Connect with us

Vijesti

(VIDEO) Zvijezda NFL-a šokirana i tužna zbog ograničavanja tradicionalne Mise

Published

on

Nedjelja Super Bowla (finale prvenstva u američkom nogometu) za mnoge Amerikance dan je velike tradicije, no za Harrisona Butkera, prvaka Super Bowla, tradicija na koju je želio skrenuti pozornost na taj dan bila je od vječnog značaja: tradicionalna latinska Misa i njegova frustracija novim vatikanskim pravilima koja ograničavaju slavljenje ove Mise.

Butker (26) je igrač prve postave Kansas City Chiefsa. Njegov Super Bowl prsten iz 2020. godine simbol je velikog postignuća. Ali 13. veljače, tijekom CNA-ovog ekskluzivnog intervjua sa zvijezdom NFL-a, njegov vjenčani prsten se vrtio i okretao dok je razmišljao o svojoj ženi Isabelle i njihovo dvoje male djece i kakva bi njihova budućnost mogla biti ako ih on više ne bude mogao voditi na tradicionalnu latinsku Misu.

Butker se nije sramio raspravljati o svojoj katoličkoj vjeri. 2019. godine, u intervjuu za EWTN govorio je o tome kako su strahopoštovanje i neumoljivost koje je pronašao u tradicionalnoj latinskoj Misi odigrali ključnu ulogu u njegovom “povratku” katoličanstvu dok je bio na sveučilištu Georgia Tech. Taj isječak možete pogledati u videu ispod.

Nedavno je Butkerova vjera stavljena na kušnju. U srpnju 2021. papa Franjo izdao je motuproprij pod nazivom Traditionis custodes koji je nametnuo nova ograničenja kada i gdje se smije koristiti “izvanredni” oblik Mise koristeći “pretkoncilski” Rimski misal iz 1962. godine. Papa je kao jedan od glavnih razloga svog dokumenta naveo svoju želju za jedinstvom Crkve. Naknadni vatikanski dokument izdao je daljnja ograničenja za korištenje starog latinskog misala za krštenja, krizme i druge sakramente.

Butker je razgovarao s Katoličkom novinskom agencijom CNA prije proslave Super Bowla čiji je domaćin bila tvrtka NOVUS Clothing iz Saratoge, New York. Butker, koji je s ovom robnom markom sklopio partnerstvo, bio je u centru pozornosti veći dio noći u klubu Saratoga National Golf. No, umjesto o nogometu ili odjeći, Butker se radije usredotočio na ograničenja latinske Mise.

Zašto govorite o ograničenjima tradicionalne latinske Mise?

Mislim da mi je Bog definitivno dao platformu. Dao mi je da budem glas mnogih ljude koji nisu u stanju iznijeti svoje mišljenje. Uložio sam toliko truda da budem najbolji mogući udarač i iz kojeg god razloga, Bog mi je dopustio da nastavim biti uspješan kao udarač. Tako sam zahvalan na tome. … Moj uspjeh u američkom nogometu dao mi je određeni pijedestal i osjećam odgovornost za podizanje svijesti o različitim pitanjima za koja mislim da Bog želi da ih stavim u prvi plan. A tradicionalna latinska Misa svakako je jedna od njih. To je problem oko kojeg sam vrlo strastven, i opet, osjećam da moram dati glas mnogim ljudima koji su frustrirani, koji se osjećaju kao da su izopćeni i koji nemaju načina izreći nešto. Osjećam se kao da mogu biti glas svih onih koji se osjećaju kao da ih progone zbog ljubavi prema tradicionalnim sakramentima.

Koristili ste riječ “progonjeni”. Osjećate li se stvarno tako?

Tako je. Osjećam se kao da gotovo nisam dobrodošao u Crkvu jer želim ići na latinsku Misu i što želim imati krizmu po tradicionalnom obredu za svoju djecu. Osjećam se kao da sam manje vrijedan katolik i da nisam dio Crkve jer želim prisustvovati tradicionalnom obredu. Ali to uopće nije stvarnost. Želim biti poslušan Crkvi. Želim ostati unutar Crkve. Čini se kao da me progone samo zato što volim tradicionalni obred. I taj se obred nam se nažalost oduzima, što je jako žalosno.

Kad biste mogli imati privatni, licem u lice sastanak s papom Franjom o novim ograničenjima tradicionalne Mise, što biste mu htjeli reći?

Rekao bih mu: “Sveti Oče, svi katolici s kojima se družim i koji su odani tradicionalnoj latinskoj Misi i tradicionalnim sakramentima, žele biti sveci. Žele odvesti svoju djecu u raj. Oni ne pokušavaju napraviti neku veliku pobunu protiv Crkve. Ne poriču papinstvo. Vole biti katolici i žele biti sveci i to rade najbolje što mogu. A sada se dovodi u pitanje jesu li katolici koji preferiraju tradicionalne sakramente kao sredstvo svog spasenja uopće dobri katolici. I mislim da to doista izolira mnoge tradicionalne katolike.

“Osjećaju se kao da su izopćeni i kao da su proganjani. I iz mog iskustva, to su samo ljudi koji razumiju da su grešnici. Samo žele imati pristup sakramentima. Žele se povezati sa sakramentima koji su nahranili tolike nebrojene svece. I čini se da su kažnjeni zbog svoje ljubavi i odanosti vjeri i euharistiji i svim sakramentima Crkve.”

Kakva je bila vaša reakcija na izdavanje motuproprija Traditionis custodes?

Prvo što sam pomislio je to da još uvijek mogu ići u Svećeničko bratstvo sv. Petra (FSSP) i Institut Krista Kralja Vrhovnog Svećenika na tradicionalne sakramente. Nadao sam se da motuproprij neće utjecati na te dvije zajednice. Također sam morao potpuno preispitati izvanredni oblik, redovni oblik, međusobno obogaćivanje – pročitao sam i prihvatio sve što je papa emeritus Benedikt XVI. učio o tome, a sad izgleda da ništa od toga više ne vrijedi. Dakle, morao sam to potpuno preispitati.

Ali sada kao otac s djecom, razmišljam o tome kako mogu osigurati da moja djeca imaju pristup sakramentima u tradicionalnom obredu? Kako će imati pristup sv. potvrdi kad budu stariji? U teškoj ste situaciji. Na primjer, gdje ću imati pristup ovim sakramentima? I vjerujem li da treba dopustiti njihovo uskraćivanje. Naravno da ne, jer su sakramenti novog obreda tako novi i toliko su različiti i toliko je toga izvađeno…

Uzmimo krštenje, na primjer. U tradicionalnom obredu tijekom krštenja ima toliko molitava egzorcizma, zaziva se na tone svetaca. Jako je lijep i doista vas podsjeća na postojanje đavla. U svijetu postoji zlo. Postoji izvorni grijeh. Ono što se ovdje događa je važno. Ne svodi se sve samo na: “Sjajno je to što je naše dijete sada na neki način dio naše vjerske zajednice u našoj Crkvi.” Ne, ovo je stvarno. Oni se krste. Oni će oprati svoj izvorni grijeh. I mislim da sličnu stvar možete reći o svim tradicionalnim obredima sakramenata i vidjet ćete u njima ljepotu koja je beskompromisno katolička.

Što vas je privuklo latinskoj Misi?

Na mome sveučilištu Georgia Tech, imali smo vrlo pobožnu novus ordo liturgiju i svidjela mi se. Bio je to moj prvi put da sam bio izložen pobožnoj liturgiji. Tražio sam nešto što pokazuje slavu klanjanja Bogu, što pokazuje slavu sakramenata i euharistije. Tražio sam nešto zbog čega ću se osjećati privilegirano što sam katolik. I tek kada sam vidio reverentnu liturgiju, vidio svećenika koji je svim srcem propovijedao vjeru za propovjedaonicom, zaista sam prihvatio vjeru. Vidio sam ljepotu toga. I onda dok sam nastavio tražiti još više reverencije, više ljepote i kad sam se počeo pitati odakle sve te stvari, to me odvelo na latinsku Misu. I tada sam uočio sve druge tradicionalne sakramente. Tako je počelo moje putovanje.

Ali, znate, ako vjerujemo da je ovo Crkva koju je Isus Krist utemeljio za nas da bismo mogli imati pristup oproštenju po sakramentima, kako bismo došli do neba baš po tim sredstva primanja milosti, onda bi ona trebala biti prepoznatljiva. I jednostavno, nisam to baš prepoznao tijekom novog obreda Mise. Čak i kada se slavila pobožno, još uvijek se vidi razlika u odnosu na tradicionalnu Misu, posebno u molitvama koje su izvađene iz novog obreda, izostavljenim svecima, ponašanju svećenika i načinu njihovog celebriranja, sve su te stvari jednostavno uklonjene. I uopće mi se ne čini da je to bio organski razvoj. Čini se samo kao potpuni prekid onoga u što se rimski obred uspio razviti.

Vjerujete da latinska Misa vraća mlade u Crkvu. Kako to?

Vjerujem u to svim srcem. Mislim da živimo u konfuznim vremenima. Mislim da se kultura brzo mijenja i da je tradicionalna latinska Misa toliko kontrakulturna, stoga držim da doista privlači mnogo mladih ljudi koji traže odgovore. Oni traže sreću. A ja sam pronašao sreću u prihvaćanju vjere ponuđene u Katoličkoj Crkvi. Osjećao sam se kao da je nisam u stanju prigrliti sve dok ju nisam vidio potpuno izloženu na svjetlu. Znao sam da sam otkrio autentični katolicizam. I to sam pronašao na tradicionalnoj latinskoj Misi, u tradicionalnim sakramentima, a mislim da je i puno mladih to otkrilo. Mladi traže odgovore i žele biti puni pouzdanja i uzbuđeni zbog svoje katoličke vjere. Samo trebaju znati što je to vjera. A sve to mogu jasno vidjeti u tradicionalnoj latinskoj Misi, s tradicionalnim sakramentima, i s tradicionalnim resursima – sve te stvari koje su beskompromisno katoličke, koje se ne boje reći stvari koje su protukulturne, ali koje izražavaju ono što mi uistinu vjerujemo kao katolici.

Kako ste krenuli s ministriranjem na latinskoj Misi? Koja je razlika između ministriranja u TLM-u i u novus ordu?

Počeo sam ministrirati kada sam bio u Kansas Cityju i u župi odlazio na latinsku Misu, a nije bilo ministranata. Stoga sam odlučio, sa svojim inženjerskim zaleđem, da bih vjerojatno mogao pokupiti sve različite detalje koji su uključeni u ministriranje na tradicionalnoj latinskoj Misi, a onda bi možda još neki dječaci htjeli naučiti. Apsolutno sam se zaljubio u to. Imao sam velikog prijatelja svećenika koji mi je pomogao naučiti i dao mi različite resurse da naučim kako služiti. A onda se pojavilo puno dječaka koji su počeli služiti. Bilo je to jako zabavno. Nakon što smo završili s treningom, moje iskustvo je bilo da svi dječaci više nisu htjeli ministrirati na novus ordo Misi jer su voljeli strogost koja je bila uključena u ministriranje na latinskoj Misi i uživali su u tome koliko je različitih postupaka trebalo slijediti. Voljeli su disciplinu. Voljeli su izazov svega toga. Stvarno su se zaljubili u to.

Ministrirao sam na novus ordo Misi dok sam odrastao i premda postoje neka općenita pravila i smjernice, uglavnom je drugačije u svakoj župi. I zapravo nema toliko odgovornosti. Meni se činilo kao da si samo na neki način tamo da izgledaš lijepo i pomažeš kad to svećenicima donekle treba. Ali za ministriranje na latinskoj Misi, mogu na YouTubeu pogledati kakav nasumični video tradicionalne Mise i gledati kako poslužuju. Mogu to proučiti i vidjeti kako poslužuju. Tradicionalna Misa je ista diljem svijeta. A to je prekrasno. Sve to je na određeni način vojničkog karaktera u smislu da morate biti vrlo umjereni u svojim pokretima i u svemu što radite. Tako sam se zaljubio u to i svi su dečki to voljeli raditi.

Koja je vaša poruka poklonicima latinske Mise diljem svijeta?

Moramo biti sveci. Ne možemo skočiti s broda. Ne možemo napustiti Crkvu. Mi smo rimokatolici. Mislim da se moramo zauzeti za istinu. Moramo se zauzeti za Crkvu. Ali u isto vrijeme moramo imati kršćanske ljubavi. I dalje moramo poštivati ​​pozicije koje ti ljudi zauzimaju. Ali moramo prepoznati što se događa. Moramo postati sveci i moramo dopustiti da se naš glas čuje najbolje što možemo.

Izvor: The Catholic World Report | Tradicionalna misa

Advertisement

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved