teksta koncentrirati ću se samo na činjenice koji ovu tezu Kekinovih čine šupljom, neinteligentnom i moralno dubioznom.

Tvrdnje kako je HDZ autor “političke klopke” za jadne Kekinove u najmanju su ruku čudne jer je baš njihov predsjednički kandidat, Dragan Primorac, u svojem (po meni) nemuštom komentaru cijelog slučaja jedini Nikicu Jelavića otvoreno nazvao kriminalcem.

Pa zar bi HDZ postavljao svojoj “konkurenciji” takve zamke u kojima sam sebe dovodi u poziciju moguće sudske tužbe zbog klevete i javnog blaćenja?

Osobne kvalifikacije Nikice Jelavića u javnom prostoru izrečene od gotovo svih aktera ove afere, kao i trčanje Kekinovih na policiju u strahu od “kontroverznog poduzetnika” u direktnom su sukobu sa temeljnim načelom ustavom zagarantirane pravne sigurnosti gdje si nevin dok ti se sudski ne dokaže da si kriv.

A Nikica Jelavić u Hrvatskoj, koliko je meni poznato, nikada nije osuđivan.

Ovaj postulat pravne sigurnosti i presumpcije nevinosti upravo bi prva trebala poštivati predsjednička kandidatkinja Ivana Kekin koja je po oslobađajučoj presudi Zambijske grupe odmah sa svih sebi dostupnih javnih platformi (neke kao da i posjeduje koliko je često na njima) počela vrištati o njihovoj nevinosti.

Taj stav je Ivana Kekin zadržala i unatoč javnosti predstavljenih dokumenata i činjenica koje su temeljito dovodile u pitanje zakonitost postupka usvajanja afričke djece.

Stoga, po Kekinovoj: što vrijedi za djecokradice, ne vrijedi za Nikicu.

Premda je van konteksta ovog slučaja, volio bih podsjetiti širu hrvatsku javnost kako Ivana Kekin hametice već godinama koristi svoju javnu političku funkciju za promociju i reklamu glazbenog rada svojeg supruga – od lamentiranja kod Ace Stankovića kako su njezinome Mili zbog pandemije propale sve gaže, pa do nedavnog zajedničkog cupkanja sa Tomaševićem na Milinom koncertu u zagrebačkom klubu “Tvornica”.

A što se pak samog Mile tiče i njegovog očitog pokušaja kontrole medijske štete da svojom javnom FB objavom sebe pokuša prikazati žrtvom neke političko-mafijaške zavjere, mogu reći samo sljedeće:

Kada frontmen jednog od popularnijih zagrebačkih bendova koji je na sceni već desetljećima kaže da on nikada nije čuo za Nikicu Jelavića, niti zna kako on izgleda, taj ili je živio u medijskom vakumu prošlih dvadesetipet godina ili direktno vrijeđa inteligenciju naroda kojem se obraća.

Stoga, da zaključim:

Nisi ti Mile samo naš, nisi ti baš ni svoj.

GKK predstavila roman “U sjeni vremena”, autora Petra Merčepa – pobjednik Književnog natječaja “Knez Trpimir 2024.”

POVODOM 160. OBLJETNICE OSNIVANJA NARODNE KAŠTELANSKE ČITAONICE I POVODOM 120. OBLJETNICE OSNIVANJA PRVIH KNJIŽNICA U KAŠTELIMA: PREDSTAVLJANJE ROMANA U SJENI VREMENA O ANDRIJICI ŠIMIĆU

Povodom 160. obljetnice osnivanja Narodne kaštelanske čitaonice, 120. obljetnice osnivanja prvih kaštelanskih knjižnica te povodom Dana Gradske knjižnice Kaštela u ponedjeljak 9. prosinca u 19.00 sati u Nadbiskupovom kaštelu u Kaštel Sućurcu održala je predstavljanje romana U sjeni vremena.

Roman su trebali predstaviti: Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat, Zoran Bošković, direktor Naklade Bošković; Renata Dobrić, urednica romana, te autor osobno.

Pobjednik Petar Merčep s povjesnim romanom ‘U sjeni vremena’

Medjutim, gosti iz Zagreba su morali otkazati dolazak, te je izdavač Zoran Bošković pročitao recenziju knjige i obrazloženje odluke Povjerenstva koje su činili, uz navedene Hitreca, Vidmarovića i Nevenka Nekić.

Roman U sjeni vremena, autora Petra Merčepa, pobjednik je Književnog natječaja Gradske knjižnice Kaštela za 2024.

Pogledajte djelić atmosfere na after-party-ju…

U glazbenom dijelu nastupli su Nedjeljko Kovačev, Miroslav Miše i Radenko Lovre Jokić, a istom prilikom su izvedena dva dramska ulomka iz nagrađenog romana.

Natječaj za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman Knez Trpimir koji je Gradska knjižnica Kaštela ove godine raspisala po sedmi put radi poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti, s naglaskom na povijesne teme s područja Kaštelanskog zaljeva. Rukopis je na Natječaj stigao pod zaporkom Kamen.

Odluku o najboljem rukopisu donijelo je Povjerenstvo u čijem su sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.

Autoru romana U sjeni vremena dodijeljena je novčana nagrada u iznosu od 1330,00 €, a roman je objavljen u nakladničkoj kući Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela. Pokrovitelj nagrade je Grad Kaštela. Pokrovitelji Književnog natječaja Knez Trpimir su Ministarstvo kulture i medija RH, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Kaštela.

Gradska knjižnica Kaštela Književni natječaj Knez Trpimir pokrenula je i iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske državnosti i kolijevci hrvatske povijesti čuva prijepis Trpimirove darovnice iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti), u kojoj se po prvi put spominje ime HRVAT.

Renata Dobrić/GKK

O spornom susretu s Milom Kekinom ponovno se oglasio Nikica Jelavić.

Nastala je cijela drama na političkoj sceni nakon objave Mile Kekina na društvenim mrežama o susretu na kavi s Nikicom Jelavićem, koji se o toj temi – ponovno oglasio.

Jelavić je za Jutarnji list rekao da se u javnosti našao protiv vlastite volje te da je sada primoran na prozivke reagirati.

Protiv svoje volje postao čimbenikom nečijih, očito jako prljavih političkih predizbornih kampanja. Cijeloj javnosti razvidno je da o našem susretu nisam javno govorio ja – nego Mile Kekin.

Upravo sam imao prilike pogledati press konferenciju Možemo! i na njoj vidio više gospođa za koje do danas nisam znao; niti gospođu plave kose, niti crvenokosu gospođu koja je motrila iz drugog plana. Ne znam nikoga od njih. Koliko znam, nitko od njih nije bio prisutan na susretu Mile Kekina i mene. Za gospođu Kekin možda i mogu razumjeti da vjeruje ili ponekad, u nekim situacijama, želi više vjerovati svom suprugu nego, primjerice, svojim očima, ali što svim tim drugim gospođama iz Možemo! daje za pravo da ovako teško obmanjuju javnost i govore o sadržaju susreta na kojem nisu bili, uistinu mi nije jasno”, poručio je Jelavić.

Kekini su cijeli slučaj ranije prijavili i policiji, a supruga popularnog glazbenika rekla je kako je riječ o klopci.

Jelavić navodi da ništa što je rečeno na konferenciji nije točno osim navoda da mu je Mile Kekin platio parking, a zatim mu se za to i javno zahvalio. Objasnio je da je njihov susret trajao više od pola sata, a ne nekoliko minuta kao što su to Kekini rekli te da je njihov navod o lažnom predstavljanju “neistinit i uvredljiv”.

“U svom teškom i kako navode, “kontroverznom” životu imao sam prilike sresti puno čudnih i puno loših ljudi, ali, nikada nisam od nikoga bio izložen ovolikoj količini neistina – izravno kazano – laži”, nadodao je.

“Sa mnom svi znaju na čemu su – ja sam Nikica Jelavić – i nikome se lažno ne predstavljam – za razliku od bračnog para Kekin i gospođa iz MOŽEMO sa današnje press konferencije – naime, oni se predstavljaju javnosti kao moralne vertikale koje lažući tvrde da govore istinu. Niže se ne može pasti. Pa zar to nije prestrašno za našu malu zemlju”, zapitao je Jelavić.

Zaključio je priču javnim pozivom Kekinima, kojim traži da kažu pravu istinu o tom susretu.

izvor: Jutarnji