Vijesti
(VIDEO) Posljednji trenutci Petra Berislavića, hrvatskog bana, biskupa i ratnika
USKOČKO GNIJEZDO Prije petsto godina jedan je Trogiranin ušao u povijest hrabrom obranom Hrvatske u za nju vrlo teškim povijesnim trenucima…
Poznato je da je rođen u Trogiru u kući na današnjoj adresi Budislavićeva 1, ali godina nije točno utvrđena. Premda Klaić tvrdi da je Berislavić rođen između 1450. i 1460. Roditelji su mu bili plemići. Majka je pripadala obitelji Statilić (Statileo), dok je očeva obitelj vjerojatno bila ogranak glasovitih Berislavića Grabarskih podrijetlom iz Bosne.
Mladi Berislavić potjecao je iz brojne obitelji koja je prepoznala njegovu ljubav prema vjeri te ga upisala u bogoslovnu školu u rodnom gradu. Nakon završene škole prima svećenički zavjet.
Mladić je imao izraženu domoljubnu crtu. Trogir se tad kao i cijela Dalmacija nalazio pod mletačkom vlašću, i to stoga što je kralj Ladislav Napuljski bezočno i bezobzirno prodao Dalmaciju za 100 000 zlatnih dukata. Mletačka vlast bila je bezobzirna prema domaćem stanovništvu, nametala mu talijanski jezik i gušila njegove česte pobune.
Odlazak u Ugarsku
U to doba Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom vlada kralj Matija Korvin, poznat kao pravedan vladar, veliki borac protiv Turaka, poticatelj znanosti i umjetnosti. Njegova je vladavina pobudila u Berislaviću nadu da će Dalmaciju vratiti Hrvatskoj. Mladi Berislavić odlazi u Ugarsku u kojoj se zadržava sve do 1494. kad nakratko odlazi u Trogir gdje drži mladu misu i postaje svećenik.
Nakon povratka u Ugarsku Berislavićev rad i sposobnosti bivaju prepoznati pa je preporučen kaločkom nadbiskupu Bakaču koji ga imenuje kanonikom. Zna se i da je 1502. postao prepošt crkve sv. Lovre od Haja kod Pečuha, a veliku je počast doživio iduće godine kad postaje tajnik i kancelar kralja Vladislava II. Jagelovića.
Iako je isprva djelovao na kraljevskom dvoru, uskoro postaje i kraljev diplomatski dužnosnik i putuje te boravi u Rimu, Francuskoj, Veneciji i Poljskoj. Crkvenoj službi vraća se 1510. i postaje prepošt u Székesfehérváru (hrv. naziv Stolni Biograd). Ostalo je zapisano da je Berislavić te godine predlagao kralju Vladislavu II. da napadne Veneciju te tako vrati Dalmaciju pod okrilje hrvatske domovine. Štoviše, ponudio je da uz pomoć svojih rođaka vrati Dalmaciju. Berislavić je bio uvjeren da bi dolazak mješovite hrvatsko-ugarske vojske u dalmatinske gradove ohrabrio stanovništvo i preplašio mletačku upravu te da bi mu odmah predali vlast nad gradovima.
Taj se plan nije ostvario, ali 1512. postaje vespremski biskup te kraljevski rizničar.
Pobjeda kod Dubice
Berislavić u proljeće 1513. postaje ban odnosno prefectus banatus. Već u početku banovanja morao se uhvatiti u koštac s velikim problemima, a najveći su bili Turci, čiju je najezdu predvidio. Papa Leon X. uskoro mu šalje velik novčani iznos od 50 000 dukata koji koristi za opremanje vojske.
U to vrijeme stižu loše vijesti iz Bosne. Turci naime, dolaze u područje omeđeno Unom i Kupom te provaljuju sve do grada Blinje.
Istodobno, ban Berislavić zajedno sa saveznicima Mihajlom Frankopanom, knezom Nikolom Zrinskim i Franjom Berislavićem okuplja vojne postrojbe. Hrvatski vojnici odlaze uz lijevu obalu Save sve do grada Dubice. Turci rade opkope i zamke oko Blinje, ali potom mijenjaju plan te se odlučuju napasti hrvatsku vojsku.
Pred Dubicu stižu 16. kolovoza 1513., ali ne uspijevaju je osvojiti, nego bivaju potučeni do nogu. Poginulo je između dvije i sedam tisuća Turaka, procjene su različite, među njima i četvorica vojvoda, a peti je pao u sužanjstvo.
Papa Leon X., nakon što je čuo za veličanstvenu pobjedu, banu Berislaviću daruje mač i šešir. Kralj Vladislav II. promiče ga na dužnosti vranskog priora i dubičkog župana.
Pohod na Bosnu
Turci od rujna do prosinca 1514. tri puta ulaze u Dalmaciju te pljačkaju i zarobljavaju stanovništvo. Zauzimaju, među ostalim, kaštel kod Novigrada kao i mjesto Karin u zadarskom zaleđu. Ban Berislavić, svjestan nove turske opasnosti, želi udariti na veliko tursko gnijezdo: Bosnu. Podupiru ga i Dubrovčani te 31. siječnja 1515. šalju banu 1500 zlatnih forinta.
Bilo je i drugih izvora financiranja napada. Papa Leon X. poslao je svojem prijatelju Petru Berislaviću 30. ožujka 1515. uz popratno pismo mnogo žita, puščanog praha, sumpora, kositra, topova te 2000 dukata. Ohrabreni Berislavić okuplja mješovitu hrvatsko-ugarsku vojsku sastavljenu od 500 konjanika i 2000 pješaka, a dogovorio je i pomoć češke vojske. Sa svojim se vojnicima smjestio na južnim padinama Velebita nedaleko od Šibenika. Dok je češka vojska polako dolazila u Berislavićev tabor, pred banom su se pojavili novi problemi. Slavonski plemići odbili su pružiti pomoć jer se nisu smatrali dužnima ratovati izvan Slavonije. Ono što je ostalo poznato jest da je ban 28. svibnja 1515. s neutvrđenim brojem vojnika išao na Bosnu, kao i da je došao do Novigrada na Uni (neki izvori kažu da je bila riječ o Novigradu u Dalmaciji, op. ur.). Tamo su ga napali Turci, oduzeli mu topove i pobili većinu ljudstva pa je bosanska avantura završila velikim neuspjehom.
Ludovik II. postaje kralj
Vladislav II. Jagelović umire 13. ožujka 1516., a nasljeđuje ga njegov posvojeni sin desetogodišnji Ludovik II. U svibnju 1516. ban Berislavić iz nepoznatih je razloga stavio bansku dužnost u mirovanje pa su ga zamjenjivali Baltazar Baćan i Baltazar Alapić. Ujesen 1516. vraća se te donosi ukaz o uvođenju izvanredne daće (poreza) Kraljevini Slavoniji. Razlog je bio jednostavan: prikupljanje sredstava za napad na Turke koji su ugrožavali Jajce.
Turci za to vrijeme harače po Dalmaciji i dolaze čak do Skradina. Potaknut lošim vijestima, kralj Ludovik saziva izvanredni sabor na dan 29. rujna 1517. godine.
Premda se očekivalo da će se tu donijeti odgovarajuće odluke vezano uz obranu od turske najezde, nije napravljeno ništa. Po tko zna koji put Berislavić postaje jedina i odgovorna osoba za obranu Hrvatske.
U siječnju 1518. ban s 4000 konjanika i 6000 pješaka započinje novi napad na Bosnu s ciljem ulaska u Jajce. Vojska nailazi na cijeli turski sandžak te dolazi do sukoba. Hrvati su do nogu porazili Turke te su ušli u Jajce čije su stanovništvo opskrbili vodom i hranom. Prvi je cilj ostvaren. Drugi je cilj bio zauzeti neki grad pod turskom vlašću, npr. Bočac ili Jezero, ali u tome Berislavićevi vojnici nisu uspjeli. Ban se potom okreće Dalmaciji gdje neuspješno pokušava osvojiti utvrdu blizu Skradina.
Plemićka zavada
Sabor u Budimu održan je krajem travnja 1518. i na njemu je sudjelovao i ban Berislavić.
Budući da je nastala svađa između Berislavića i nekih plemića, on je napustio sabor i vratio se u Dalmaciju, točnije u šibensko zaleđe. Tamo je postigao dogovor s krčkim knezovima Frankopanima, knezom Karlovićem i knezom Kozulićem od Ostrovice da napadnu tursku utvrdu blizu Skradina. Hrvatski vojnici otišli su izvršiti navedenu zapovijed, ali su putem do utvrde saznali da Turci dolaze u velikom broju pa je ban odlučio povući vojsku i potom se vratio u sjevernu Slavoniju. Turci su doprli sve do Skradina, ali nisu ga osvojili jer je u zadnji čas sklopljen uvjetni mir između mletačkog upravitelja Skradina i Turaka, uz obvezu plaćanja godišnje daće.
Iako je Ludovik II. sklopio 1519. mir s Turcima, oni i dalje upadaju u Bosnu i Hrvatsku. Njihove najezde uplašile su čak i Mletačku Republiku jer je 3000 Turaka u jednom od tih pohoda došlo do samog ulaza u Istru.
Smrt u boju
Početkom svibnja 1520. knez Ivan Karlović izvještava bana Berislavića o okupljanju velike turske vojske u mjestu Krbavi. Berislavić okuplja snage i 18. svibnja odlazi u Otočac. Dva dana poslije došao je kraljev glasnik koji je rekao da su Turci napali mjesto Drežnik te pobili velik broj stanovnika.
Ban se uputio u obližnji Bihać gdje je pozvao stanovnike da se priključe njegovoj vojsci. Potom odlazi prema mjestu zvanom Vražja gora s 300 ljudi, među kojima su bili kapetan Klisa Petar Kružić i Ivan Perušić, želeći poraziti manji turski odred. Ljude je podijelio u dvije skupine. Prva skupina, sastavljena od iskusnih ratnika, trebala je udariti na Turke i natjerati ih u bijeg. Sebe je smjestio u drugu skupinu koju su činili pretežno mladi i ne baš iskusni ratnici. Vojnici su postupili prema njegovim zapovijedima i Turci su pobjegli. Međutim, prva skupina previše se odmaknula od bana, a njemu je usput pao konj. Ban se pridignuo i počeo popravljati sedlo, ali napada ga šezdesetak Turaka. Budući da su svi njegovi vojnici pobjegli, ban se nadljudskim naporima borio protiv Turaka, ali mu je jedan od njih odrubio glavu.
Hrvatski vojnici, shvativši da je ban poginuo, traže Turke kako bi vratili njegovu glavu. Određen broj ih je došao do Udbine izvijestiti kneza Karlovića o tragičnom događaju. Karlović potom odlazi pronaći banovo tijelo i glavu. Nakon što ih je našao, odnosi ih u Bihać. Banove je posmrtne ostatke preuzeo njegov rođak vespremski prepošt Ivan Statilić i odnio ih u Veszprém gdje su pokopani 22. svibnja 1521. godine.
O svemu ovome više o romanu Uskočko gnijezdo, autora Ante Brčića, čije fragmente možete vidjeti u donjem videu.
Roman Uskočko gnijezdo autora Ante Brčića pobjednik je Književnog natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman „Knez Trpimir“ koji je Gradska knjižnica Kaštela u 2021. godini raspisala po četvrti put.
Autor je od strane organizatora i pokrovitelja Natječaja, Gradske knjižnice Kaštela i Grada Kaštela dobio nagradu u iznosu od 10 tisuća kuna, dok je pokrovitelj Natječaja, Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela tiskala ovaj povijesni roman o obrani Klisa, u kojem je jedan od likova i otac hrvatske književnosti Marko Marulić.
Uloge:
Grgur Mihaljević – Ante Brajković
Petar Kružić – Marko Gotovac
Ban Petar Berislavić – Marko Duvnjak
Manda – Ljiljana Garbati
Uskoci – Filip Ninčević, Mate Žura
Adaptacija i režija: Marijana Vulas Snimatelj/montaža: Patrik Grgurić Tehnička podrška: Zlatko Smoljko Kostimi: Povijesna postrojba “Kliški uskoci” Producent: Renata Dobrić Produkcija: Gradska knjižnica Kaštela
Vijesti
Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’
Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.
Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)
Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.
G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.
Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.
“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.
“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”
G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”
A lot of social media is bad for kids, as there is extreme competition between social media AIs to maximize dopamine! https://t.co/bzB8m5qL9z
— Elon Musk (@elonmusk) May 23, 2024
Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.
U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.
Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’
“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”
Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.
U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.
Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.
Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.
Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.
Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”
Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.
“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”
Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.
Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.
Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.
Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.
“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”
Izvor: Epoch Times
Vijesti
Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku
Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.
Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.
Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci
Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma
Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.
Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?
Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.
Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?
Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.
Procjena potrebnih kalorija
Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.
Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.
Piše: Sonja Kirchhoffer
Vijesti
Legenda o nastanku hrvatskoga grba
Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.
Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…
Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.
Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.
Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.
Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.
Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…
-
Vijesti2 tjedna ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti7 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti5 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti4 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti2 tjedna ago
DUŠE SVETI – DOBRODOŠAO! OBJAVA DUHA — DUH SVETI I CRKVA
-
Vijesti3 tjedna ago
Kad zakon postane teror, otpor postaje obaveza: Što komunizam ima s pobačajem, Metuzalemom i potopom!