Connect with us

Vijesti

Washington Post – ‘teorije zavjera’ sve veća smetnja globalnom pandemijskom paktu

Published

on

Nema više nikakve sumnje da globalni moćnici žele izvršiti globalni državni udar i pokrenuti Svjetsku Vladu, taj plan poznat je već dugo i sada su krenuli u prvi korak u tome smjeru.

Sramotni Pandemijski Pakt kojega predlaže WHO ukinut će mogućnost država da same reagiraju i uvode zdravstvene mjere, i umjesto toga biti će prisiljene slušati WHO, organizaciju koju velikom većinom financiraju ti bogati privatnici, od Billa Gatesa do Georga Sorosa, koji su samo frontmeni za ljude u sjeni.

Foto: Fabrice Coferrini/EPA

Međutim čini se da je sve više ljudi svjesno ovoga plana, i to im predstavlja sve veći problem. Zato se mediji i factchekeri trude svim silama to osporiti i prikazati kao teoriju zavjere. U tom kontekstu pročitajte ovaj članak iz Washington Posta.

ŽENEVA – Svjetski zdravstveni čelnici okupljeni u nedjelju u Ženevi kako bi razgovarali o pandemiji suočavaju se s još jednim virusnim problemom: visceralnim, strastvenim odgovorom na internetu koji optužuje Svjetsku zdravstvenu organizaciju za urotu da preuzme vlast od nacionalnih vlada.

Svjetska zdravstvena skupština, tijelo za donošenje odluka 194 države članice SZO-a, održava svoj prvi događaj u dvije godine jer su neka ograničenja povezana s koronavirusom ukinuta. Dok se okupljanje, sada u svojoj 75. godini, obično smatra suhoparnim, tehnokratskim događajem, ove godine ga teoretičari zavjere uokviruju kao ključni trenutak u borbi između demokracije i tiranije – donosi Robert MARIĆ.

Teorije se uglavnom usredotočuju na raspravu o “sporazumu o pandemiji” – potencijalnom sporazumu koji bi jednog dana mogao regulirati kako se zemlje pripremaju i reagiraju na buduće pandemije. Iako takav sporazum neće biti dogovoren na skupštini, reakcija se brzo proširila i daleko izvan svijeta globalnog zdravlja.

“Ovaj takozvani sporazum o pandemiji je jedini, najveći tiranski grabež moći koju je itko od nas vidio u svom životu”, nedavno je objavio Twitter račun engleske pop grupe iz 1990-ih Right Said Fred, dijeleći članak koji je napisao škotski arheolog i televizijski voditelj desničarskih GB News.

Sporazum o pandemiji nije neizbježan. Iako su se države članice u prosincu složile da je potreban novi sporazum, bit će potrebne godine pregovora da se postigne konačni nacrt; Cilj je 2024. Niti će WHO-u dodijeliti nove sveobuhvatne ovlasti, budući da organizacija nema vojsku niti moć sankcioniranja te će se i dalje morati oslanjati na države članice kako bi se pridržavale i provodile njezina pravila. Neki stručnjaci koji podržavaju misle da je malo vjerojatno da će se to ikada dogoditi, s obzirom na ogromne geopolitičke podjele između ključnih zemalja poput Sjedinjenih Država i Kine.

Ali ideju su popularizirale razne osobe. Russell Brand, britanski komičar nekoć poznat po svojim ljevičarskim stavovima i hedonističkom načinu života, u videoporuci je upozorio da pregovori o sporazumu znače da će demokracija biti “gotova” i da će u budućnosti ljudi reći da smo “propali u strašnu tehnokratsku, globalističku agendu.”

U intervjuu s bivšim dužnosnikom Trumpove administracije Stephenom K. Bannonom, bivša kongresnica GOP-a Michele Bachmann ustvrdila je da je Bidenova administracija donijela amandmane na globalni zdravstveni zakon koji „predlaže da sve nacije na Zemlji ustupe WHO svoj suverenitet nad svojim nacionalnim odlukama o zdravstvenoj zaštiti.”

Unatoč reakcijama fakt-chekera kao što je Snopes, ova reakcija ima podršku glavnih političara u Sjedinjenim Državama. “Nikada ne smijemo dopustiti [predsjedniku] Bidenu da koristi ”Sporazum o pandemiji’ kako bi korumpiranom WHO-u dao kontrolu nad odlukama američkog javnog zdravstva”, napisao je senator Marco Rubio (R-Fla.) u subotu na Twitteru.

Tucker Carlson, voditelj Fox Newsa koji pomaže u oblikovanju političkog diskursa američkih konzervativaca, nedavno je u svojoj emisiji ustvrdio da se Bidenova administracija odriče “vlasti nad svakim aspektom – intimnim aspektima – vašeg života.”

“Zamislite, dakle, zlouporabe građanskih sloboda koje ste proživjeli tijekom karantina covida, ali ovaj puta trajne i kojima se upravlja iz strane zemlje”, rekao je.

Stručnjaci koji prate WHO tvrde da su teorije toliko nategnute da su inverzija stvarnosti. Potencijalni dogovor o pandemijama nije na dnevnom redu ovogodišnje skupštine. Očekuje se da će razgovori biti završeni barem do 2024.

Čak i ako se postigne tekst za sporazum o spremnosti za pandemiju, morale bi ga potpisati, ratificirati i provoditi same države članice. “Svaki sporazum morat će na kraju proći kroz provjeru domaće publike”, rekla je Suerie Moon, sudirektorica Globalnog zdravstvenog centra na Postdiplomskom institutu za međunarodne i razvojne studije u Ženevi.

“Ova vrsta izazivanja straha podsjetnik je koliko javnost može biti polarizirana o pitanjima međunarodne suradnje. Ali na kraju dana, jednostavno ne postoji način na koji se bilo koja zemlja može sama nositi s pandemijama”, rekao je Moon.

Ovotjedna skupština, koja je započela u nedjelju, a završava u subotu, sastat će se predstavnici država članica kako bi razgovarali o raznim temama, uključujući rat u Ukrajini i slučajeve majmunskih boginja.

No, velik dio rasprave vjerojatno će biti o tome kako se snaći u kraju pandemije koronavirusa i kako se bolje pripremiti za sljedeću. U svom uvodnom obraćanju, generalni direktor WHO-a Tedros Ghebreyesus je rekao da je pandemija “preokrenula naš svijet naglavačke”.

Raspravljat će se o nekim reformama, čak i ako ne bude potpisan nikakav ugovor. Sjedinjene Američke Države izradile su nacrt izmjena i dopuna Međunarodnih zdravstvenih propisa, pravnog okvira koji je posljednji put ažuriran 2005. koji detaljno opisuje kako bi zemlje trebale reagirati na svaku izvanrednu situaciju u javnom zdravstvu koja bi mogla prijeći granice. Izmjene i dopune nastoje pooštriti zahtjeve za slanje informacija o takvim hitnim slučajevima WHO-u, iako se sada očekuje da će se većina pregovora o reformama održati u kasnijim godinama.

Na dnevnom redu je i dogovor o postupnom povećanju obveznih doprinosa država članica u proračun SZO-a, čiji je ukupni iznos trenutno niži od neto prihoda nekih velikih bolnica u Sjedinjenim Državama.

SZO je bio praćen kritikama tijekom cijele pandemije, od kojih ga je najkonspirativnija optužila da preuveličava virus ili da ga koristi kao izgovor za preuzimanje vlasti. Drugi su kritizirali SZO i njenog čelnika zbog previše bliskosti Pekingu, a predsjednik Donald Trump nazvao je organizaciju “usredotočenom na Kinu” kada je smanjio financiranje i povukao članstvo Sjedinjenih Država (Bidenova administracija se kasnije ponovno pridružila i obnovila financiranje).

U Kanadi, konzervativna političarka Leslyn Lewis, koja se nada u stranačkom vodstvu, rekla je da bi sporazum “u suštini narušio našu demokraciju”, dok je stranka Ujedinjene Australije koja se bori protiv izolacije objavila oglas na cijeloj stranici u kojem su glavne političke stranke optužile da planiraju prenijeti “svu našu zdravstvenu imovinu i bolnice na WHO pod kontrolom Kine”.

Ali ideja nije ograničena na anglosferu, s protestima protiv izolacije u Njemačkoj koji su usmjereni na “WHO-Pandemievertrag”. Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro postao je heroj pokreta nakon što se na društvenim mrežama pojavila snimka koja ga pokazuje kako govori da nikada neće potpisati sporazum o spremnosti za pandemiju.

SZO je odgovorio na neke od kritika, a Tedros je nedavno rekao da postoji “mala manjina grupa koje daju pogrešne izjave i namjerno iskrivljuju činjenice. Želim biti kristalno jasan. Dnevni red SZO-a je javan, otvoren i transparentan. SZO se snažno zalaže za prava pojedinca.”

Neke od najžešćih kritika potencijalnog sporazuma o pandemijama stigle su iz Rusije i Kine. Ruske državne vijesti sugerirale su da bi reforme SZO-a bile osvajanje moći od strane Sjedinjenih Država i njihovih saveznika, dok je na kineskim društvenim mrežama nedavno kružila peticija u kojoj se navodi da bi sporazum o pandemiji omogućio SZO-u da kontrolira odgovor Pekinga na pandemiju.

Izvor: washingtonpost

Advertisement

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Vijesti

“Uključi Boga u svoj život i naći ćeš ga …”

Published

on

Mario Žuvela ima jednu nadahnutu, ‘strelovitu’ molitvu/misao, koju dijelimo s vama.

Ima nešto u tome kad Boga uključiš u svoj svakodnevni život. Dobivaš bolji život.

Dublje odnose. Snažnija iskustva. Sve postaje nekako smislenije. Ne nestaju svi tvoji problemi preko noći, ali se preko noći pronalaze rješenja za njih. Jer ih tražiš s Bogom.

Jer pitaš Boga za savjet. U molitvi. U čitanju Svetoga pisma. U osluškivanju vlastitoga srca. 

Mario Žuvela

Dobro jutro. Kreni jutros s Isusom u novi dan i sve će biti lakše!

Pripremaio: don S. Lončar

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved