Connect with us

Vijesti

Viktor Orban ponudio veliku priču o Istoku i poslao poruku Sorosevom Zapadu

Published

on

Viktor Orban zbog pandemije koronavirusa ove godine nije imao priliku za nastup na velikoj pozornici. I umjesto da svoj politički program predstavi u Baijle Tusnadu, u rumunjskoj Transilvaniji, gdje se svake godine održava ljetni sveučilišni kamp, mađarski  premijer ga je objavio u dnevnom listu bliskom njegovoj vladi – u Magyar Nemzetu, prenosi Maxportal.hr

U eseju pod naslovom “Zajedno ćemo opet uspjeti” on je jasno poručio da odbacuje liberalni Zapad: „Zapad je iz gledišta središnje Europe izgubio na atraktivnosti“, piše Orban.

Smatra da nema kompatibilnosti između životnih modela liberalnog, svijetu otvorenog Zapada i kršćansko-konzervativnog Istoka. Političko zbližavanje dvaju tabora, poput onog u Austriji – misli se na kršćansko-konzervativni blok i Zelene – on je nazvao „perverzijom“.

Orban smatra da će različiti svjetonazori sve više podijeliti Europsku uniju i u ekonomsko-političkom pogledu. On se, zajedno sa svojim saveznicima iz regije, želi fokusirati na konkurentnost Europske unije. Većina u Bruxellesu ometa taj kurs, jer se između ostaloga „do apsurda“ slijedi klimatske ciljeve i teži multikulturalnom društvu, piše on.

Mađarski premijer mišljenja je da je i obrazovna politika Zapada nespojiva s obrazovnom politikom kršćansko-konzervativnih država: „Cilj našeg obrazovanja je da naša djeca mogu postati domoljubi koji mogu dalje prenositi naše tradicije.“

Škole bi trebale potvrditi seksualni identitet djece „koji im je Stvoritelj dao rođenjem“, a mlade treba zaštititi od „gender ideologije“ i „propagande duginih boja“, piše Orban.

Orban zaoštrava ton

Orban i njegova stranka Fidesz već godinama propagiraju da su europski konzervativci izdali ideale kršćanske Europe. On uvijek iznova sve to potkrjepljuje istim teorijama zavjere. I u svom novom eseju tvrdi kako europske institucije služe „Georgu Sorosu i njegovim ljudima“, a ne građanima Europe.

“Građani europskih nacija odbijaju progutati hvalisanje Bruxellesa da taj financijski špekulant, obogaćen uništavanjem drugih, vreba na briselskim hodnicima kako bi pružio nesebičnu pomoć Europi”, piše Orban

Taj američki milijarder zajedno s „briselskim elitama“, «međunarodnim medijima“ i „nevladinim organizacijama prerušenima u organizacije civilnog društva“ radi na uništavanju nacionalnih država i kršćansko-konzervativnih vlada, smatra mađarski premijer.

Takođe se poslužio o teorijom o „zamjeni stanovništva“ koja je omiljena u ekstremno desnim krugovima. Po toj teoriji „globalne elite» ubrzavanjem migracija žele postići „otvorena, etnički mješovita društva“.

Posljednjih tjedana Orban je zaoštrio retoriku u prema svojim protivnicima. Možda bi se to moglo povezati s činjenicom da je u zadnje vrijeme broj zaraženih koronavirusom dramatično porastao i u Mađarskoj.

„Orban se užasno plaši da će zbog pandemije i ekonomske krize izgubiti na popularnosti“, objašnjava politički analitičar iz budimpeštanskom think tanka „Political capital“, Petro Kreko, u razgovoru za Deutsche Welle.

Zbog toga je posljednjih mjeseci ograničio i slobodu tiska, sebi osigurao posebne ovlasti i srezao financiranje oporbe, dodaje Kreko.

Treba također napomenuti da su razni klubovi zastupnika u Europskom parlamentu najavili da će podržati novi budžet EU-a (uključujući i milijarde predviđene pomoći) samo ukoliko isplata pomoći bude povezana s poštivanjem kriterija pravne države. Orban je to u svom eseju nazvao „ucjenom“ i najavio da u tom slučaju neće glasati za novi proračun Unije. Politolog Kreko smatra da Orbanov veto ne treba očekivati. Orban naime, kako on kaže, ovisi o brzoj pomoći EU-a. Osim toga je mađarski premijer, posve u suprotnosti s njegovim prijetnjama, do sada uglavnom bio prilično kooperativan.

Odnos Mađarske prema Uniji je svejedno dugoročno oštećen. Članstvo Orbanove stranke u redovima Europske pučke stranke (EPP) je 2019. suspendirano. Moguće isključenje je više puta bilo na dnevnom redu, ali je početkom rujna zbog pandemije odluka oko tog pitanja ponovno odložena.

Podrška Trumpu

Zbog svega toga Orban traži saveznike s druge strane Atlantika. Kao prvi šef vlade jedne članice Europske unije, on je u svom eseju objavio podršku Trumpovom reizboru na dužnost predsjednika SAD-a na izborima u studenom. “Mađarska odbacuje ‘moralni imperijalizam’ američkih demokrata”, piše Orban.

Čini se da su odnosi između Washingtona i Budimpešte, usprkos Orbanovom približavanju Rusiji i Kini, bolji nego ikad. Tako je Trumpova administracija na potpisivanje sporazuma između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, odnosno Bahraina, u Bijelu kuću pozvala Petera Szijjarta, kao jedinog ministra vanjskih poslova iz EU-a. Nakon prigodne ceremonije prošlog utorka, Szijjarto je čak Trumpa predložio za Nobelovu nagradu za mir.

Orban i Trump nisu slični samo retorički i politički, oni su potrebni jedan drugom, smatra Peter Kreko.

“Unutar EU-a nema baš puno onih koji Trumpa otvoreno podržavaju, a Orban upravo to čini”, naglašava Kreko. A to vrijedi i obrnuto. Kreko je mišljenja da bi Orbanovo približavanje Rusiji i Kini dugoročno moglo u dobroj mjeri opteretiti odnose s Trumpom. Što se tiče mađarske vanjske politike, Kreko govori o „opasnoj i krhkoj ravnoteži”.

O neoliberalnim organizacijama koje financira Soros piše da su “snage prošlosti koje su već jednom uništile zemlju” te da na oporbenoj sceni nema u stvarnosti više nema stranaka po njihovoj volji. “Svi su, od Jobbika do LMP-a, samljeveni i natovareni poput kobasica”, piše Orban piše Orban i najavljuje izbore 2002. godine

“Zajednice koje su nekad imale neovisne identitete zamijenila je Lijeva narodna fronta, koja je služila Soroševoj mreži.

Oni se 2022. pripremaju se za odlučujuću bitku 2022. godine. Iza njih će biti međunarodni mediji, briselski birokrati i nevladine organizacije prerušene u civile. Nema sumnje da će se sve raditi za moć i novac, ali zato i mi moramo biti spremni. Nakon teških godina upravljanja, moramo se vratiti na izborno bojište.  Velika bitka očekuje nas 2022. godine. Pripremimo se”, zaključuje u eseju Orban

(R.I. /Foto:reuters)

Advertisement

Vijesti

Mali protestant molio ZDRAVO MARIJO i dogodila se MILOST O KOJOJ BRUJI SVIJET: ‘SVE DUGUJEM GOSPI’

Published

on

Šestogodišnji protestantski dječak često je slušao svoje kolege katolike kako mole Zdravo Marijo. Toliko mu se svidjela da ga je zapamtio i molio svaki dan. “Vidi, mama, kako lijepa molitva”, rekao je jednom svojoj majci.

“Ne ponavljaj”, odgovori majka. “To je praznovjerna molitva katolika koji štuju idole i misle da je Marija božica. Ona je žena kao i svaka druga. Hajde, idemo. Uzmi ovu Bibliju i pročitaj je. Sadrži sve što moramo znati.” Od tog dana, dječak je prestao moliti svoju Zdravo Marijo svaki dan i više je vremena proveo čitajući Bibliju.

Pronašao istinu o Mariji

Jednog dana, dok je čitao Evanđelje, ugledao je odlomak o Navještenju anđela Djevici. Pun radosti, dječak otrči svojoj majci i reče: “Mamice, našao sam Zdravo Marijo u Bibliji: ‘Zdravo, milosti puna, Gospodin je s tobom: blagoslovljena ti među ženama’.

Zašto to nazivate praznovjernom molitvom? Nije odgovorila.

Drugom prilikom naišao je na prizor Elizabetinog pozdrava Djevici Mariji i prekrasnog Veliča, u kojem je Marija najavila: ‘od sada će me svi naraštaji zvati blaženom’.

Majci nije ništa rekao i počeo je moliti Zdravo Marijo svaki dan iznova, kao što je nekada činio. Osjetio je zadovoljstvo reći te prekrasne riječi Majci Isusovoj, našem Spasitelju.

Kad je napunio četrnaest godina, jednog dana je čuo kako njegova obitelj priča o Gospi. Svi su govorili da je Marija bila obična žena. Dječak, nakon što je čuo njihovo pogrešno razmišljanje, nije mogao više podnijeti i, pun ogorčenja, prekinuo ih je govoreći: “Marija nije kao nijedan drugi sin Adamov, umrljan grijehom. Ne! Ne! Ne! Anđeo ju je nazvao punom milosti i blagoslovljenom među ženama. Marija je Majka Isusova i samim tim i Majka Božja. Nema većeg dostojanstva kojem stvorenje može težiti. Evanđelje kaže da će je svi naraštaji zvati blaženom, dok je ti pokušavaš prezirati. Tvoj duh nije duh Evanđelja ili Biblije za koju tvrdiš da je temelj kršćanske religije.”

Utisak koji su dječakove riječi ostavili na majku bio je toliko dubok da je često neutješno plakala: “O, Bože, bojim se da će ovaj moj sin jednog dana ući u katoličku vjeroispovjest, religiju pape!

Obraćenje sestre i obitelji

“I zaista, kratko vrijeme kasnije, sin je bio uvjeren da je katolička vjera jedina autentična, prihvatio ju je i postao jedan od njegovih najstrašnijih apostola. Nekoliko godina nakon preobraćenja, protagonist naše priče pronašao je svoju sestru već udatu. Htio ju je pozdraviti i zagrliti, ali ona ga je odbila i ogorčeno rekla: “Nemate pojma koliko volim svoju djecu. Kad bi netko od njih htio postati katolik, prvo bih mu zabila bodež u srce nego dopustila da prihvate vjeru pape.”

Njezin bijes i narav bili su jednako bijesni kao i oni sv. Pavla prije njegovog obraćenja. Međutim, ona će se uskoro predomislila, kao što se dogodilo sv. Pavlu na putu za Damask. Desilo se da se jedno od njene djece teško razbolilo.

Liječnici nisu dali nadu za njegov oporavak. Čim je njen brat saznao, potražio ju je u bolnici i s ljubavlju razgovarao s njom govoreći: “Draga sestro, ti prirodno želiš da tvoje dijete bude izliječeno. Vrlo dobro, onda učini ono što tražim od tebe. Pomolimo se zajedno Zdravo Marijo i obećajmo Bogu, ako se tvoje dijete oporavi, proučit ćeš katoličku doktrinu. I u slučaju da dođete do zaključka da je katoličanstvo jedina prava religija, prihvatit ćete je bez obzira na žrtve koje to podrazumijeva.”

Njegova sestra u početku nije bila voljna, ali je htjela da joj se sin oporavi, pa je prihvatila bratovu molbu i molila s njim Zdravo Marijo. Sljedećeg dana, njezin sin je potpuno ozdravio. Majka ispunila obećanje i počela proučavati katoličku doktrinu. Nakon intenzivne pripreme, krštenje je primila u Katoličkoj crkvi zajedno s cijelom svojom obitelji. Koliko je zahvalila bratu što joj je bio apostol.

Ovu priču je ispričao otac Francis Tuckwell u jednoj od svojih propovijedi. “Braćo”, zaključio je, “protestantski dječak koji je postao katolik i preobratio sestru u katoličanstvo, cijeli život posvetio službi Bogu. On je svećenik koji vam se sada obraća. Koliko sam dužan Blaženoj Djevici, Gospi!

I vi, draga moja braćo, posvetite se u potpunosti služenju Gospi i ne dopustite da prođe niti jedan dan a da ne izgovorite prekrasnu molitvu Zdravo Marijo kao i svoju krunicu. Zamolite je da prosvijetli umove protestanata koji su odvojeni od istinske Kristove crkve osnovane na stijeni (Petru) i protiv koje ‘vrata pakla nikada neće prevladati’. “

izvor Zrinka Požežanac/Vjera.hr

Continue Reading

Vijesti

KRAH FRANCUSKE Danas u eri univerzalnih ljudskih prava, uzimaju si „pravo“ na oduzimanje ljudskog života

Published

on

Papinska akademija za život izrazila je potporu čvrstom protivljenju Francuske crkve ustavnom amandmanu koji bi Francusku učinio prvom državom koja je uvela pobačaj kao ustavno pravo.

Predloženi zakon koji je predstavila vlada predsjednika Emmanuela Macrona odobrili su i Nacionalna skupština i Senat, a o njemu se u ponedjeljak, 4. ožujka raspravljalo na zajedničkoj sjednici Parlamenta za očekivano konačno odobrenje tropetinskom većinom.

U priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 4. ožujka Papinska akademija za život ponovila je stajalište Francuske biskupske konferencije da se abortus, koji ostaje napad na život ne može promatrati isključivo iz perspektive prava žena, te se pridružila biskupima izražavajući žaljenje što se u prijedlogu ne spominju mjere potpore onima koji bi željeli zadržati svoje dijete.

Papinska akademija za život inzistirala je da u eri univerzalnih ljudskih prava ne smije postojati „pravo“ na oduzimanje ljudskog života.

Sve vlade i vjerske tradicije, rekli su, trebaju učiniti sve što mogu kako bi u ovoj fazi povijesti zaštita života postala apsolutni prioritet, s konkretnim koracima u korist mira i socijalne pravde te s učinkovitim mjerama za univerzalni pristup resursima, obrazovanju i zdravstvu.

Posebne životne situacije te teški i dramatični konteksti našeg vremena trebaju se rješavati alatima pravne civilizacije koja prije svega gledaju na zaštitu najslabijih i najranjivijih, istaknula je Papinska akademija za život.

Citirajući papu Franju, Papinska akademija za život istaknula je da za Katoličku Crkvu obrana života nije ideologija, već je stvarnost, ljudska stvarnost koja uključuje sve kršćane.

Riječ je o djelovanju na kulturnoj i odgojnoj razini kako bi budućim naraštajima prenijeli stav solidarnosti, brige, dobrodošlice, dobro znajući da kultura života nije isključiva baština kršćana, nego pripada svima onima koji radeći na izgradnji bratskih odnosa prepoznaju vrijednosti svake pojedine osobe, stoji u objavljenom priopćenju.

izvor: Vatican News

Continue Reading

Vijesti

Nakon što je po naputku WEF-a pokušao uništiti nizozemske farmere, hoće li biti grobar NATO-a?

Published

on

V. Starešina: Sada je već izgledno da će Mark Rutte biti novi glavni tajnik NATO-a

Dvije vijesti objavljene proteklih dana daju naslutiti budućnost NATO-a kao europskoga obrambeno-sigurnosnog saveza – piše Višnja Starešina na Lider.hr

. Vijest prva: na pariškome ad hoc europskom samitu potpore Ukrajini francuski predsjednik Emmanuel Macron pomalo je iz vedra neba poručio kako ne treba isključiti ni slanje zapadnih vojnika u Ukrajinu. I predvidljivo je osvojio glavne naslove u medijima. Vijest druga: na istom je samitu, nakon što je dobio potporu ključnih država članica, sudjelovao i sada već izgledni budući glavni tajnik NATO-a Mark Rutte; doduše, još kao nizozemski tehnički premijer na odlasku.

Rutte slovi kao majstor tihih kompromisa, jedan je od najdugovječnijih europskih premijera, a na njegove osobine asocira i nadimak – Teflon. Budućnost NATO-a, a onda i europske obrane, metaforički ovisi o uspješnosti integracije tih dviju krajnjosti: političkih predstava i nadmetanja (Macron) i tihe dogovorne izgradnje europske obrambene (infra)strukture (Rutte).

Novi prijatelj Ukrajine

Bombastične Macronove izjave i potezi koji se tiču europske obrane i sigurnosti nisu novost. Uz naslijeđenu francusku ideju o samodostatnoj europskoj vojsci koja isključuje SAD iz europske obrane predsjednika Macrona osobito pamtimo kao političara koji je proglasio ‘moždanu smrt NATO-a‘ (2019).

Da bi nakon ruske invazije na Ukrajinu NATO ‘uskrsnuo‘, Europi potrebniji nego ikad. Sjećamo ga se i kao velikog europskog mirotvorca koji je pohitao tada već duboko izoliranom ruskom predsjedniku Putinu, dva tjedna prije invazije, da razgovorom riješi ono što SAD i UK ne mogu. A ondje ga je Putin smjestio na kraj dugoga bijelog stola da bi mu kao dječarcu održao predavanje iz ruske povijesti.

Putin je barem uvijek znao kolika je čija specifična težina u međunarodnoj politici. Pa se sjećamo kako je preko noći Macron od gorljivog zagovornika europske energetske suradnje s Rusijom postao gorljivi podupiratelj ukrajinske obrane, doduše, više na riječima nego na djelima, i zagovornik njezine potpune suverenosti. Kao novi prijatelj Ukrajine i njezina predsjednika Zelenskog sazvao je i taj ad hoc pariški europski samit, tek tjedan dana nakon završetka tradicionalne Minhenske sigurnosne konferencije, koja je glavni forum za projekcije europske obrambene i sigurnosne strategije. I s njega je uputio ta bombastična upozorenja o mogućem slanju zapadnih vojnika u Ukrajinu i mogućnosti da Rusija napadne neku od NATO-ovih članica.

Budući glavni tajnik NATO-a imat će zadatak primiriti, koordinirati i uključiti sve političke perfomere i egotripove, motivirane osobnim ili državnim interesima, u izgradnju novoga europskog obrambenog sustava. A taj sustav uključuje znatno jačanje europske vojne industrije i NATO-ove europske vojne komponente. Dakako, uza zadržavanje američke glavne uloge u NATO-u. Jer kao što je i ruska invazija na Ukrajinu pokazala, Europa nema kapacitet sama preuzeti brigu o svojoj obrani ni kad je riječ o političkom odlučivanju, a ni kad je riječ o vojsci i naoružanju.

Umijeće šaptanja političarima

I zato ne začuđuje što su UK i Njemačka zajednički predložili, a SAD podupro, na kraju i Francuska uz niz drugih država članica, kandidaturu Marka Ruttea, sivoga političkog brokera, dugovječnoga nizozemskog premijera kojega ne pamtimo i nećemo ga pamtiti po slikovitim izjavama. Ovih su mu dana kao jednu od prednosti izvukli kako je spasio NATO od raspada u prvoj godini Trumpova predsjedničkog mandata, kad je nakon Trumpove prozivke Merkel i drugih europskih saveznika zbog premalog izdvajanja za obranu navodno nešto šapnuo američkom predsjedniku, nakon čega je izbjegnut raskol. Riječ je, dakako, o pretjerivanju, kao što je i Trump pretjerivao u prijetnjama da će SAD izići iz NATO-a, koje su se ipak pokazale prilično djelotvornima u povećanju europskih izdvajanja za obranu. No to umijeće ‘šaptanja‘ političarima dobro će doći budućemu glavnom tajniku baš kao i nizozemska tradicionalna politička pozicija: članica EU-a, vanjskopolitički bliska UK-u, pouzdana saveznica SAD-a u obrani, politički bliska s Njemačkom, bez ozbiljnih konflikata s Francuskom…

Ni Macronove se objave ne mogu bezuvjetno svrstati u rubriku ‘nerealno‘ ili ‘neozbiljno‘. Uostalom, nije rekao kada bi i pod kojim uvjetima poslao francuske vojnike u Ukrajinu. Možda kao čuvare dogovorenog mira jednoga dana? Jer izgradnja nove europske obrambene arhitekture, za države koje imaju ambicije i prepoznaju vrijeme, iznad svega je – prilika.

Višnja Starešina/Lider

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved