NIZOZEMSKI sudac Danny Makkelie (41) neće više suditi na Europskom prvenstvu.

Tako je odlučila UEFA nakon što je Nizozemac sudio na utakmici Hrvatske i Italije (1:1), koja je okončana ispadanjem Hrvatske u skupini Eura.

Nizozemski portal AD objavio je kako se policijski inspektor Makkelie već vratio u Rotterdam.

Prigovor na osam minuta sudačke nadoknade

Makkelie je na Euru sudio i utakmicu Njemačke i Mađarske (2:0) u skupini, a nakon utakmice Hrvatske i Italije stiglo je puno prigovora na njegov posao. Hrvatska je primila gol u osmoj minuti sudačke nadoknade, što je izazvao bijes hrvatske javnosti jer nitko ne može objasniti gdje je nizozemski sudac uspio skupiti spomenutih osam minuta.

I Mađari su ljutiti

Na Makkeliejevo suđenje buni se i Mađarska, koja je također ispala u skupini. Njezin izbornik Marco Rossi bunio se zbog pogotka Jamala Musiale jer je smatrao da je asistent Ilkay Gündogan prethodno napravio prekršaj u napadu. Za Makkelieja je ovo bilo drugo Europsko prvenstvo u karijeri, a sudio je i na Svjetskom prvenstvu 2022. u Kataru (pitamo se je li i zadnje suđenje na oba prvenstva!?)

Zastupnici u crnogorskom parlamentu usvojili su u petak Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen, glasovima 41 zastupnika vladajuće koalicije.

Jedan zastupnik vladajućih bio je protiv dok oporba i nekoliko zastupnika vlasti nisu prisustvovali glasanju.

Crnogorski parlament broji ukupno 81 zastupnika.

Oporbeni zastupnici napustili su dvoranu i nisu sudjelovali u izglasavanju rezolucije jer smatraju da na ovaj način službeni Beograd zloupotrebljava svoj utjecaj u Crnoj Gori.

Rezoluciju je podržala većina zastupnika Pokreta Europa Sad premijera Milojka Spajića, prosrpske desnice predsjednika parlamenta Andrije Mandića, Demokrati Alekse Bečića i umjereno prosrpska Socijalistička narodna stranka (SNP)

Zastupnik Pokreta Europa Sad Miodrag Laković tijekom sjednice kazao je da neće podržati rezoluciju.

Rezolucija je sredinom svibnja predana u parlamentarnu proceduru kao odgovor prosrpske desnice na podršku Spajićeve vlade Rezoluciji o Srebrenici u Ujedinjenim narodima.

Primarno se odnosila na logor Jasenovac, ali su uoči zasjedanja dodani i logori Dachau i Mauthausen.

Tijekom rasprave predlagači, čelnici prosrpske desnice, Andrija Mandić i Milan Knežević naveli su da ova rezolucija nije usmjerena ni protiv koga.

“Crna Gora će biti prva država u regiji koja će usvojiti Rezoluciju u Jasenovcu i pozivam sve poslanike da učestvuju u povijesti”, poručio je predsjednik crnogorske skupštine Andrija Mandić, ocjenjujući da se na ovaj način određuju u odnosu na civilizacijske vrijednosti i da prijedlog nije upućen ni protiv jedne države – ni Austrije, ni Njemačke, ni protiv Hrvatske.

Mandić je zaključio da će ova rezolucija “služiti za ponos” onima koji glasaju za nju na pravoslavni praznik Vidivdan.

“Vidovdane, moj očinji vide, ovo treba da bude osnova za bolju i čestitiju Crnu Goru. Ovo je većinska Crna Gora. Živjela većinska Crna Gora, živjela Crna Gora”, poručio je Mandić.

Njegov koalicijski partner Milan Knežević je rezoluciju okarakterizirao kao “otpor prema relativizaciji genocida o Jasenovcu jer se iz godine u godinu, od strane nekih kvazi-istoričara u Hrvatskoj, pokušava smanjiti broj poginulih Srba”, dodajući “da je model koji je tad uspostavljen, ponovo pokušan u Bljesku i Oluji”.

Andrija Nikolić iz oporbene Demokratske partije socijalista postavio je pitanje javnosti da li moralno pravo imaju oni koji podržavaju četnički pokret, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, da prije nego njih osude, predlože ovakvu rezoluciju.

“Ovo je kukavičje jaje Aleksandra Vučića kako bi se pogoršali dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom. odgovornost za ovo ne snosi Mandić, već premijer Milojko Spajić i njegova partija koji sebe nazivaju pro-europskim”, rekao je Nikolić, podsjećajući da Vučić nije dozvolio da se slična Rezolucija usvoji u parlamentu Srbije da se ne bi zaustavio europski put te zemlje.

Bivši premijer i čelnik oporbene URA Dritan Abazović rekao je da je premijer Spajić prevario Hrvate.

“Nacional je objavio da je Spajić obećao u Hrvatskoj da Rezolucija neće biti usvojena”, kazao je Abazović, podsjećajući da je službeni Zagreb pomogao Crnoj Gori u njenoj EU integraciji, te se isto dogodilo sredinom ovog tjedna u Bruxellesu gdje je Crna Gora dobila pozitivna završna mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR)

Jedini politički predstavnik Hrvata u crnogorskom parlamentu HGI-ev Adrijan Vuksanović je zahvalio Hrvatskoj i njenom državnom vrhu za podršku prilikom crnogorskom dobijanja IBAR-a, te je konstatirao da “ono što Vučić nije uspio, želi da podmetne preko Crne Gore”.

Hrvatska je ranije najavila oštar odgovor na eventualno usvajanje Rezolucije o Jasenovcu, te je iz Zagreba priopćeno da to može značajno usporiti put Crne Gore u EU. (Hina)

Diljem Europe pod njemačkom okupacijom Nijemci su uhićivali one koji su se opirali njihovoj dominaciji i one koje su smatrali rasno inferiornima ili politički neprihvatljivima – piše na Enciklopediji Memorijalnog muzeja holocausta u New Yorku.

Osobe uhićene zbog otpora njemačkoj vlasti uglavnom su slane na prisilni rad ili u koncentracijske logore.

Pogledajte na karti hrvatsku državu – bez ozbiljnih logora, a u Srbiji…

Nijemci su Židove iz cijele okupirane Europe deportirali u logore istrebljenja u Poljskoj, gdje su ih sustavno ubijali, a također i u koncentracijske logore, gdje su korišteni za prisilni rad. Tranzitni logori poput Westerborka, Gursa, Mechelena i Drancyja u zapadnoj Europi te koncentracijski logori poput Bolzana i Fossoli di Carpija u Italiji korišteni su kao sabirni centri za Židove, koji su zatim željeznicom deportirani u logore za istrebljenje. Prema izvješćima SS-a, u koncentracijskim je logorima u siječnju 1945. bilo registrirano više od 700.000 zatvorenika.

Sustav nacističkih logora brzo se proširio nakon početka Drugog svjetskog rata u rujnu 1939., jer je prisilni rad postao važan u ratnoj proizvodnji. Nedostatak radne snage u njemačkom ratnom gospodarstvu postao je kritičan nakon njemačkog poraza u bitci za Staljingrad 1942.-1943. To je dovelo do povećane upotrebe zatvorenika koncentracijskih logora kao prisilnog rada u njemačkoj industriji oružja. Osobito 1943. i 1944. stotine podlogora osnovane su u ili u blizini industrijskih pogona. Podlogori su uglavnom bili manji logori kojima su upravljali glavni logori, koji su ih opskrbljivali potrebnim brojem zatvorenika. Logori kao što su Auschwitz u Poljskoj, Buchenwald u središnjoj Njemačkoj, Gross-Rosen u istočnoj Njemačkoj, Natzweiler-Struthof u istočnoj Francuskoj, Ravensbrueck u blizini Berlina i Stutthof u blizini Danziga (Gdanjska) na obali Baltika postali su administrativna središta golemih mreža pomoćnih logora za prisilni rad.