Connect with us

Vijesti

V. Starešina: Hrvatska pred obrambenim i sigurnosnim izazovima čini korak naprijed!?

Published

on

Ministar obrane Ivan Anušić ima osjećaj za pravi trenutak. Na 32. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske pred Hrvatskim saborom skicirao je svoje viđenje Hrvatske vojske i nekoliko prioritetnih poteza za njezino jačanje kako bi mogla odgovoriti na obrambene i sigurnosne izazove s kojima se kao država i društvo suočavamo i još ćemo se više suočavati.

Naizgled, riječ je o samorazumljivim potezima. Jedan od najavljenih prioriteta povećanje je plaća i socijalne sigurnosti, što će osnažiti motivaciju vojnika, i onih koji su već u sustavu i onih koje nastoji privući u profesionalnu vojsku. Djelomično je najavu već ostvario promjenama unutar sustava (promjena koeficijenata i sl.), podizanjem dnevnica vojnicima u stranim misijama, a do kraja godine najavio je 40-postotno povećanje plaća svim vojnicima. Teže je shvatljivo da je sustav bio toliko neuređen da profesionalni vojnici dosad zbog zakonske neusklađenosti nisu mogli iz vojske izravno u mirovinu jer je dobna granica za njihovo umirovljenje u sustavu bila 45 godina, a dobna je granica za mirovinu pedeset godina. Slično je bilo s plaćama i dnevnicama vojnika u stranim misijama, koji su u pravilu (bili) najslabije plaćeni među svojim kolegama iz NATO-a. Rezultat nebrige za ljude iskazuje se pak kao sve nezadovoljnija i slabija vojska te smanjivanje broja mladih koji žele u vojnike. I to u uvjetima kad obrambeni izazovi rastu.

Korak u pravom smjeru

Druga je ministrova važna najava dovođenje vojske u Beli Manastir do kraja 2026. godine. Stacioniranje HV-ove postrojbe u Baranju šalje dvostruku poruku: poruka je to o hrvatskoj državnoj prisutnosti u Baranji – i Beogradu i Budimpešti – koji (i) taj prostor danas nastoje osvojiti mirnodopskim sredstvima (investicije, kultura, sport). Još je važnija poruka domaćem stanovništvu: da nije zaboravljeno i da ondje ima budućnost. No da bi poruka bila uvjerljiva, nužno je ulazak vojske integrirati s demografskom obnovom i ekonomskim razvojem u smislen državni projekt.

Naime, niti se ozbiljna vojska može stvarati na račun ekonomije niti se stabilna ekonomija može razvijati na račun obrambenog sektora. To mora biti integrirani projekt. A osobito bi u maloj i sigurnosno krhkoj državi kakva je Hrvatska to trebao biti nadstranački projekt o kojem postoji državni konsenzus. Svojim žurnim mjerama ministar Anušić u kratkom je roku učinio korak u pravom smjeru. A i njegov HDZ i ozbiljna oporba pokazali bi političku zrelost da te žurne mjere ne upotrebljavaju kao predmet ispraznih predizbornih prepirki, već kao početak iskazivanja zajedničke odgovornosti za državnu obranu i sigurnost koja bi napose trebala rezultirati i političkim konsenzusom o uvođenju najprimjerenijeg oblika obvezne vojne obuke. I sve bi to trebalo činiti brzo.

Predvorje NATO-a

Ne samo zato što države koje su godinama zanemarivale svoju obrambenu moć, poput Njemačke, Austrije ili Švedske, prepoznaju izazove i ubrzano jačaju svoju vojsku. Ali i zato. Ponajviše zato što je Hrvatska danas predvorje NATO-a, sa susjedstvom u kojem svoje ekspoziture imaju i Rusija i razni džihadistički pokreti. A i susjedi nisu bez ambicija. Nema straha da će nas u jurišu napasti gazda Mile Dodik sa Zoricom Brunclik, nakon vojne parade bez vojske u Banjoj Luci. Ali teroristički upad neke džihadističke skupine ili srpsko-ruske navodno paravojne skupine ne može se isključiti. Ne može se isključiti ni uporaba vojske u odvraćanju ilegalnih migracija.

To je stvar okolnosti i političke odluke, bez velikih očekivanja od Bruxellesa. Jedan od likova koji su u Europskoj komisiji (kao potpredsjednik) zaduženi za unutarnju sigurnost, migracije i promicanje europskog načina života zove se Margaritis Shinas. Proljetos se spominjao u aferi ‘Qatargate‘ koja je samo malo razotkrila kako Katar kupuje eurokrate. Katar inače slovi kao glavni financijer džihadističkih pokreta. Posljednjih ste dana Shinasa možda zapazili po originalnom prijedlogu da na europskim izborima angažira američku pop-zvijezdu Taylor Swift. Usađen u briselsku birokraciju još potkraj osamdesetih godina prošlog stoljeća, Shinas, koji je službeno član grčke (navodno) konzervativne Nove demokracije, toliko je izgubio kontakt sa stvarnošću da je previdio kako bi glasači Taylor Swift jamačno glasovali za protivničke zeleno-lijeve političke opcije. Ili mu možda više i nisu protivničke? I zato se Hrvatska mora ozbiljno pobrinuti za svoju obranu i sigurnost. Ne čekajući da shinasi progledaju. Što nije moguće. Ili da budu poslani u povijest. Za što treba vremena.

Višnja Starešina
Lider

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

on

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

Continue Reading

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

on

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved