Connect with us

Vijesti

A. Bagdasarov: U tijeku Dana hrvatskoga jezika

Published

on

Jezik, narječje i dijalekt – bez prevoditelja se sporazumijevaju pojedini turkijski narodi ili Norvežani i Danci ili Hrvati i Srbi i dr., ali su svi različiti jezici!

U subesjedi (razgovoru) poznatoga novinara Marka Curaća i prof. dr. sc. Marija Grčevića pročitali smo sljedeće: „Kako su prije stanovita vremena izvijestili mediji, vijećnici SDP-a na sjednici Gradskoga vijeća Poreča pokrenuli su inicijativu kojom traže uvođenje čakavice u Statut Grada kao trećega službenoga jezika, uz hrvatski i talijanski. U službenom obrazloženju navedeno je kako je čakavica 2020. godine postala jezik priznat od glavne međunarodne organizacije koja se brine o klasifikaciji svih jezika. Dobila je i svoj ISO jezični kod za identifikaciju čakavskoga jezika u svim domenama: CKM. Čakavskim govornicima otvara se tim povijesnim događajem put za lokalno i državno priznanje, budući da se do tada čakavicu smatralo dijalektom, stoji u obrazloženju inicijative, potekle od Steve Žufića, bivšega istarskoga župana. Vrijedi podsjetiti kako je krajem ožujka 2017. u Sarajevu bila objavljena Deklaracija o zajedničkom jeziku u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori govori isti jezik. Taj dokument nastao kao rezultat ideološko-kulturnoga projekta ‘Jezici i nacionalizmi’ doživio je osudu hrvatske jezikoslovne struke jer je imao krajnju svrhu stapanje hrvatskoga sa srpskim.“

(Razgovor s prof. dr. sc. Marijem Grčevićem…)

U svakdanjoj su svijesti dvojake razlike između jezika, narječja i dijalekta. S jedne strane, oni se razlikuju opsegom: jezik je veći negoli narječje, a narječje je veće negoli dijalekt, što nije uvijek obvezno. Standardni književni jezik (npr. engleski) može biti opsegom manji negoli njegove standardne inačice i mnoštvo dijalekata. S druge pak strane, u svakdanjoj porabi, standardni književni jezik prestižniji je negoli narječje i dijalekt. Polazeći od toga, primjerice engleski standardni jezik postat će jezik, a ostale inačice – narječja ili dijalekti. 

Ako je čakavski standardni književni jezik, a ne narječje ili dijalekt, onda mora ispunjavati nekoliko kriterija. Mora biti standardiziran i kodificiran na svim razinama svojega ustroja (strukture) i imati različite funkcionalne stilove. Njegova kodificirana inačica mora ispunjivati sve funkcije države: upravljanje, zakonodavstvo, znanost, obrazovanje. Postoji li primjerice školski udžbenik biologije, fizike, kemije, matematike i sl. na čakavskom ili kajkavskom jeziku? Postoji li normativni kodificirani rječnik ili gramatika čakavskoga  jezika? Priznaje li većina hrvatskoga stanovništva, pa i jezikoslovna kroatistika, čakavski ili kajkavski kao još jedan službeni standardni jezik diljem Hrvatske? Obično se standardni književni jezik priznaje kao jezik, a ne narječje ili dijalekt. Prema našoj osobnoj (subjektivnoj) prosudbi, čakavski, kajkavski i štokavski su regiolekti (naziv  – A. S. Gerd), tj. područna (regionalna) narječja. Upravo na sličan ili takav način opisuju to hrvatski normativni priručnici. Treba također napomenuti da bilo koja suverena država samostalno određuje status vlastitoga jezika, a ne međunarodna organizacija koja se brine o klasifikaciji svih jezika. Međunarodna organizacija mora poštivati odredbe i zakone države, a ne stvarati bez obrazloženja bilo koju svoju klasifikaciju. To još jednom govori o tom da je Hrvatskoj žurno potreban jezični zakon koji bi hrvatski jezik štitio i od sličnih prosudaba.

narjecja

A sada ćemo još jednom pokušati odgovoriti zagovornicima Sarajevske deklaracije o zajedničkom jeziku. Stalno se tvrdi da je glavni kriterij zajedničkoga jezika – uzajamna razumljivost Bošnjaka, Crnogoraca, Hrvata i Srba. Treba reći da je taj kriterij često nepouzdan. Razumljivost i nerazumljivost – to nisu apsolutni nego relativni pojmovi. Uvijek postoji ili mora postojati neki stupanj razumljivosti. U kojoj se točki ljestvice između potpunoga razumijevanja ili potpunoga nerazumijevanja moraju nalaziti dvije inačice da bi bile priznate jezicima? Postoje, primjerice, jezici u kojima su dijalektne područne razlike toliko znatne da stanovnici različitih zemalja ne mogu razumjeti jedan drugoga bez pomoći koinea (zajednički, obično govorni jezik) ili standardnoga književnoga jezika. Takav stupanj razlika postoji, primjerice, između donjonjemačkoga i bavarskoga dijalekta njemačkoga jezika ili sjevernoga i južnoga dijalekta kineskoga jezika. Postoji i druga jezična slika: kad ljudi govore na različitim jezicima i bez prevoditelja razumiju jedan drugoga. Primjerice, bez prevoditelja se sporazumijevaju pojedini turkijski narodi ili Norvežani i Danci ili Hrvati i Srbi i dr.

I na koncu, uzajamna razumljivost određuje ili opisuje odnose između ljudi, a ne odnose između jezika, dijalekata ili kako netko tvrdi – inačica. Stupanj uzajamne razumljivosti ovisi o želji govornika razumjeti jedan drugoga, tj. o motivaciji, a ne o stvarnoj srodnosti ili bliskosti jezika. Motivacija, sa svoje strane, ovisi o mnoštvu različitih subjektivnih čimbenika. Granice između jezika, narječja, dijalekata i govora u znatnoj su mjeri uvjetne i tiču se više društvenopolitičkoga ili sociolingvističkoga, a ne čisto jezikoslovnoga stajališta.

Artur Bagdasarov/HKV

Advertisement

Vijesti

Talijanski oskarovac: Jedina razumna stvar koju sam čuo o životu bila je od Isusa…

Published

on

Komičar Roberto Benigni (dobio Oscara za Život je lijep) poznat je po svojim duhovitim, uglavnom improviziranim monolozima na filozofske i književne teme. Sada je jednu od njih održao na Trgu svetog Petra – i prekršio tabu.

Tako je u ‘svom elementu’ nedavno na Trgu svetog Petra u nazočnosti pape Franje u improviziranom govoru pred oko 50.000 sudionika, poznati talijanski komičar, prvog Svjetskog dana djece Katoličke crkve, ‘ispalio’ još jedan biser: „Među vama može biti novi Michelangelo ili novi Galileo (… ) A među djevojkama možda budući dobitnik Nobelove nagrade (…) ili čak papa.“

Međutim, u rijetkim trenutcima sabranosti i ozbiljnosti, rekao je i ovo:

“U životu ljudi daju puno savjeta. Ali mogu iskreno reći: jedina razumna stvar koju sam čuo u cijelom životu, znate li od koga sam je čuo? Od Isusa. U Evanđelju “Govor na gori”.

Kada Isus  daje ove popise koje moramo zapamtiti. Blago poniznima, mirotvorcima, milosrdnima… Upravo tako, blago milosrdnima, odnosno brizi za tuđu bol, osjetljivosti, praštanje. U biti, biti duboko dobar.

To je ono što je Isus rekao, a ja vam kažem, čini mi se da je to jedina razumna stvar koju sam ikada čuo u cijelom svom životu, jedina dobra ideja koja je ikada izražena u ljudskoj povijesti.”

Roberto Beningni

Continue Reading

Vijesti

Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija

Published

on

Pred predstojeće europske parlamentarne izbore, Hrvatska paneuropska unija – Ogranak Split i Hrvatska udruga Benedikt pozivaju vas sutra (četvrtak), 6. lipnja s početkom u 18 sati na tribinu: Mirotvorci u stoljeću svjetskih ratova i revolucija: Coudenhove-Kalergi, Stjepan Radić, Mahatma Gandhi. Razmišljanja pred Europske izbore u XXI. stoljeću.

Glavni govornik: akademik Mislav Ježić, počasni predsjednik Hrvatske paneuropske unije. Prisutnima će se obratiti: prof. dr. sc. Pavo Barišić, predsjednik Hrvatske paneuropske unije, prof. dr. sc. Ivan Pavić, predsjednik splitskog ogranka Hrvatske paneuropske unije i Radoslav Zaradić, predsjednik Hrvatske udruge Benedikt.

Tribinu će voditi Marija Barić Đurđević, Hrvatska paneuropska unija.

U konferencijskoj dvorani hotela Dioklecijan u Splitu (Splitska kuća zdravlja), Kranjčevićeva 45.

Hrvatska udruga Benedikt

Continue Reading

Vijesti

PONOSAN NA KORJENE Najtrofejniji američki trener jučer dobio hrvatsko državljanstvo

Published

on

Bill Belichick posjetio Vatrene: “Ponosan na hrvatske korijene”

Gost hrvatske nogometne reprezentacije danas je bio Bill Belichick, najtrofejniji trener u povijesti američkog nogometa s osam osvojenih naslova Super Bowla.

Foto: Drago Sopta/HNS

Nakon što je uoči prijateljske utakmice između Hrvatske i Sjeverne Makedonije dobio na dar uokvireni dres s brojem osam i prezimenom Biličić na leđima, kao podsjetnik na njegove hrvatske korijene, Belichick je posjetio Vatrene poslije ručka i u ugodnom druženju usporedio neke svoje najveće uspjehe s onim hrvatske nogometne reprezentacije.

Belichick je kao pomoćni trener osvojio dva prstena s New York Giantsima, a potom je kao glavni trener poveo New England Patriotse do šest naslova prvaka. Nakon kratkog videa o njegovoj karijeri, Belichicku je dobrodošlicu ispred Saveza poželio glasnogovornik Saveza, Tomislav Pacak:

“Među nama ima dosta ljubitelja NFL-a, ali za one koji manje prate football, danas je s nama najveći trener američkog nogometa u povijesti, ili možda jednostavnije, Guardiola, Ancelotti i Mourinho u jednoj osobi. Lijepo je vidjeti koliko ističete svoje hrvatske korijene i privilegija nam je ugostiti vas ovdje u Rijeci”.

Belichick je u Hrvatsku stigao na poziv Petea Radovicha, još jednog izuzetnog uspješnog Hrvata u Americi koji je kao TV producent osvojio čak 45 Emmyja. Radovich je kratko predstavio Belichicka i dao uvod u nekoliko anegdota koje je proslavljeni trener podijelio s igračima:

“Kad su 2014. godine na Svjetskom prvenstvu u Brazilu igrali Hrvatska i Meksiko, kladio sam se kondicijskim trenerom New England Patriotsa, koji je Meksikanac, i izgubio okladu jer je Hrvatska doživjela poraz pa sam morao biti odjeven tipično meksikanski, s velikim sombrerom na glavi. Tri godine poslije vi ste, dečki, pobijedili Meksiko 2:1 pa je on morao nositi hrvatsku kapu, hrvatsku zastavu i dres Luke Modrića. Bila je to slatka osveta, ha, ha, ha…“, istaknuo je Belichick, od jučer državljanin Republike Hrvatske, koji je redovito u svojim medijskim nastupima isticao svoje hrvatsko podrijetlo i tijekom nekih najvažnijih utakmica u svojoj karijeri nosio na rukavu hrvatsku trobojnicu.

Foto: Drago Sopta/HNS

“Ponosan sam na svoje hrvatske korijene, moji djed i baka su došli u SAD 1910. godine iz Draganića i imali težak život, ali je zato moj otac, također trener američkog nogometa, uspio doživjeti svoj američki san. Jučer sam postao hrvatski državljanin, sad sam jedan od vas, bez obzira na to što ne pričam hrvatski. Čast mi je biti u vašem društvu, gledao sam jučerašnju utakmicu i zaista ste bili fantastični”.

Belichick je iz prve ruke mogao objasniti kako je u sportu najzahtjevnije uzastopno postizati vrijedne rezultate, poput Vatrenih, koji su se s dva posljednja svjetska prvenstva vraćali s odličjima.

“Često u sportu znamo čuti kako momčadi koje su došle do samog kraja, a nisu uspjele, kažu da će se vratiti sljedeće sezone, a to nije jednostavno jer moraš proći sve iznova. Jednako tako, naravno da je lakše doći do vrha, nego ostati na vrhu jer postaneš meta i jer si postavio standarde svima drugima i svi žele dostići tvoju razinu. Za mene je sve u izgradnji momčadi iz sezone u sezonu i postizanju prave razine forme kad je to najpotrebnije, u mom slučaju tijekom studenoga, prosinca i siječnja, u vašem slučaju uoči velikih natjecanja”, objasnio je Belichick.

Izbornik Dalić i kapetan Modrić uručili su Belichicku potpisani dres i potpisanu loptu, a Belichick je uzvratio potpisanim loptama za američki nogomet. 

U nekoliko rečenica objasnio je i svoj odnos s najvećim quarterbackom u povijesti NFL-a, Tomom Bradyjem.

“Tom je nevjerojatan igrač, vrlo pametan, onaj koji pokreće momčad i gradi uspjehe momčadi. Međutim, on je zadužen samo za jedan segment igre, jer kad odvojeno igraju obrana i napad. Dakle, ako momčad želi uspjeti, mora biti dobra u svim segmentima igre. Tom Brady je bio sjajan igrač u sjajnim momčadima, u društvu ostalih odličnih igrača”, zaključio je Belichick, koji se poslije obraćanja Vatrenima zadržao u kratkom razgovoru s kapetanom Lukom Modrićem, koji u hrvatskim, ali i svjetskim okvirima zaslužuje usporedbe s Tomom Bradyjem. Zbog svega što je napravio s Hrvatskom i Real Madridom. Neki će reći i zbog godina, ali u slučaju obojice, i Bradyja i Modrića, one su bile i ostale samo broj.

Ipak ima jedna razlika. Brady je u 46. rekao zbogom aktivnom igranju, Luka je još uvijek na velikoj sceni. I tek mu je 38!

Foto: Drago Sopta/HNS izvor: HNS
Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved