Procjenjuje se da će ukupna kršćanska populacija Kine, uključujući katolike, dosegnuti 247 milijuna do 2030. godine, prestigavši ​​time Sjedinjene Države, Meksiko i Brazil kao najveća kršćanska nacija na svijetu.

“Proći će manje od jedne generacije. Malo je ljudi spremno za ovu dramatičnu promjenu”, rekao je za novine Fenggang Yang, vodeći stručnjak za religiju u Kini – prenosi CBN pisanje Telegraph-a.

U zemlji živi oko 1,3 milijarde ljudi, a 2010. godine njih 58 milijuna bili su samo kršćani protestanti.

Ovaj trend toliko je snažan da brojni stručnjaci i demografi predviđaju kako bi Kina do 2030. godine mogla postati zemlja s najvećim brojem kršćana na svijetu, potencijalno premašujući čak i Sjedinjene Američke Države, koje tradicionalno drže tu poziciju.

Ovaj fenomen nije ograničen samo na službeno priznate crkve. Zapravo, značajan dio ovog rasta potaknut je mrežom takozvanih “kućnih crkava” ili podzemnih zajednica koje djeluju izvan stroge državne kontrole.

Ove neformalne zajednice pružaju prostor za bogoslužje i druženje milijunima vjernika diljem zemlje, često privlačeći one koji traže autentičnije duhovno iskustvo ili se osjećaju sputano u službenim strukturama.

Posebno je zanimljivo primijetiti sve veći interes za kršćanstvo među mlađim generacijama Kineza. U društvu koje prolazi kroz brze ekonomske i socijalne promjene, mnogi mladi traže smisao i duhovno utočište koje im tradicionalne vrijednosti ili materijalizam ne mogu pružiti. Kršćanstvo im nudi sustav vjerovanja, moralni kompas i osjećaj zajedništva.

Ovaj tihi, ali postojani rast kršćanstva označava veliki kulturni i duhovni pomak u najmnogoljudnijoj naciji svijeta.

Dok se Komunistička partija i dalje službeno drži ateizma, vjerska dinamika na terenu pokazuje složeniju sliku.

Budućnost odnosa između države i rastuće kršćanske populacije ostaje neizvjesna, ali je neosporno da kršćanstvo postaje sve značajnija snaga unutar kineskog društva, preoblikujući njegov duhovni krajolik na načine koji su donedavno bili nezamislivi.

Ovaj razvoj postavlja pitanja o budućnosti vjerskih sloboda, kulturnom identitetu i samoj prirodi modernog kineskog društva.

izvori: Fenggang Yang | Sunday Telegraph | CBN | Croativ.net

Nešto se događa. Bez fanfara, bez kamera, bez službenih najava – ali svi tragovi vode na isto mjesto – Sankt Peterburg. Avion specijalnog izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa Stevea Witkoffa sletio je u ruski grad u jutarnjim satima, prema podacima “Flightradara” – donosi srbijanska Webtribune.

Istovremeno je u tri sata ujutro iz Moskve u Sankt Peterburg stigao i predsjednik Rusije Vladimir Putin. Zvuči kao slučajnost? Jedva.
Nitko još ne potvrđuje sastanak. Kremlj se drži svoje klasične formule – predsjednik ima “regionalni izlet”.

No, mediji bliski Bijeloj kući i geopolitički analitičari ne ostavljaju mjesta dilemama – u Petersburg odlaze tek tako. Iz Miamija se ne leti preko oceana bez jasnog programa i ne otvaraju se vrata predsjedničke razine za simbolični posjet. Ne u ovom trenutku.

Telegram kanali i info-računi već bruje. Jedni nagađaju da je tema Ukrajina, drugi sumnjaju da se iza kulisa zapravo razgovara o Iranu, jer Witkoff sutra nastavlja put za Oman, gdje ga čeka šef iranske diplomacije. Drugi idu još dublje – govore o resursima, energetskoj sigurnosti, preraspodjeli utjecaja. Svi se slažu u jednom – ovo nije protokolaran sastanak.

Politolog Sergej Markov unosi novu nijansu u cijelu priču. Prema njegovim riječima, Putin i Witkoff će imati dvostruki program – Iran i Ukrajina. I to nije sve – podsjeća da je početkom ove godine ruski čelnik iznio ideju o uspostavi strane uprave nad Ukrajinom pod okriljem UN-a, što je, prema “Axiosu“, prilično uzdrmalo Trumpa.

Donald Trump, prema tim izvorima, nije zadovoljan tempom pregovora i očekuje konkretne rezultate do kraja mjeseca. Inače bi mogao reagirati – politički, diplomatski, pa i ekonomski.

Spominju se nove mjere, ali je istovremeno jasno da pritisci, prijetnje i “oštra retorika” više nisu prihvatljivi u komunikaciji s Moskvom. Svi u američkoj administraciji to znaju – samo to ne govore naglas.

Zanimljivo je podsjetiti da ovo nije Witkoffov prvi posjet Rusiji. Već 13. ožujka imao je sastanak s ruskim predstavnicima u Moskvi, a potom je imao izravnu komunikaciju s predsjednikom Putinom. Zatim je prenio poruke iz Bijele kuće i prenio odgovore Kremlja – zajedno s onim što je rekao da su dodatni signali za Trumpa osobno.

Sada se ponovno otvara ploča za pregovore. Samo što su ulozi još veći. Svijet je u osjetljivoj ravnoteži, a potezi koji se čine poput detalja – poput nenajavljenog leta iz Miamija – ponekad mijenjaju čitava razdoblja…

U međuvremenu, Kremlj je potvrdio sastanak Putina s američkim izaslanikom Witkoffom…

BREAKING: Putin meets Trump's diplomatic envoy Steve Witkoff.

The Kremlin confirmed the meeting is to discuss efforts to reach a ceasefire with Ukraine and a possible meeting with President Trump. pic.twitter.com/W8vodMSHk2

— Charlie Kirk (@charliekirk11) April 11, 2025

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je uvođenje digitalnog eura: “Digitalni euro omogućit će da novac izravno i trenutno stigne od kupca do prodavatelja, bilo da je riječ o trgovini, kafiću, web-shopu ili prijenosu novca između prijatelja.” – Ovu vijest nam donosi portal Mirovine.hr, a prenosi InfoTeam. Borba protiv klimatskih promjena kroz digitalni euro, geoinženjering, 5G mreže, porez na nekretnine, 15-minutne gradove, seksualizaciju djece…

Digitalni euro stiže: Novac u džepu bez novčanika!

ZAGREB, 4. travnja 2025. – U petak navečer, u inspirativnom prostoru Muzeja novca Moneterra, guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić održao je predavanje na temu ‘Budućnost novca’, koje je okupilo brojne financijske ‘stručnjake’, studente i građane.

Ključna poruka večeri bila je – Digitalni euro dolazi, ali postepeno i uz niz zakonskih koraka.
Guverner je najavio da se uvođenje digitalnog eura očekuje kroz sljedeće četiri godine, nakon što se na razini svih zemalja članica Europske unije, kao i na razini Europskog parlamenta, usvoje potrebni zakoni i uredbe.

“Digitalni euro nije samo tehnološko, već i političko i društveno pitanje. On mora imati čvrst pravni okvir, a njegov uspjeh ovisi i o povjerenju građana“, naglasio je guverner.

Što je zapravo digitalni euro?

Digitalni euro je službeni novac Europske središnje banke, ali u digitalnom obliku. Ne tiska se, ne postoji fizički, ali ima jednaku vrijednost kao i novčanice i kovanice. Posrednici u njegovoj distribuciji bit će komercijalne banke, koje će građanima i poduzećima omogućiti pristup digitalnim eurima putem posebnih aplikacija na mobitelima ili računalu, odnosno digitalnih novčanika na karticama.

Razlika između digitalnog eura i kartica Vise ili Mastercarda

Za razliku od današnjih kartičnih plaćanja, koja prolaze kroz sustave privatnih kompanija poput Vise i Mastercarda, digitalni euro neće imati posrednike. To znači da će plaćanje biti jednostavnije, brže i bez dodatnih naknada. Umjesto da koristimo karticu i čekamo da banka obradi transakciju, digitalni euro omogućit će da novac izravno i trenutno stigne od kupca do prodavača, bilo da je riječ o trgovini, kafiću, web-shopu ili prijenosu novca između prijatelja.

Što znači za građane i poduzeća?

Građanima će to donijeti osjećaj veće sigurnosti jer iza tog novca neće stajati privatna firma, već središnja banka – dakle država. Bit će to novac koji možemo koristiti bilo kad i bilo gdje, bez potrebe za fizičkom prisutnošću ili radnim vremenom banke. Za one koji nisu vični digitalnim alatima, guverner je naglasio da će sustav biti jednostavan, a korisničko iskustvo osmišljeno tako da ga može koristiti svatko – baš kao i obični novčanik, samo što će ovaj biti digitalan. (?????)

Za poduzeća, osobito manja i srednja, digitalni euro znači manje troškova i manje čekanja. Plaćanja će stizati odmah, bez provizija koje inače odlaze na obradu kartičnih transakcija. To će značiti brži protok novca, lakše poslovanje unutar eurozone i više prostora za ulaganja i razvoj.

Je li bolje od beskontaktnog plaćanja?

Iako smo već navikli na beskontaktne kartice i mobilno plaćanje, digitalni euro nudi višu razinu sigurnosti i neovisnosti, jer iza njega stoji središnja banka, a ne komercijalna korporacija. Također, jamči privatnost, zaštitu potrošača i financijsku uključenost, osobito za građane koji nemaju pristup klasičnom bankarstvu.

“Umjesto kovanica u džepu ili kartice u ruci, imat ćemo novac kojem pristupamo klikom – jednostavno, sigurno i uvijek dostupno.” Kako je zaključio guverner: – Budućnost novca nije negdje daleko. Ona je već tu i oblikuje se upravo sada. (Magdalena Dovečer)

Izvor: Mirovine.hr

Urednički komentar kolege Mira Perkovića

Naravno da oni to ne rade iz sebičnih razloga i zbog vlastite koristi i u korist svojih gospodara. Ne mare oni za svoje dobro, sve što čine je za naše dobro i našu sigurnost. Čak i kad nas pljačkaju putem kojekakvih nameta i poreza, i to je za naše dobro. Uostalom, zar cilj čovjekova života nije sreća, a oni nam upravo nju nude – nećemo imati ništa i bit ćemo sretni. Kud ćeš bolje: “Pa nije sreća para puna vreća”. Znači, beštije nas pljačkaju kako bi mi bili sretni i sigurni.

I nemojte misliti da nas oni uvode u digitalno ropstvo, oni nam nude digitalnu slobodu. Evo kako je Vujčić sve lijepo objasnio u članku na portalu Mirovine.hr, a koliko možemo vjerovati Državi osjetili smo to i vidjeli u pLandemiji Covida. Znači, guverner nam nudi med i mlijeko…

Sve za naše dobro!!!

Udruga Hrvatski Ratnik