Connect with us

Vijesti

(Video) NAPETO! Kina poslala nosač zrakoplova u Tajvanski tjesnac. Prate ga američki i japanski brodovi!

Published

on

Sinoć, 17. studenog, u Tajvanski je tjesnac, u pratnji kineske grupacije brodova uplovio drugi kineksi nosač zrakoplova iz projekta 001A (sada vrši pomorska testiranja i još nije službeno u sastavu kineske ratne mornarice).

Prolaz kineskog brodovlja kroz Tajvanski tjesnac (kojega Kina smatra svojim vodama) prošao je u pratnji američkog razarača USS Wayne E. Mayer i japanskog razarača JS Shimakaze, dok su se u zraku nalazili tajvanski lovački zrakoplovi – piše Irina Meter za Geopolitika.news.

U ponedjeljak, 18. studenog, iz zapovjedništva kineskih pomorskih snaga javljeno je kako je nosač zrakoplova uspješno prošao tjesnacem i da taj čin nikako nije povezan s „trenutačnim stanjem“, već da se radi o „znanstveno-istraživačkim testiranjima i vojnoj vježbi u vlastitom akvatoriju Južnokineskog mora“, te uobičajenoj praksi vezano uz gradnju takvih brodova.

Neovisno o tome analitičari smatraju kako se radi o prilično neočekivanom potezu kineskog vojnog vrha s obzirom na općenito dostatno složeno stanje u Južnokineskom moru. Ovdje se svakako treba dodati i da je Peking posljednjih mijeseci slao niz prosvijeda ali i upozorenja Washingtonu s obzirom da Sjedinjene Države, od dolaska na vlast Trumpove administracije, nastavljaju isporučivati suvremeno naoružanje Tajvanu čemu se Kina oštro protivi, tvrdeći kako je to suprotno dogovoru dviju strana o  načelu jedne Kine, kao temelju američko-kineskih odnosa (vidi poveznicu ispod teksta).

Tajvan je, podsjećamo, priznao vrlo mali broj svjetskih zemalja, redom vrlo malih i na međunarodnoj političkoj pozornici posve beznačajnih, znajući da bi taj čin automatski značio i prekid diplomatskih odnosa s Kinom a što u svijetu nitko ne želi, pa naravno – niti SAD.

Advertisement

Vijesti

KRAH FRANCUSKE Danas u eri univerzalnih ljudskih prava, uzimaju si „pravo“ na oduzimanje ljudskog života

Published

on

Papinska akademija za život izrazila je potporu čvrstom protivljenju Francuske crkve ustavnom amandmanu koji bi Francusku učinio prvom državom koja je uvela pobačaj kao ustavno pravo.

Predloženi zakon koji je predstavila vlada predsjednika Emmanuela Macrona odobrili su i Nacionalna skupština i Senat, a o njemu se u ponedjeljak, 4. ožujka raspravljalo na zajedničkoj sjednici Parlamenta za očekivano konačno odobrenje tropetinskom većinom.

U priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 4. ožujka Papinska akademija za život ponovila je stajalište Francuske biskupske konferencije da se abortus, koji ostaje napad na život ne može promatrati isključivo iz perspektive prava žena, te se pridružila biskupima izražavajući žaljenje što se u prijedlogu ne spominju mjere potpore onima koji bi željeli zadržati svoje dijete.

Papinska akademija za život inzistirala je da u eri univerzalnih ljudskih prava ne smije postojati „pravo“ na oduzimanje ljudskog života.

Sve vlade i vjerske tradicije, rekli su, trebaju učiniti sve što mogu kako bi u ovoj fazi povijesti zaštita života postala apsolutni prioritet, s konkretnim koracima u korist mira i socijalne pravde te s učinkovitim mjerama za univerzalni pristup resursima, obrazovanju i zdravstvu.

Posebne životne situacije te teški i dramatični konteksti našeg vremena trebaju se rješavati alatima pravne civilizacije koja prije svega gledaju na zaštitu najslabijih i najranjivijih, istaknula je Papinska akademija za život.

Citirajući papu Franju, Papinska akademija za život istaknula je da za Katoličku Crkvu obrana života nije ideologija, već je stvarnost, ljudska stvarnost koja uključuje sve kršćane.

Riječ je o djelovanju na kulturnoj i odgojnoj razini kako bi budućim naraštajima prenijeli stav solidarnosti, brige, dobrodošlice, dobro znajući da kultura života nije isključiva baština kršćana, nego pripada svima onima koji radeći na izgradnji bratskih odnosa prepoznaju vrijednosti svake pojedine osobe, stoji u objavljenom priopćenju.

izvor: Vatican News

Continue Reading

Vijesti

Nakon što je po naputku WEF-a pokušao uništiti nizozemske farmere, hoće li biti grobar NATO-a?

Published

on

V. Starešina: Sada je već izgledno da će Mark Rutte biti novi glavni tajnik NATO-a

Dvije vijesti objavljene proteklih dana daju naslutiti budućnost NATO-a kao europskoga obrambeno-sigurnosnog saveza – piše Višnja Starešina na Lider.hr

. Vijest prva: na pariškome ad hoc europskom samitu potpore Ukrajini francuski predsjednik Emmanuel Macron pomalo je iz vedra neba poručio kako ne treba isključiti ni slanje zapadnih vojnika u Ukrajinu. I predvidljivo je osvojio glavne naslove u medijima. Vijest druga: na istom je samitu, nakon što je dobio potporu ključnih država članica, sudjelovao i sada već izgledni budući glavni tajnik NATO-a Mark Rutte; doduše, još kao nizozemski tehnički premijer na odlasku.

Rutte slovi kao majstor tihih kompromisa, jedan je od najdugovječnijih europskih premijera, a na njegove osobine asocira i nadimak – Teflon. Budućnost NATO-a, a onda i europske obrane, metaforički ovisi o uspješnosti integracije tih dviju krajnjosti: političkih predstava i nadmetanja (Macron) i tihe dogovorne izgradnje europske obrambene (infra)strukture (Rutte).

Novi prijatelj Ukrajine

Bombastične Macronove izjave i potezi koji se tiču europske obrane i sigurnosti nisu novost. Uz naslijeđenu francusku ideju o samodostatnoj europskoj vojsci koja isključuje SAD iz europske obrane predsjednika Macrona osobito pamtimo kao političara koji je proglasio ‘moždanu smrt NATO-a‘ (2019).

Da bi nakon ruske invazije na Ukrajinu NATO ‘uskrsnuo‘, Europi potrebniji nego ikad. Sjećamo ga se i kao velikog europskog mirotvorca koji je pohitao tada već duboko izoliranom ruskom predsjedniku Putinu, dva tjedna prije invazije, da razgovorom riješi ono što SAD i UK ne mogu. A ondje ga je Putin smjestio na kraj dugoga bijelog stola da bi mu kao dječarcu održao predavanje iz ruske povijesti.

Putin je barem uvijek znao kolika je čija specifična težina u međunarodnoj politici. Pa se sjećamo kako je preko noći Macron od gorljivog zagovornika europske energetske suradnje s Rusijom postao gorljivi podupiratelj ukrajinske obrane, doduše, više na riječima nego na djelima, i zagovornik njezine potpune suverenosti. Kao novi prijatelj Ukrajine i njezina predsjednika Zelenskog sazvao je i taj ad hoc pariški europski samit, tek tjedan dana nakon završetka tradicionalne Minhenske sigurnosne konferencije, koja je glavni forum za projekcije europske obrambene i sigurnosne strategije. I s njega je uputio ta bombastična upozorenja o mogućem slanju zapadnih vojnika u Ukrajinu i mogućnosti da Rusija napadne neku od NATO-ovih članica.

Budući glavni tajnik NATO-a imat će zadatak primiriti, koordinirati i uključiti sve političke perfomere i egotripove, motivirane osobnim ili državnim interesima, u izgradnju novoga europskog obrambenog sustava. A taj sustav uključuje znatno jačanje europske vojne industrije i NATO-ove europske vojne komponente. Dakako, uza zadržavanje američke glavne uloge u NATO-u. Jer kao što je i ruska invazija na Ukrajinu pokazala, Europa nema kapacitet sama preuzeti brigu o svojoj obrani ni kad je riječ o političkom odlučivanju, a ni kad je riječ o vojsci i naoružanju.

Umijeće šaptanja političarima

I zato ne začuđuje što su UK i Njemačka zajednički predložili, a SAD podupro, na kraju i Francuska uz niz drugih država članica, kandidaturu Marka Ruttea, sivoga političkog brokera, dugovječnoga nizozemskog premijera kojega ne pamtimo i nećemo ga pamtiti po slikovitim izjavama. Ovih su mu dana kao jednu od prednosti izvukli kako je spasio NATO od raspada u prvoj godini Trumpova predsjedničkog mandata, kad je nakon Trumpove prozivke Merkel i drugih europskih saveznika zbog premalog izdvajanja za obranu navodno nešto šapnuo američkom predsjedniku, nakon čega je izbjegnut raskol. Riječ je, dakako, o pretjerivanju, kao što je i Trump pretjerivao u prijetnjama da će SAD izići iz NATO-a, koje su se ipak pokazale prilično djelotvornima u povećanju europskih izdvajanja za obranu. No to umijeće ‘šaptanja‘ političarima dobro će doći budućemu glavnom tajniku baš kao i nizozemska tradicionalna politička pozicija: članica EU-a, vanjskopolitički bliska UK-u, pouzdana saveznica SAD-a u obrani, politički bliska s Njemačkom, bez ozbiljnih konflikata s Francuskom…

Ni Macronove se objave ne mogu bezuvjetno svrstati u rubriku ‘nerealno‘ ili ‘neozbiljno‘. Uostalom, nije rekao kada bi i pod kojim uvjetima poslao francuske vojnike u Ukrajinu. Možda kao čuvare dogovorenog mira jednoga dana? Jer izgradnja nove europske obrambene arhitekture, za države koje imaju ambicije i prepoznaju vrijeme, iznad svega je – prilika.

Višnja Starešina/Lider

Continue Reading

Vijesti

SVJEDOČIMO LI RASPADU britanske kraljevske obitelji? Kate Middleton bolesna, kralj Charles ima rak, član obitelji skončao suicidom…

Published

on

Trenutačno nema nikoga na čelu kuće Windsor, a najnovije vijesti su zabrinjavajuće: Charles je podvrgnut liječenju protiv raka, Camilla će biti na odmoru u tropima, a William se pojavljuje i nestaje kako bi bio pokraj misteriozno bolesne Kate: svjedočimo li raspadu britanske kraljevske obitelji – pita se komentator talijanskog medija Corriere della Sera, Luigi Ippolito?

LONDON – Nevidljiva monarhija: britanska kraljevska obitelj nestaje pred očima svojih podanika i ako je istina, kako je rekla Elizabeth, da se kruna “mora vidjeti da bi se vjerovalo”, pitamo se nismo li svjedoci naglog raspada same institucije. Trenutačno nema nikoga na čelu kuće Windsor: kralj Charles je virtualna slika, kraljica Camilla otišla je na odmor, a prijestolo-nasljednik William pojavljuje se i nestaje kako bi bio uz princezu Kate, koja je misteriozno se oporavlja daleko od uprtih očiju svega svijeta.

Je li ovo znači ‘smjenu straže, koja utire put puno većem zlu…’

Danas je zrakoplov s Camillom poletio za tropske krajeve, gdje će kraljica biti na odmoru najmanje tjedan dana: neočekivan, ali ne i nepredvidiv odlazak, s obzirom na to da kraljeva supruga također ima 76 godina i budući da je Charlesova bolest najavljena prije manje od mjesec dana preuzela je njegovu ulogu, jednu za drugom preuzimajući 13 službenih obveza. Možda i previše za osobu koja nikada nije žudjela za javnim životom i više od svega željela je biti blizu svoje velike ljubavi.

Ali Camillino iznenadno povlačenje proširilo je prazninu na vrhu. Suveren, koji je podvrgnut terapiji protiv raka, stavio je cijeli svoj dnevni red na čekanje i pojavit će se samo putem videa na Danu Commonwealtha sljedećeg ponedjeljka. Posljednjih tjedana Buckinghamska palača ga je željela prikazati na videu i fotografijama kako bi umirila svoje podanike: ali ništa se ne zna točno o njegovoj točnoj dijagnozi, što potiče nagađanja.

Koje su, što se Kate tiče, umjesto toga poprimile dimenziju teorija zavjere: na društvenim mrežama čitamo o svemu, od tome čak, do pokušaja samoubojstva. Ništa točno, ali u ovom slučaju nepostojanje bilo kakve slike ili novije informacije, daje povod najbolesnijim fantazijama. S druge strane, međutim, od najbolje obaviješteni engleskih komentatora, procurilo je da su stanja Charlesa i princeze “ozbiljna” i da bi njihov oporavak mogao potrajati i dulje nego što se prvotno najavljivalo (za Kate, da, govorilo se da je ponovno bi se pojavilo tek nakon Uskrsa).

Razmjere kolapsa kraljevske obitelji dala je slika Windsora koji su prošli tjedan stigli na sprovod Constantina od Grčke: predvodio ih je nacereni princ Andrew, a uz bok mu je bila (manje-više) bivša supruga Sarah Ferguson. To što dvojica osramoćenih ljudi poput njih javno nastupaju kao stjegonoše monarhije govori puno o stanju stvari.

A čini se da je nesreća sve veća: prije nekoliko dana doznalo se da je suprug lady Gabrielle, Charlesove sestrične, kćeri princa Michaela od Kenta, misteriozno počinio samoubojstvo hicem iz vatrenog oružja u glavu. Tragedija koja se drži u tajnosti, ali baca zlobnu sjenu na cijelu kraljevsku sagu.

Promatrači začuđeno gledaju, kao da se bude, omamljeni, iz bajke bez sretnog kraja. A sada je rizik da se monarhija raspadne ne uz eksploziju, već uz uzdah.

izvor: Luigi Ippolito/Corriere della Sera

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved