Vijesti
ŽIG ZVIJERI JE UDAREN: AUSTRALIJA – Dobili smo prvu modernu totalitarnu državu…
Politički znanstvenici i pravnici sa sve većom pozornošću promatraju transformaciju Australije tijekom 18 mjeseci pandemije u smjeru totalitarne distopije.
Činjenicu da Australija više ne funkcionira kao jedinstvena država, dok su Australcima suspendirana neka temeljna građanska prava, australske vlasti mogu opravdati malim brojem smrtnih slučajeva od covida, ali nije jasno gdje su granice političkih ambicija u ostvarivanju potpune kontrole nad svakodnevnim životom – piše B. Drljača u Jutarnjem listu.
Osim što su epidemiološki vrlo radikalni, u Australiji mijenjaju zakonska rješenja koja će doslovno omogućiti transformaciju države u Big Brother kada je u pitanju nečija privatnost u digitalnom životu, što nema veze s pandemijom.
Jesmo li slučajno dobili prvu pravu modernu totalitarnu državu? A gdje se nalazi tijekom 2020./2021. nedostaje osjetljivost na narušavanje privatnosti i temeljnih prava? Jesu li promjene u Australiji toliko duboke da mijenjaju temelje njihovog političkog poretka? Je li Australija uopće ostala funkcionirajuća demokracija?
Opis situacije u Australiji
Tisuće australskih državljana zaglavilo se u inozemstvu jer je nemoguće pridržavati se strogih odredbi o neophodnoj hotelskoj izolaciji, koje pojedine australske države definiraju na različite načine. Između tih osam australskih država, ovisno o pojedinoj državi, granice se tu i tamo zatvaraju. Stoga Australija već mjesecima ne funkcionira kao jedna država, već kao osam zemalja. U kolovozu je vojska patrolirala granicom između Queenslanda i Novog Južnog Walesa kao da je to granica dviju zemalja između kojih postoji velika napetost, pa čak i vojni sukob.
Neke australske države postavile su epidemiološke mjere na takav način da diskriminiraju građane iz drugih zemalja kao da su stranci, možda čak i stranci. Zapadna Australija traži od građana koji žive u Novom Južnom Walesu potvrde da su cijepljeni ako žele ući u njihovu ‘državu’. Što je donekle logično, iako je nejasno zašto se oni koji nisu cijepljeni mogu družiti u jednoj zemlji, ali im nije dopušten odlazak u inozemstvo.
>> Odgovor prof. Josipa Mužića predsjedniku HKLD-a na njegov napad, na temelju – ‘neodoljiva dojma’
S druge strane, u Queenslandu su zabranili ulazak 14-godišnjaku koji je imao transplantaciju pluća pa nije mogao otići na pregled kod svog specijalista u Queensland. Političari iz Queenslanda de facto su odlučili da se samo stanovnici Queenslanda trebaju primati u bolnice u svojoj državi. Nosi li 14-godišnji vanzemaljac neki užasni virus koji bi mogao zaraziti cijelu državu, pa se s njim postupa kao s velikom sigurnosnom prijetnjom? Gdje je nestala empatija?
Raspad Australije na pojedine države politički je, zapravo, vrlo neobičan. Australski federalizam bio je slab. Središnje vlade kontrolirale su 80 posto poreznih prihoda, a države su ovisile o transferima iz središnjeg proračuna. Tako su se savezne države kontrolirale s jednog mjesta, pa čak i tražile reforme. Međutim, primjenom izvanrednih ovlasti zbog pandemije, vlade pojedinih država sada su unaprijed odredile pozicioniranje cijele Australije. Dovoljno je da jedna od australskih država spriječi dolaske s međunarodnih putovanja, pa tako de facto kontrolira granice Australije.
Kao poseban problem pokazalo se da su političari u australskim državama u početku imali političke koristi od uvođenja karantene jer im je popularnost rasla pa se nametanje strogih rješenja pretvorilo u svojevrsno natjecanje. Tako su u Australiji uhićenja i stavljanja u lisice tinejdžera koji se druže na otvorenom postali normalne scene, a dolaskom delta sojeva i sve većim brojem slučajeva države su se počele igrati međusobne optužbe za “epidemiološke neuspjehe” drugih država.
Utjecaj središnjih vlasti tako je brzo pao tijekom pandemije. Pokušali su razviti plan epidemiološkog ublažavanja mjera u četiri koraka, koji se temeljio na dostizanju stope cijepljenja od 80 posto, kada će uslijediti potpuno otvaranje. Neke su se države odmah počele opirati izvršavanju jasnog plana. Jedan od državnih šerifa odmah je rekao da se potpuno otvaranje može dogoditi samo kad se cijepe djeca mlađa od 12 godina, iako nitko u svijetu u to vrijeme nije odobrio cijepljenje tog dijela dječje populacije.
>> “Više se nikad neću cijepiti!”: Primio Pfizer pa završio u bolnici s plućnom embolijom
U zapadnoj Australiji lokalni su se političari odmah počeli pitati zašto ih središnje vlasti žele zaraziti. Neke su države, s druge strane, morale odustati od strategija s nula kovida i dugih i iscrpljujućih blokada zbog velikih prodora virusa, ali je tendencija određenih državnih vlasti da imaju veći utjecaj nego prije, ostala manje ili više izražena. A svoj utjecaj ostvaruju zabranama. U kojoj će mjeri Australija ostati ujedinjena nakon pandemije? Ovo je trenutno teško pitanje. U nedavnom istraživanju čak 54 posto zapadnoaustralskih osoba izjavilo je da se osjećaju kao “zapadni australci”, a ne Australci.
Osim toga, osjetljivo pitanje australskog federalizma, politički pogled na korištenje digitalnog nadzora nad građanima kao vrlo osjetljivo pitanje, vrlo se značajno promijenio u Australiji. Što se tiče Orwellovog nadzora, čini se da Australija u ovom trenutku može učiniti gotovo sve.
U Australiji je razvijena aplikacija koja se temelji na tehnologijama digitalnog prepoznavanja lica i geolokacije tako da vlasti mogu, kad god žele, poslati upit svakom građaninu, koji je dužan snimiti sebe i svoju lokaciju i poslati odgovor u roku od 15 minuta. . U protivnom će ga policija početi tražiti. Zanimljivo je da nema demonstracija nezadovoljstva javnosti zbog takvog totalitarizma.
To je također izašlo iz okvira pandemije. U kolovozu je australski parlament ignorirao preporuke parlamentarnog odbora za sigurnost koji je preporučio značajne izmjene zakona o digitalnom nadzoru.
>> SKUP ZA SLOBODU U SPLITU Dr. Jurinčić: ‘Ponovno ustrojite Zbor narodne garde i budite spremni!’
Australska policija dobila je tako nevjerojatne digitalne ovlasti s nejasnim kriterijima kada im je točno dopušteno primijeniti ih. Takozvani nalog za prekid podataka koji državnim agencijama daje pravo da “dodaju, kopiraju, brišu ili mijenjaju podatke” na privatnim uređajima s odgovarajućom narudžbom. Vlasti mogu dobiti ovaj nalog za ometanje podataka u postupku tzv. hitna ovlaštenja, tj. bez odluke suca na odgovarajućoj instanci.
Novim zakonskim rješenjem australske agencije dobile su i mogućnost naloga za preuzimanje računa, što im omogućuje kontrolu, pa čak i poništavanje digitalnih računa. Taj nalog mogu dobiti na 90 dana, a za to vrijeme vlasnik računa ne mora znati da vlasti imaju pristup njegovom računu i da je pod nadzorom. U osnovi, policajac može koristiti vaš račun kao i vi i nadzirati vaše aktivnosti kako bi prikupio potrebne podatke. Vlasti također mogu oval nalog u skraćenom postupku hitnog odobrenja.
Treći inovativni nalog koji je dobila australska policija je nalog za mrežne aktivnosti koji im omogućuje pristup svim mrežnim aktivnostima za koje se sumnja da su na neki način nezakonite.
Definicija “ozbiljnih” internetskih prekršaja, koja je potrebna za dobivanje takvog naloga, nije jasna. U osnovi, ovaj nalog omogućuje širok nadzor na društvenim mrežama i platformama za razmjenu poruka. Ako policija sumnja da netko koristi WhatsApp za kriminalne poruke, moći će to kontrolirati. Ovako prikupljeni podaci neće se moći koristiti izravno na sudu, ali će se koristiti za dobivanje drugih naloga.
Čak i ako zanemarimo narušavanje privatnosti građana na temelju sumnje (bez pravih dokaza), bizarno je da je donesen zakon koji policiji omogućuje da izazove gubitak podataka, digitalnih valuta i stvarnog novca. Postavlja se i pitanje kako je sada moguće zaštititi novinare i njihove izvore. I kako je moguće da policija kompromitira nečiji uređaj bez iznošenja sudu čvrstih razloga za tako nešto. I što je najvažnije: postupak je postavljen na takav način da australski državljani nemaju priliku legalno braniti svoju privatnost.
Kombinacija novih rješenja zakonskog nadzora u digitalnom svijetu s epidemiološkim radikalizmom u Australiji doista je ušla u zonu koju smo se nadali vidjeti samo u mračnim filmovima znanstvene fantastike.
Nadajmo se da ćemo u ovoj pandemiji naučiti iz australskog primjera da se temeljni demokratski standardi nadzora nad odlukama koje ograničavaju temeljna građanska prava, poput slobode kretanja, ne smiju zanemariti. Vrlo je lako doći u iskušenje i pomisliti da to nije važno sve dok traje opasna pandemija.
Međutim, važno je i bit će uvijek važno, prenosi Webtribune “Jutarnji list”, .
Vijesti
PADRE PIO I SILAZAK GOSPE MEĐU HRVATE: ‘USKORO DOLAZI U VAŠU ZEMLJU’
Malo je poznata činjenica da su dvoje svetaca dvadesetog stoljeća, papa Ivan Pavao II i Majka Tereza iz Kalkute gajili stanovitu pobožnost prema ukazanjima u Međugorju i da su bili ujedinjeni u molitvi svaki dan sa Gospom – piše Zrinka Požežanac u Vjera.hr.
Još je manje poznata činjenica da je Padre Pio, veliki talijanski mistik, stigmatik i svetac imao ikakve veze sa događajima u Međugorju. A imao je.
Iako je ovozemaljski život napustio puno prije nego li će ukazanja u Međugorju započeti, Padre Pio ostavio je dva veličanstvena proročanstva koja se tiču dvoje odvojenih mističnih događaja koja će se zbiti u Međugorju.
Župnik, Padre Pio i kip iz Međugorja kao izvor čudesa
Jedno od tih odnosi se na sama ukazanja, dok se drugo povezuje sa Gospinim kipom koji je iz Međugorja prilikom jednog hodočašća odnešen u Civitivecchiu (Italija) gdje je naposljetku proplakao krvavim suzama, što je silno čudo koje je Crkva odobrila.
Naime, 1994. godine, don Pablo Martin bio je župnik crkve sv. Agostino u okrugu Pantano u Italiji Civitivecchia, gdje se trenutno nalazi spomenuti kip Majke Božje. Upravo je don Pablo taj koji je organizirao hodočašće u Međugorje u rujnu te godine i kupio 40 cm dugačak kip Djevice Marije od bijelog gipsa kao suvenir iz Međugorja.
Zanimljivo je istaknuti, don Pablo gajio je snažnu pobožnost prema Padre Piu i to čak prije nego li će otac Pio biti službeno proglašen svetim od pape Ivana Pavla II. 2002 godine.
Njegova pobožnost prema njemu je bila značajna jer upravo Padre Piu idu sve zasluge prilikom odabira kipa, naime, Don Pablo je tražio njegov zagovor u pomoći oko odabira kipa koji je poslije plakao krvavim suzama ukupno 14 puta u različitim prilikama.
Prema kazivanju Don Pabla, bio je to jedan od najljepših događaja u njegovom životu koji je rezultirao odabirom i kupnjom upravo tog kipa po pomoći i zagovoru oca Pia.
Randall Sullivan je zapisao u svojoj knjizi “The Miracle Detective” tu čudesnu vezu.
Činjenica da je Padre Pio umro 1968 godine upravo to čini tu nebesku poruku povezanu u duhovnoj komunikaciji između oca Pia i župnika koja čini cijelu stvar zanimljivom. Znamo da u Boga nema slučajnosti tako da je cijeli “slučaj bio isplaniran”.
Također, treba spomenuti da dok je još hodao ovom zemljom i primao hodočasnike u svom samostanu u San Giovanni Rotondu, često bi znao prorokovati mnoge događaje.
BBC novinarka svjedoči
U knjizi “A Spark from Heaven” BBC-eva novinarka Mary Craig izvještava da prije nego li će započeti ukazanja u Međugorju, Padre Pio kazao je grupi hodočasnika koja ga je došla posjetiti iz Mostarske biskupije: “Blagoslovljena Djevica Marija uskoro će posjetiti vašu zemlju”
Upravo te riječi Padre Pia čine ovo proročanstvo izvanrednim.
Naravno, ne trebaju mnogo čuditi te njegove riječi, Padre Pio bio je poznat po svojim duhovnim darovima. Bog mu je dao izvanredne milosti. Između ostalih, imao je dar ozdravljenja, dar čitanja srca tijekom ispovjedi, dar bilokacije, vizije Isusa i Marije i svoga anđela čuvara kao i dar proroštva, a jednog je dječaka i to protestanta poslao u Međugorje po ozdravljenje i taj dječak je ozdravio pri dolasku u Međugorje a obitelj se obratila na katoličanstvo. Ovo je priča o tom čudu:
Vijesti
Deutsche Welle: Priznanje Palestine raste na jedanaest država EU-a
EU i Bliski istok Unatoč trenutačnom ratu između Hamasa i Izraela, Europska unija ustraje na dugoročnom “rješenju dviju država” kada je u pitanju mir na Bliskom istoku.
EU pod tim pojmom shvaća državu Izrael s jedne strane i državu Palestinu unutar granica koje su okvirno definirane prije više od 30 godina u takozvanim sporazumima iz Osla između Izraela i Palestinaca.
Vanjskopolitički predstavnik EU-a Josep Borrell ponovno je na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu u ponedjeljak istaknuo kako se EU službeno drži “rješenja dviju država”, ali je istodobno zaključio kako je “rješenje dviju država svakim danom sve teže. Moramo razgovarati o tome, ali humanitarna kriza u Pojasu Gaze sada je prioritet”, kaže prvi diplomat EU-a. On je dodao kako je za trajno političko rješenje, potreban „pojačani angažman”.
Priznanje raste na jedanaest država EU-a
Sve države članice Europske unije priznaju Izrael kao državu. Istodobno samo devet od 27 članica EU-a palestinske teritorije smatra državom. To bi se trebalo promijeniti ovog utorka. Naime Španjolska i Irska sada također žele priznati državu Palestinu u granicama teritorija Zapadne obale Jordana, istočnog Jeruzalema i Pojasa Gaze. To je u utorak učinila i Norveška koja doduše nije članica EU-a, ali njezina odluka također ima težinu.
Međutim, na ovim područjima ne postoji jedinstvena vlada. Hamas, koji je u EU-u klasificiran kao teroristička organizacija, prije rata je vladao Pojasom Gaze.
Malta i Slovenija najavile su da će priznati Palestinu čim za to dođe vrijeme. Belgija je odlučila ne dodijeliti državnost palestinskim teritorijima do daljnjega, objavila je belgijska ministrica vanjskih poslova Hadja Lahbib.
Većina zapadnoeuropskih članica EU-a nije priznala Palestinu, kao ni Velika Britanija ni SAD. Istočnoeuropske članice od Poljske do Bugarske priznale su Palestinu još krajem 1980-ih, tada kao dio Istočnog bloka, koji je bio na propalestinskoj strani. DDR je Palestinu također priznavao kao punopravnu državu. Prestankom Njemačke Demokratske Republike 3. listopada 1990. i pristupanjem Saveznoj Republici, ovo priznanje je prestalo važiti.
Njemačka, Francuska, Italija čekaju s priznanjem
Većina država EU-a, uključujući i Njemačku, želi prihvatiti palestinsku državu ako bude mira, te ako Izrael također poduzme ovaj korak. No to je prilično malo vjerojatno. Vlada premijera Benjamina Netanyahua odbacivala je dvodržavno rješenje čak i prije aktualnog rata protiv Hamasa. S druge strane teroristička skupina Hamas odbacuje izraelsku državu i jedan od njezinih ciljeva je uništenje židovske države.
“Podržavamo uspostavu palestinske države, ali palestinska država mora priznati Izrael i biti priznata od Izraela. To svakako ne može biti palestinska država koju vodi Hamas, koji je teroristička organizacija”, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, koji je trenutno i predsjedavajući skupine sedam najvažnijih industrijskih zemalja G7.
Prije nego što se ponovno ozbiljno razmotri dvodržavno rješenje, krvavi sukob između Hamasa i Izraela mora biti okončan. O tome je vladalo suglasje ministara vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu ovog ponedjeljka. Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovno je pozvala na humanitarni prekid vatre u Gazi “kako bi se okončala patnja za taoce koji su još u zatočeništvu Hamasa i kako bi se konačno okončala patnja za ljude u Gazi”. Nakon terorističkih napada na Izrael početkom listopada u kojima je Hamas ubio 1.200 ljudi, a oteo 250, izraelska vojska pokrenula je veliku vojnu operaciju razbijanja položaja Hamasa u Pojasu Gaze.
Sudski nalog se ignorira – što sada?
No područje je daleko od bilo kakvog primirja. Hamas je ponovno ispalio rakete prema Tel Avivu iz Rafaha u Pojasu Gaze. Izraelska vojska je nakon toga granatirala izbjeglički kamp u blizini Rafaha, što je, prema palestinskim izvorima, prouzročilo najmanje 35 poginulih. “Obje strane ne poštuju naloge Međunarodnog suda pravde”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell u Bruxellesu.
“Ovo je prava dilema. Kako međunarodna zajednica može nametnuti provedbu odluka Međunarodnog suda pravde?” – upitao je Borrell ostale ministre vanjskih poslova. Međunarodni sud pravde u Haagu naredio je u petak, na zahtjev Južnoafričke Republike, da Izrael mora odmah prekinuti vojnu operaciju u Rafahu, gradu na jugu Pojasa Gaze, i omogućiti više humanitarne pomoći. O stanju na jugu Pojasa Gaze će danas raspravljati i Vijeće sigurnosti UN-a na hitno sazvanoj sjednici.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock govori u ime velike većine država članica kada u Bruxellesu kaže: “Privremene mjere Međunarodnog suda pravde su obvezujuće i naravno da ih se mora slijediti. No mi svjedočimo akcijama suprotnim tome. Bilo je više raketa na Tel Aviv koje je ispalio Hamas. U isto vrijeme, vidimo da nije nikakav dobitak za sigurnost Izraela i da neće dovesti do oslobođenja niti jednog taoca ako ljudi sada gore u izbjegličkim šatorima”. Baerbock pritom aludira na izraelski napad na izbjeglički kamp, koji sada istražuje izraelsko državno odvjetništvo.
“Međunarodno pravo vrijedi za sve, to se također odnosi na izraelsko ratovanje”, rekla je njemačka ministrica. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani istaknuo je kako Hamas također krši međunarodno pravo skrivajući svoje pozicije među civilnim stanovništvom.
„Hamas instrumentalizira ljude u Rafahu. Namjera Hamasa je Izrael namamiti u medijsku zamku”, rekao je Antonio Tajani. Slike civilnih žrtava u Pojasu Gaze naravno diskreditiraju Izrael.
“Bez antisemitizma glavnog tužitelja”
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell oštro je kritizirao izraelsku vladu zbog najave da se ni pod kojim uvjetima neće pridržavati naloga Međunarodnog suda. „Ne samo Međunarodni sud Ujedinjenih naroda, koji ima nadležnost nad državama, nego i Međunarodni kazneni sud, koji ima nadležnost nad pojedincima, treba tretirati s poštovanjem”, odlučan je Josep Borrell.
Glavni tužitelj Kaznenog suda u Haagu zatražio je, među ostalim, raspisivanje tjeralice protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua zbog ratnih zločina. “Mi moramo pustiti sud da odluči, i to bez vrijeđanja, što misli o zahtjevu glavnog tužitelja. Nažalost, to nije slučaj. Glavnog tužitelja se optužuje za antisemitizam, što se uvijek događa kada postoji nešto što se Vladi Benjamina Netanjahua ne dopada. Optužbe za antisemitizam protiv tužitelja su za nas neprihvatljive”, rekao je Josep Borrell.
Bernd Riegert/Deutsche Welle
Vijesti
Slavni američki novinar objasnio zašto SAD naginje ratu s Rusijom
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena sklona je započeti rat s Ruskom Federacijom, budući da rejting američkog čelnika pada uoči izbora u studenom u Sjedinjenim Državama.
Izjavio je to američki novinar Seymour Hersh na You Tube kanalu London Real.
Lideri uvijek imaju veći rejting u ratu nego u miru, primijetio je novinar.
Prema njegovim riječima, pobjede u bitkama učinile su američke predsjednike “slavnima i značajnima”. Kao primjere naveo je predsjednike Franklina Roosevelta i Abrahama Lincolna.
Kako je naglasio Hersh, to može biti razlog agresivnog stava Bidenove administracije prema Rusiji.
Prije toga, norveški politolog Glenn Diesen rekao je da izjave Zapada koje odobravaju napad Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na teritorij Rusije stranim oružjem “mijenjaju pravila” posredničkih ratova, takve izjave će postati ” jako loše”.
Ranije je zamjenik premijera Italije nazvao glavnog tajnika NATO-a “opasnim gospodinom”.
-
Vijesti2 tjedna ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti3 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti1 tjedan ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti6 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
“Obitelj je temelj naše budućnosti, Hasanbegović možda ipak bude dio izvršne vlasti”
-
Vijesti5 dana ago
Preminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’
-
Vijesti6 dana ago
UVIJEK ČETVRTKOM Blagdan Tijelova – što danas točno slavimo?