DIREKCIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO BOSNE I HERCEGOVINE (BHDCA) Upravna /budžetska/ organizacija nadležna i odgovorna za obavljanje funkcije regulatora i nadzora, te izdavanje dozvola, potvrda i certifikata u oblasti civilnog zrakoplovstva i kontrole letenja, osnovana sa ciljem da odgovori obavezama Bosne i Hercegovine kao države članice Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (International Civil Aviation Organization – ICAO) i potpisnice Čikaške konvencije.

Na čelu Direkcije je Čedomir Šušnjar životopis na linku – prenosi Azra P Četvrta.

Direkcija redovno daje podatke o prometu aerodroma u BiH. Podaci za veljaču 2022. g na linku.

Bruto plaće uposlenika direkcije se financiraju iz budžeta 89%, a iz preleta 11 %. Za 2022.g dali su prijedlog za uvećanjem financiranja za 8% /što laiku ukazuje na broj povećanih preleta nad BiH/ ,a iskazani rashodi prema sljedećim kategorijama su sljedeći:

• Bruto plaće i naknade zaposlenih u iznosu od 1.780.000 KM,
• Naknade troškova zaposlenih u iznosu od 298.000 KM,
• Materijalni troškovi u iznosu od 2.377.000 KM,
• Kapitalna ulaganja u iznosu od 171.000 KM.

Planirani izvori financiranja navedenih rashoda za 2022. godinu su:

Neposredna potrošnja u iznosu od 1.891.000 KM (41% potrebnih sredstava),

Namjenska sredstva od preleta u iznosu od 1.600.000 KM (35% potrebnih sredstava) ….

Detaljni Plan na poveznici.

NIJE NA ODMET ZNATI

U BiH je 25.09.2020. počela primjena Pravilnika o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronovima. Pravilnik se primjenjuje na dronove čija masa, prije polijetanja, iznosi od 0,249 kg do 25 kg. Obveza svih vlasnika i operatera dronova u BiH je da podnesu zahtjev za upis drona u evidenciju BHDCA. Jedan od uvjeta je i polaganje ispita iz poznavanja zrakoplovnih propisa u BiH za operatore dronova.

Ako vidite da nešto “leta” eto da znate koga da pitate http://www.bhdca.gov.ba/index.php/bs/dron.

AGENCIJA ZA PRUŽANJE USLUGA U ZRAČNOJ PLOVIDBI BOSNE I HERCEGOVINE (BHANSA)

BHANSA je osnovana 2009. godine, kao NEPROFITNA i FINANCIJSKI SAMOSTALNA INSTITUCIJA sa svojstvom pravne osobe sa sjedištem u Mostaru i organizacionim jedinicama u Banjoj Luci, Sarajevu i Tuzli.

BHANSA je 13. 11. 2014. g. započela pružati usluge područne kontrole letenja iz Operativne jedinice Sarajevo (ATCU I) u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine do 10 000 metara visine (od FL 100 do FL 325), a 04.12.2019. g je preuzela potpunu kontrolu zračnog prometa u cjelokupnom zračnom prostoru BiH – što u prijevodu znači da se potpuni nadzor cijelog bosanskohercegovačkog neba više ne obavlja iz susjednih država, već iz same BiH.

Unapređenjem tehnologije rada, BHANSA NASTOJI ODGOVORITI EKOLOŠKIM IZAZOVIMA SADAŠNJICE VEZANIM ZA UBLAŽAVANJE GLOBALNIH KLIMATSKIH PROMJENA. U TOM SMISLU, NASTOJI SE UTJECATI NA SMANJENJE POTROŠNJE GORIVA I EMISIJE CO2 PLINOVA NA RUTNIM PRAVCIMA POD KONTROLOM BHANSA-E, na čemu predano rade u suradnji s partnerima u Funkcionalnom bloku zračnog prometa Centralne Europe (Functional Aispace Block Central Europe – FAB CE).

VOJNI, SPASILAČKI I “SLIČNI LETOVI” SU IZUZETAK I ONI SE DRUGAČIJE I KONTROLIRAJU, DRUGIM RADARIMA I NAJČEŠĆE IMAJU SVOJE VLASTITE KONTROLE.

BiH je potpisnica Sporazuma “Open Sky” (Otvoreno nebo) na europskom nivou, koji regulira, ubrzava protokole i protok prometa, pojednostavljuje rute i vodi se iz Bruxellesa, a preko Eurocontrola se raspoređuju novci državnim agencijama za pružanje usluga u zračnoj plovidbi. Osnova Single European Sky legislative EU-a je da se protok prometa definira s ciljem optimalnog korištenja zračnog prostora, nevezanog za državne granice, već da se organizacija zračnog prostora i protok saobraćaja definiraju po potrebama zračnog prometa.

AGENCIJE SU U DJELOVANJU PRAKTIČNO NEZAVISNE OD DRŽAVE, koja može izvršiti utjecaj kroz postavljanje rukovodećih kadrova.

Ali… NOVAC IM DOLAZI IZ BRUXELLESA I NJEMU PRAVDAJU NJEGOVU POTROŠNJU.

PROFIT NIJE MALI

ULOGA AGENCIJE JE INTENCIJA PRIVLAČENJA ŠTO VIŠE AVIONA KROZ VLASTITI ZRAČNI PROSTOR I MOGU BIRATI INZISTIRAJU LI NA: POTPUNOM SUVERENITETU ILI PROFITU.

Bosnu i Hercegovinu kažu da dnevno preleti između 800 i 1.600 aviona, zavisno od perioda godine, dana i općih uvjeta putovanja.

Prije 4. godine godine, Eurocontrol je uprihodovao oko 43,5 milijuna eura za letove iznad teritorije Bosne i Hercegovine. Tolika je bila procjena nadoknade troškova nastalih direktno ili indirektno zbog pružanja usluga zračne navigacije. Hrvatskoj je tako pripalo 7,67, Srbiji i Crnoj Gori oko 6 milijuna…

… DOK JE BOSNI I HERCEGOVINI PRIPALO GOTOVO 30,67 MILIJUNA EURA.

BHANSA tada nije vršila usluge iznad 10 kilometara visine.NOVCI OD PRELETA NE IDU U BUDŽET, osim oko 1,18 milijuna EUR koji se dodijelio Direkciji za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA). Godine 2019. je na BiH nebu uprihodovano 27,93 milijuna EUR za BHANSA-u, te 7,1 milijuna za hrvatsku i 6,13 miliona eura za srpsko-crnogorsku zajedničku kontrolu leta. BHDCA je dobila 1,28 miliona EUR i onda je došla pandemija, zatvaranje stanovništva, brojno prizemljenje aviona i smanjen promet. Aviopromet se oporavlja, a tako raste i zarada. Kontrole letenja susjednih zemalja više nemaju veliku zaradu od onog dijela neba iznad BiH kojom upravljaju. Opširnije OVDJE.

NAJOPASNIJE AVIONSKE RUTE U 2021. g

Obaranje ukrajinskog aviona iznad Teherana 2020. i aviona Malaysia Airlinesa iznad istočne Ukrajine 2014. pokazali su da sukobi i geopolitičke napetosti predstavljaju veliki rizik za komercijalne avionske kompanije uslijed čega se baza podataka o zonama sukoba i riziku u zračnom prostoru SafeAirspace svakodnevno ažurira informacijama o mogućim rizicima leta za civilne avione, a upozorenja su podijeljena u tri nivoa.

Naravno, kod procjenjenog rizika, logički dolazi i do preusmjerenja letova, zar ne “Procjenjeni rizik na ovoj poveznici.

Preuzeto od Djana Ana ll BiH BOT | Azra P