Connect with us

Vijesti

Svetište Gospe od Milosti u Šijani

Published

on

Između mnogobrojnih marijanskih svetišta u Hrvatskoj  i svijetu, manje je poznato da i Pula ima Svetište Gospe od milosti u Šijani u koje vjernici hodočaste na blagdan Velike Gospe.

Ako toga dana nećete moći hodočastiti (hodom častiti) Blaženu Djevicu, Kraljicu Hrvata, evo popisa za virtualni posjet.

Od 107  Gospinih svetišta Majke Božje u Hrvatskoj poznatija su:

    Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici

    Svetište Majke Božje Goričke

    Svetište Majke Božje Trsatske

    Svetište Majke Božje Sinjske

    Svetišta Majke Božje Aljmaške

    Crkva Majke Božje Remetske

    Svetište  Majke Božje od Krasna

    Svetište Majke Božje od Kamenitih vrata

    Svetište Gospe Maslinske,Zadar-Balafuža

    Svetište Gospe od suza Pleternica

    Svetište Majke božje Molvarske

Poznatija svetišta Majke Božje u svijetu su:

    Svetište Majke Božje u Lourdesu

    Svetište Majke Božje u Fatimi

    Svetište Majke Božje u Međugorju

    Svetišta Majke Božje u Czestochowi

    Svetišta Majke Božje u Loretu

    Svetišta Majke Božje u Guadalupe

O marijanskoj pobožnosti u Puli postoje i stara  svjedočanstva: Augustov hram u vrijeme bizantske vladavine  bio je „Marijina crkva“ , a u vrijeme Mletačke republike vjernici su odlazili  u baziliku sv. Marije Formoze od Trstike od koje je ostala samo kapelica.( blizu Glavne pošte)

 U Puli je u romaničko bizantinskom stilu sagrađena crkva posvećena Gospi od Mora, a u ulici Sergijevaca Gospa od Milosrđa. Tipično  marijansko pjevanje u Puli i okolici bila je duga lauda „Evviva Maria“ koja se pjevala svakog jutra nakon mise u Došašću  u pulskoj katedrali i u drugim crkvama:

Evviva Maria

Evviva Maria

Evviva Maria e chi la creò

Svetište Gospe ili Blažene Djevice od Milosti  nalazi se, okruženo čempresima,  u predgrađu grada Pule, Šijani. To je bilo nekada  nenastanjeno područje, udaljeno oko  tri kilometra od grada, okruženo sa  Šijanskom  šumom  hrastova i jela  (Siana, Sèius, Ciana ab antiquo o Bosco Siàna) mjestu rekreacije i  izleta. Obitelj Sergi svetište je u četrnaestom stoljeću  poklonila samostanu Svetog Franje u Puli u čijem je posjedu bilo sve do dolaska Napoleonove vojske 1805. Svetište se vraća Katedralnoj crkvi u Puli, a 1919. povjereno je na brigu franjevcima (Reda Male braće) iz  provincije Veneto di S. Francesco.

Prvotna Crkva sagrađena je na bizantskim ostacima iz osmog stoljeća, nadograđena datira iz 1470., dok je nova blagoslovljena 22. rujna 1885.godine Porečko-pulski biskup, mons. G. B. Flapp, posvetio ju je 30. svibnja 1887. godine  za vrijeme pontifikalne mise.

 O odanosti Gospi svjedočili  su i zavjetni napisi koji su pokrivali zidove svetišta i koji su uvijek iznova izražavali zahvalnost onih koji su pobjegli  zamkama mora. U Šijani je bila  tradicija  slavljenje petaka u Korizmi: u ranim poslijepodnevnim satima. obično u tri, sat smrti Krista Otkupitelja kada se održavao i Križni put.

U Šijani su u molitvi prizivani San Francesco, Santa Chiara, San Rocco i Santa Lucia, San Giuseppe, San Policarpo i Sant’Antonio, San Luigi Gonzaga, Santa Rita, Sant’Anna i Santa Teresa, što potvrđuju tiskane molitve  Svetišta.

Štovanje Majke Božje u Šijani  pojačano je  čudesnim ozdravljenjem teško bolesne gđe Marije Magno god 1849. .  Evo što piše u  spomen knjižici  nastaloj  prilikom prenošenja  svetog lika B. D. od Milosti iz Pulske konkatedrale u šijansku crkvu: „Marija, udata Bigolo, iz Pule, već je 11 mjeseci ležala bolesna i bez tuđe pomoći nije se mogla kretati. Tadašnja medicina  nije uspijevala izliječiti bolest. Bolesnica je  molila  da je odvedu u crkvu Milosti Majke Božje u Šijani. Postojala je bojazan da ne umre putem. Unatoč tome smjestili su  je na kola koja su vukli volovi,  jer je cesta u ono doba bila više  nalik na poljski, seoski put. Stigavši u crkvu, ispovjedila  se. Sada pokojni  Mons. Giacomo Daris celebrirao je svetu misu. Malo prije posvećenja, bolesnica je po cijelom tijelu osjetila  trnce (zimicu). Učinilo  joj se da je čudna, neobična snaga ušla u njene udove. Poželjela je  da je otprate pred oltar. Odmaknula je  od sebe one koji su je držali i  ostala  sama stojeći. Vratila  se sama na svoje mjesto i nakon duge molitve izašla  sama iz crkve gdje ju je čekalo mnoštvo  ljudi koji su je   bili  dopratili iz Pule. Svi su bili zadivljeni njenim ozdravljenjem, koje su  objašnjavali  jasnim čudom Božjim po zagovoru preblažene Djevice od Milosti.  Ozdravljenici je tada bilo  48 godina.

 Crkva je bila krcata slikama i zavjetnim darovima, koji su uklonjeni prigodom bojanja  crkve 1971.godine. Masovnim odlaskom starog stanovništva Pule iza 2. svjetskog rata i uklanjanjem zavjetnih slika i darova, koji su bili znak zahvalnosti za primljene milosti, svetište je izgubilo na značenju i posjetu. Odlaskom talijanskih fratara samostan je nastavio živjeti, ali samo s jednim svećenikom, koji je tu ostao do 1971. kao čuvar svetišta.

Crkva Gospe od milosrda – Pula

U nju je iz stare crkve prenesen čudotvorni lik Gospe koja doji Malog Isusa, drveni pozlaćeni reljef iz 15. stoljeća.  Crkvu je posluživao svećenik iz Pule. Nakon 1. svjetskog rata Istra je došla pod Italiju, pa su se talijanski fratri stali zanimati za dolazak u Pulu. To je realizirano 1920.godine,  kad im je povjereno svetište Gospe od Milosti u Šijani. Iza crkve kupili su kuću koju su adaptirali za mali samostan. Fratri su tu živjeli do 1971. godine, a od tada crkvu poslužuju iz samostana sv. Antuna. Za crkvu su se od 1956.godine  brinule časne sestre Kćeri Milosrđa, koje su tu boravile do 2002. godine, pomažući  u katehizaciji, vodeći crkveno pjevanje i odgajajući malu djecu u vrtiću. Generacije djece odgojile su časne sestre. Časne su šivale i krpale odjeću. U to vrijeme odjeća se nije kupovala kao danas, pa kada bi trebalo nešto pokrpati, one su znale vaditi niti iz tkanine i zakrpati da se uopće ne primijeti.( znam iz osobnog iskustva )

Svetiše u Šijani bilo je nekad obljubljenije i u nj se organizirano hodočastilo iz raznih istarskih župa.  Nakon Drugog svjetskog rata, kad je Pula promijenila strukturu stanovništva, dosta je opala posjećenost svetišta. No i danas pulski vjernici masovno pohrle Gospi od Milosti nekoliko puta godišnje: na Uskrsni ponedjeljak se hodočasti  u procesiji od crkve Sv. Antuna  do Šijane, na Veliku Gospu (15. kolovoza.) i na Malu Gospu (8. rujna),  se održava procesija oko svetišta. Inače u samostanu se i dalje održava vjeronauk za djecu, a u crkvi se dva puta tjedno slavi sv. misa, koja je nedjeljom lijepo posjećena i na kojoj pjeva zbor svetišta.

Kad su talijanski fratri dolazili u Pulu mislili su da će njihovo središte biti kod Majke Božje u Šijani. Zato su i kupili kuću i teren u blizini crkve. Biskupija im je povjerila zavjetno svetište izgrađeno 1886. s dozvolom da ga mogu povećavati i dotjeravati. Ubrzo su promijenili plan i odlučili otići u sam grad.

 Do polovice devetnaestog stoljeća na istrovenetskom su Gospu nazivali „Madonna del Sughero“, a istarski Hrvati „Majka Božja u Survi“.

Najsvečaniji među blagdanima  Svetišta bio je onaj na Uskršnji ponedjeljak, dan kada se u blizini Svetišta održavao i sajam. Toga je dana bio pobožni običaj uputiti jednu posebnu molitvu Gospi od Milosti, molitvu koja  4. ožujka 1929. postaje molitva  za oprost (preghiera indulgenziata) činom ondašnjeg porečko  pulskog biskupa Trifona Pederzollija: „ Je li se ikada čulo da se netko u istinskoj vjeri priklonio vama, Gospo od Milosti, a da nije bio uslišen? Zavjetni zapisi (darovi) koji okružuju vaš oltar i koji su tako brojni u vašem voljenom svetištu, svjedoci su vaše dobrote i milosrđa kao i žive zahvalnosti i milosti naših predaka. Oh! Majko dobrote i milosrđa, pogledajte i mene, jadnog i nedostojnog sina vašeg koji vas podno presvetih vaših nogu moli i preklinje: udijelite i meni, tako potrebitom, obilja vaše milosti. Izmolite za me, o Majko, oprost mnogih mojih grijeha, osnažite moju krhkost preveliku, dođite mi upomoć  u mnogim mojim tugama i iznad svega učinite da ustrajem u ljubavi i zahvalnosti vama zauvijek na Nebesima. Neka tako bude“.

Na kraju mise, ljudi su se razilazili puteljcima prelijepe Šijanske šume veselo jedući marende u kojima nije nedostajalo jaja i mirisnih komada pince (uskrsni slatki kruh)

Druga velika svečanost  bila je 15. kolovoza (Uznesenje Blažene Djevice Marije), dan u slavu kojeg se nad vrata pročelja izlagala velika slika s likom Marije (Assunta). Od pamtivijeka se u Šijanu odlazilo na hodočašća: 8. svibnja iz Vodnjana, posljednje nedjelje u  listopadu iz Marčane, 8. rujna iz pulske Katedrale, posljednje nedjelje u lipnju iz Marčane, posljednje nedjelje u srpnju iz Valture, posljednje nedjelje u  kolovozu iz Loborike, posljednje u listopadu iz Bala, posljednje u studenom iz Ližnjana, prve u prosincu iz Premanture i Pomera, posljednje u siječnju iz Štinjana, posljednje u ožujku iz Fažane, posljednje u travnju iz Krnice.

Od 1971.godine svetište poslužuje svećenik iz samostana sv. Antuna, a časne sestre su napustile Šijanu 2002. godine. Od tada se u svetištu slave svete mise dva puta u tjednu, srijedom i nedjeljom. Za djecu s  područja Šijane održava se vjeronauk subotom.  U svibnju, mjesecu posvećenom Majci Božjoj, slavi se misa svaki dan.

Na Blagdan uznesenja Blažene djevice Marije na nebo stotine tisuća vjernika hodočastiti će u Marijanska svetišta širom Lijepe naše!  To je naša snaga, snaga hrvatskog naroda koji je Mariju primio u srce kao Kraljicu Hrvata!

Lili Benčik/hrvatskepravice

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved