Lažni “mesni” proizvodi poput laboratorijski uzgojene “govedine” Billa Gatesa povezani su s kardiovaskularnim bolestima i smrtima povezanim sa zatajenjem srca, pokazalo je novo istraživanje – piše Frank Bergman.

Studija je otkrila da hiperprocesirana “hrana” uzrokuje znatno povećan rizik od srčanog zastoja i moždanog udara.

Rezultati studije veliki su udarac priči da vegetarijanska i veganska prehrana pomažu u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Prema novoj studiji istraživača s Imperial Collegea u Londonu i Sveučilišta Sao Paulo, koja je analizirala prehranu više od 118.000 sudionika, znanstvenici su otkrili da “hrana” bez mesa nosi veliki rizik od srčanih bolesti ako je ultra-prerađena.

Studija, objavljena u Lancet Regional Health – Europe, napominje da to isključuje prirodne proizvode poput svježeg voća i povrća.

Međutim, ultra-prerađeni proizvodi koji su biljnog podrijetla, na bazi insekata ili uzgojeni u laboratoriju, nose povećan rizik od zatajenja srca i smrti.

Znanstvenici su otkrili da su proizvodi ultraprerađene hrane (UPF), poput laboratorijski uzgojene “govedine” ili “beetleburgera” na bazi insekata, povezani s 15 posto većim rizikom od srčanog i moždanog udara.

Istraživači su otkrili da su te opasnosti prisutne čak i u biljnim UPF-ovima, koji su dugo hvaljeni kao “zdrava” opcija za meso.

Istraživanje, u kojem su sudjelovali stručnjaci s Imperial College London, koristilo je podatke više od 118.000 građana Ujedinjenog Kraljevstva.

Znanstvenici dijele hranu na biljne proizvode, kao što su voće, povrće, žitarice i kruh, kao i kolače i slatkiše, i životinjske proizvode kao što su riba, perad, crveno meso, jaja i mliječni proizvodi.

Dvije skupine zatim su dalje podijeljene na ultra-prerađenu hranu (UPF) ili ne-ultra-prerađenu hranu.

Ti su podaci zatim povezani s bolničkim zapisima i podacima o smrtnosti kako bi se dobile informacije o kardiovaskularnim bolestima.

Ljudi koji su jeli puno ultra-prerađene hrane biljnog podrijetla imali su 7 posto veći rizik od stanja poput začepljenih srčanih žila.

Također su imali 15 posto veći rizik od smrti u usporedbi s vegetarijancima čija je prehrana imala manje UPF-a.

Povećanje unosa neprerađene vegetarijanske hrane – poput svježeg voća i povrća – za 10 posto povezano je s 8 posto nižim rizikom od srčanih bolesti.

Smrt od srčanih bolesti smanjila se za petinu kod vegetarijanaca koji su konzumirali najmanje UPF-a i za 13 posto kod kardiovaskularnih bolesti ukupno.

Znanstvenici su primijetili da su UPF-ovi uzrokovali nakupljanje masnih naslaga unutar arterija.

Dr. Eszter Vamos, koautorica studije s Imperial College London School of Public Health, rekla je:

“Poznato je da svježa biljna hrana poput voća i povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki ima važne zdravstvene i ekološke prednosti.

“Iako se ultra-prerađena hrana često reklamira kao zdrava hrana, ova velika studija sugerira da se čini da ultra-prerađena hrana na biljnoj bazi nema zaštitne zdravstvene učinke i povezana je s lošim zdravstvenim ishodima.”

Aditivi u hrani i industrijski kontaminanti prisutni u ovoj hrani mogu uzrokovati oksidativni stres i upalu, sugeriraju znanstvenici.

Dodali su da prehrambene smjernice koje promiču biljnu prehranu i smanjenje unosa mesa također moraju promovirati važnost izbjegavanja UPF-a za dobro zdravlje srca.

Autorica studije dr. Fernanda Rauber, stručnjakinja za preventivnu medicinu sa Sveučilišta São Paulo u Brazilu, rekla je da je ona prva koja je pokazala da su lažni “mesni” proizvodi povezani s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

“Unatoč tome što je biljnog podrijetla, ova hrana može pridonijeti faktorima rizika kao što su dislipidemija i hipertenzija zbog svog sastava i metoda obrade”, rekla je.

“Aditivi u hrani i industrijski kontaminanti prisutni u ovoj hrani mogu uzrokovati oksidativni stres i upalu, dodatno pogoršavajući rizike.

“Stoga naši rezultati podupiru pomak prema izboru hrane biljnog podrijetla koji uzima u obzir stupanj obrade za poboljšanje kardiovaskularnih zdravstvenih ishoda.”

Istraživači su primijetili da, iako se proizvodi mogu činiti zdravima tvrdeći da su “bez mesa”, biljnog podrijetla” ili “uzgojeni u laboratoriju”, činjenica da su ultra prerađeni čini ih prijetnjom javnom zdravlju .

Studija dolazi usred sve većeg pritiska javnosti da zamijeni tradicionalno meso i mliječne proizvode lažnom “hranom”.

Međutim, sve veći broj stručnjaka za prehranu upozorava na lažne “mesne” proizvode.

Nutricionist i “Sveta krava: argument za slučaj (Bolje meso)” autorice Diana Rodgers kaže da meso uzgojeno u laboratoriju, poput onog koje prodaje Bill Gatesov Upside Foods, još uvijek nije zdravo kao McDonalds.

“Radije bih jela svoju cipelu nego meso uzgojeno u laboratoriju”, izjavio je Rodgers.

Britanska istraživačka novinarka o hrani Joanna Blythman također je upozorila na meso biljnog podrijetla, za koje kaže da ponekad sadrži i do 30 umjetnih sastojaka.

“Umjetni biljni proteini imaju tendenciju da budu krcati ‘antinutrijentima’ – spojevima koji našim crijevima otežavaju apsorpciju korisnih makro i mikronutrijenata”, napisao je Blythman u članku za Daily Mail.

Izvor

Vidim da se ispod mojih zadnjih postova razvila vrlo žustra i u dobroj mjeri potpuno neprimjerena rasprava.

Fascinantno je kako ljudi koji o nečemu ne znaju gotovo ništa imaju obraza nametati svoje mišljenje drugima. Čak i kad sam u nešto siguran, ja ne volim drugima nametati svoje mišljenje, već iznesem činjenice i prepuštam svima da svatko za sebe donese zaključke. Na ovim izborima ja vrlo jasno i otvoreno podržavam Dragana Primorca iz sljedećih razloga

1) Dragan i ja smo prijatelji i suradnici već skoro 30 godina. U sve to vrijeme on nikada nije iznevjerio niti jednog svog prijatelja. To je iznimno vrijedna vrlina…

2) Dragan je veliki radnik. Ja volim misliti da i ja puno radim, no on ustaje nekoliko sati prije mene i ide spavati nekoliko sati iza mene i radi cijelo vrijeme. Zato i može raditi toliko stvari paralelno…

3) Polovinom devedesetih, kada je bio još vrlo mlad, Dragan je uspio nagovoriti najveće stručnjake u području forenzične genetike da nam pomognu razviti sustav identifikacije žrtava Domovinskog rata. Čitava tehnologija identifikacija žrtava domovinskog rata je u velikoj mjeri upravo razvijena u Hrvatskoj, a to se bez njega ne bi dogodilo. Bez njega bi se tisuće ljudi i dalje vodili kao nestali i njihove obitelji još uvijek ne bi našle svoj mir. Ponosan sam da sam i ja sudjelovao u tom procesu i da smo tada u tome bili najbolji u svijetu.

4) Kao ministar znanosti izborio se za značajno povećanje proračuna za znanost i obrazovanje. To je jedini period u hrvatskoj povijesti kada se toliko ulagalo u znanost. Ja sam osobno vodio povjerenstvo koje je donijelo plan za povećanje ulaganja u znanost i inovacije i svjedočim tome iz prve ruke. Jedino kada je on bio ministar se redovito objavljivao natječaj za nabavu znanstvene opreme. Nakon njega je to naprosto zamrlo i do otvaranja strukturnih fondova bilo je gotovo nemoguće nabaviti ozbiljnu znanstvenu opremu u Hrvatskoj.

5) Prije 28 godina pokrenuo je ISABS, Međunarodno društvo za primijenjene biološke znanosti koje je do sada organiziralo 13 velikih kongresa u Hrvatskoj. Službeni suorganizator tih kongresa je i američka klinika Mayo, jedna od najuglednijih klinika u svijetu. Zahvaljujući tim kongresima, tisuće mladih ljudi u Hrvatskoj imali su prilike slušati, a često i surađivati s vodećim znanstvenicima iz svijeta, uključivo i velik broj Nobelovaca. To da se serija tako velikog i važnog kongresa odvija uvijek u jednoj maloj zemlji (Hrvatskoj) ne postoji doslovno nigdje drugdje u svijetu to je isključivo Draganova zasluga.

6) Stvorio je Bolnicu Sveta Katarina u kojoj radi nekoliko stotina ljudi i koja desetinama tisuća pacijenata iz Hrvatske i svijeta osigurava kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Teret socijalističkog nasljeđa nažalost mnogima ne dopušta da shvate da je jedini izlaz za hrvatsko zdravstvo što veća privatizacija i pošteno natjecanje javnog i privatnog. Javne bolnice premrežene su političkim utjecajima i korupcijom koja guši one najbolje i sustav vuče dolje. Javno ne znači da nešto pripada svima nama, javne institucije nažalost pripadaju političarima koji su na vlasti i koji ih koriste za vlastite interese. Puno je bolje kada je neko vlasništvo vrlo jasno i otvoreno, nego kada je prikriveno kroz mrežu korupcije i utjecaja…

7) Tijekom pandemije Dragan je odigrao iznimno važnu ulogu u sprječavanju uvođenja raznih „strogih mjera“. Kada nam je na Znanstvenom savjetu prezentiran prijedlog da će biti dopušteno napuštanje domova samo svaki treći dan, Dragan je bio prvi iza mene koji se tome usprotivio i pomogao blokirati tu odluku. Ne zaboravite da su brojne zemlje imale slične mjere i da se Hrvatska tada hvalila da ima najstrože mjere. Jako, jako malo je falilo da mjesecima budemo doslovno u kućnom pritvoru … Odmah nakon toga smo nas dvojica zajedno organizirali veliko istraživanje kojim smo pokazali sezonalnu prirodu virusa i iskoristili to za otvaranje Hrvatske što je omogućilo da budemo jedina zemlja na Mediteranu s gotovo normalnom turističkom sezonom 2020. Ja sam djelovao javno, a Dragan je djelovao kroz institucije i svojim autoritetom pomagao da Vlada stane iza pandemijskog realizma. Bez njega ne bismo uspjeli i svi bismo imali puno veće traume iz pandemije i kao zemlja bismo bili puno siromašniji.

I možda najvažnije, Dragan nije lopov i nije motiviran novcem. Primjerice, na ljeto 2020. Dragan i ja smo zajedno pokrenuli i validirali PCR laboratorij kojim smo htjeli omogućiti nadzor pandemije. Čitava Hrvatska tada je mogla napraviti manje od 1,000 testova na dan, a mi smo pokrenuli laboratorij koji je mogao napraviti 5,000 testova na dan. Međutim pojavio se problem cijene. Mi smo izračunali da nam je trošak nešto više od 100 kn i ponudili smo cijenu od 150 kn. Državnim laboratorijima je tada HZZO za isti test plaćao 1,500 kn, a Hrvatski propisi zabranjuju damping u zdravstvu. U tom smo trenutku nas dvojica sjeli i zaključili da nam naš moralni ustroj ne dopušta da u pandemiji imamo profit od 1,400 kn po testu i nismo prodali niti jedan test. Svjesno smo se odrekli profita od oko 7 milijuna kuna na dan i u tom laboratoriju radili isključivo analize za potrebe znanstvenih projekata koje nismo nikome naplatili. Da smo se htjeli obogatiti na državni račun, to je bila idealna prilika jer bi nam uz plaćanje stotina milijuna eura za testove još i „podigli spomenik“ što smo testovima „spasili“ ljude od pandemije…
Nekome tko se svjesno odrekao tolikog profita pokušati imputirati da „živi na državnoj pipi“ je naprosto glupo…

Ovo su sve samo činjenice kojima sam svjedočio iz prve ruke i koje mogu vrlo lako dokazati ako treba. Ima toga još, no mislim da je i ovo sasvim dovoljno da svatko tko razmišlja donese odluku kome će dati svoj glas da nas predstavlja u svijetu sljedećih 5 godina. Svi mi imamo svojih nedostataka i mana, pa ih ima i Dragan Primorac. No ako su i u ovako prljavoj kampanji najgori argumenti protiv njega nešto što je njegova mama napravila prije 30 godina, ili to da njegov izbor podržava HDZ, to zapravo znači da nema nikakvih ozbiljnih argumenata kojima bi ga napali, a to govori jako puno…

Kako ne bi vodio velike sukobe, Trump stvara manje – donosi vrsni analitičar bloga Moon of Alabama na portalu Maurizio Blondet-a

Jučer, tijekom medijskog događaja, novoizabrani predsjednik Donald Trump održao je jedan od svojih tipičnih lutajućih govora ( video, transkript ) u kojem skače s jedne teme na drugu bez ikakve veze.

Uglavnom se radilo o njegovim planovima za nadolazeću vladavinu. Obećao je više poreznih olakšica za bogate, odbacivanje ekoloških propisa i povećanje proizvodnje nafte i plina.

Ali ono što je privuklo pozornost većine promatrača bile su njegove ideje o vanjskoj politici.

Trump odbija dalje poticati sukobe s najočitijim “neprijateljima”: Rusijom, Kinom i Iranom. Umjesto toga, skreće pozornost javnosti pružajući nove mete: Kanadu, Grenland i Panamu.

Trump je rekao da razumije stav Rusije o članstvu Ukrajine u NATO-u. Čini se da on doista namjerava stati na kraj tom sukobu:

Morat ćemo riješiti neke velike probleme koji se trenutno događaju. To ćemo morati riješiti s Rusijom, Ukrajinom, to je katastrofa. Gledam brojke svaki tjedan… Dakle, i to ćemo morati popraviti. To je teško pitanje, puno teže nego što bi bilo prije nego što je počelo, mogu vam to reći.

I:

Dakle, znate, veliki dio problema bila je Rusija mnogo, mnogo godina, mnogo prije nego što je Putin rekao, NATO-u nikada ne bi trebala biti uključena Ukrajina. Sad su rekli ovo — bilo je kao u kamenu zapisano. I negdje usput, Biden nije rekao ne, trebali bi se moći pridružiti NATO-u. Pa, onda Rusija ima nekoga na svom pragu i mogao bih razumjeti njezine osjećaje u vezi s tim, ali u tim je pregovorima napravljeno mnogo pogrešaka. A kad sam čuo kako Biden pregovara, rekao sam da ćemo završiti u ratu, a pokazalo se da je to bio vrlo ružan rat. I mogao bi eskalirati, taj bi rat mogao eskalirati i postati puno gori nego što je sada.

Pa, želim reći da se to uvijek podrazumijevalo. Zapravo, mislim da su imali dogovor, a onda ga je Biden prekršio. Imali su dogovor koji bi bio zadovoljavajući za Ukrajinu i za sve ostale. Ali Biden je rekao, ne, morate biti u mogućnosti pridružiti se NATO-u.

I dalje vrši pritisak na zemlje NATO-a da plaćaju više novca američkoj ratnoj industriji. Ali ne čini se da je spreman na dogovor; više novca u zamjenu za nastavak rata u Ukrajini. To je samo njegov uobičajeni način pritiska na svoje saveznike.

Trumpa potom pitaju kada će se sastati s Putinom:

Pa, ne mogu vam reći, ali znam da bi se Putin želio sastati s nama. Mislim da nije primjereno da se sretnemo prije 20., što mrzim jer svaki dan ljudi ginu, mnogo, mnogo mladih ljudi, vojnika. Znate, zemlja je vrlo ravna i stotine tisuća vojnika sa svih strana, stotine tisuća sa svih strana su mrtvi i leže po poljima posvuda, nema ih tko pokupiti, mine su posvuda, to je katastrofa.
…
Nadam se da imam – šest mjeseci. … Ne, mislim – nadam se puno prije šest mjeseci. Gledajte, Rusija gubi puno mladih, a isto tako i Ukrajina i to nije trebalo početi. Ovo je rat koji se nikada nije trebao dogoditi. Ja vam jamčim da sam ja bio predsjednik tog rata nikada ne bi bilo.

Nastavak tog rata za Trumpa doista ne dolazi u obzir, barem za sada. Činjenica da on otvoreno priznaje stratešku zabrinutost Rusije, Ukrajine u NATO-u, daje mi neku nadu da će pronaći način za rješavanje sukoba.

Tijekom svog govora Trump uopće nije spomenuo Kinu, čak ni kao glavnog konkurenta ili čak kao “neprijatelja”. Kina se spominje samo u kontekstu Panamskog kanala (više o tome kasnije).

Trump pokazuje kartu na kojoj je Kanada dio SAD-a. I on govori o aneksiji…

Trump je također odbio govoriti o Iranu:

P: Zadnji put kad ste bili ovdje, postavljeno vam je pitanje o mogućnosti da SAD pokrene preventivni napad na Iran. Rekao si da nećeš odgovoriti na to pitanje.

Trump: I rekao sam da ne govorim o tome… to je vojna strategija. … Gledajte, to je vojna strategija i ja ne odgovaram na vaša pitanja o vojnoj strategiji. u redu Još jedan. Briane, samo naprijed. Briane.

Trump je tako odbacio tri potencijalna sukoba, s Rusijom, Kinom i Iranom, koji su dugo bili na naslovnicama. Vjerojatno osjeća da se u njima nema što osvojiti.

Ali budući da mora hraniti i medije i svoje MAGA sljedbenike, on umjesto toga izmišlja nove sukobe koji bi se čak mogli pokazati pobjedljivima.

Zašto ne uzeti Kanadu i integrirati je u same SAD? Uzmimo Grenland od Danske da bolje pozicioniram SAD na Arktiku – ili vratimo Panamski kanal:

Panamski kanal je sramota, ovo što se dogodilo Panamskom kanalu. Jimmy Carter im ga je dao za 1 dolar i trebali su se dobro ponašati prema nama.
…
Dali smo ga za dolar, ali dogovor je bio da nas moraju pošteno tretirati. Ne ponašaju se pošteno prema nama. Više naplaćuju naše brodove nego brodove iz drugih zemalja. Naplaćuju našu mornaricu više nego mornarice drugih zemalja, rugaju nam se jer misle da smo glupi, ali više nismo. Tako da se s njima upravo sada raspravlja o Panamskom kanalu. Prekršili su svaki aspekt sporazuma, prekršili su ga i moralno. I žele našu pomoć jer curi i nije u dobrom stanju i žele da damo 3 milijarde dolara da to popravimo. Rekao sam, dobro, zašto ne uzmete novac od Kine, jer Kina ga zapravo preuzima.

Kina se nalazi na oba kraja Panamskog kanala. Kina upravlja Panamskim kanalom i oni dolaze vidjeti tog Bidena, tog tipa kojem nikada nije trebalo dopustiti da se kandidira za predsjednika. Naravno, ni to nije trebala učiniti jer se to nikada nije dogodilo. Dvojicu sam morao prebiti, a ne jednu. Ali oni žele 3 milijarde dolara za popravak Panamskog kanala kojim upravlja Kina i zarađuje mnogo novca, Kina.

Jedan od najprofitabilnijih objekata ikada izgrađenih, jer imate brodove u redu za povratak na Floridu, iskreno, i oni nastavljaju dolaziti. A brojke su nevjerojatne, od 0,5 do 1 milijun dolara po brodu. I oduzeli su nam, što znači da smo im dali za dolar, ali to se neće dogoditi. Ono što su nam učinili, natjerali su nas da platimo — pretjerano su naplatili naše brodove, preskupo su naplatili našu mornaricu, a onda kad im treba novac za popravke, dođu u Sjedinjene Države da to sastave, a mi ne dobijemo ništa.

Većina Trumpovih tvrdnji je lažna. Cijene za prolaz kroz kanal ovise o veličini broda, a ne o njegovoj nacionalnosti. Kina ne upravlja kanalom, ali je zakupila lučki prostor s obje strane. Najveći problem kanala je nedostatak svježe vode potrebne za rad. Ograničava broj brodova koji mogu proći kroz njega.

Ali u svakom slučaju, kao i postojeći sukobi oko Kanade i Grenlanda, izvrsna je tema za skretanje pozornosti s drugih sukoba.

Sjetite se Ronalda Reagana koji je stvarao male sukobe, poput Grenade, kako bi mogao slobodno sklapati dogovore sa sovjetskim “carstvom zla”.

Kao što Gilbert Doctorow primjećuje:

Logika koju vidim je da je ratoborni stav o sukobima napravljenim po narudžbi koji se mogu riješiti po niskoj cijeni za Washington, poslovični udarac u dupe koji je Ronald Reagan prakticirao s velikim učinkom, namijenjen pružanju pokrića za ono što bi se inače činilo biti ponižavajući poraz za Washington ako bi smanjio vojnu pomoć Kijevu i pasivno promatrao kako Kremlj prisiljava režim Zelenskog na kapitulaciju.

Dean Baker iznosi sličnu, ali širu tezu:

Dean Baker @DeanBaker13 – 18:31 UTC · 7. siječnja 2025. Trump je prilično pametan, zaključio je da bi bilo preteško obračunati se s očiglednim neprijateljima SAD-a poput Rusije, Kine ili Sjeverne Koreje, pa je odlučio uzeti saveznike poput Danska i Kanada. Vrlo je MAGA!

Trump želi izbjeći najveće potencijalne sukobe, jer je njima preteško upravljati i pobijediti. Umjesto toga, stvara vlastite male sukobe tik uz američko dvorište.

To je dobar trik i mogao bi čak imati uspjeha.

Panama će vjerojatno prihvatiti neke popuste na kanalu ili prioritet za američke brodove. Kanada bi mogla popustiti u trgovinskim pitanjima. A EU, koja se nije čak ni bunila kad su joj SAD digle u zrak glavni izvor energije, mogla bi predati Grenland čak i bez buke.

Sve tri potencijalne pobjede MAGA bi pozdravila.

izvor: