“Obraćanje monsinjora dr. Dražena Kutleše, zagrebačkog nadbiskupa i metropolita, u subotu u katedrali svete Terezije Avilske u Subotici, malo je reći skandalozno, veličajući Alojzija Stepinca, ozloglašenog hrvatskog nadbiskupa u vrijeme NDH tijekom Drugog svjetskog rata i genocida nad Srbima, Židovima i Romima.” – prenosi Ivan Ugrin u Slobodnoj Dalmaciji, pisanje nekih srbijanskih portala što djelomično prenosimo.

Ovako je dan poslije biskupskog ređenja mons. Ferenca Fazekasa, novog subotičkog biskupa, reagiralo više srbijanskih portala, poput Vojvodinainfo, Dnevnik.rs i drugih. Biskupsko ređenje održano je u subotu 11. studenog u katedrali – bazilici sv. Terezije Avilske u Subotici, a Fazekas je zaređen po rukama zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše kao glavnog zareditelja, dok su suzareditelji bili kalačko-kečkemetski nadbiskup i metropolit Bábel Balázs i sisački biskup Vlado Košić, izvijestio je Tiskovni ured Subotičke biskupije. Na biskupskom su ređenju, uz mnoge druge biskupe, sudjelovali gotovo svi biskupi Hrvatske biskupske konferencije i BK Bosne i Hercegovine.

USTRAJNOST U EVANĐELJU

Ferenc Fazekas rođen je 29. rujna 1958. u Bečeju. Biskupijsku klasičnu gimnaziju “Paulinum” u Subotici pohađao je kao pitomac istoimenog malog sjemeništa. Potom je kao bogoslov Subotičke biskupije period od 1977. do 1984. godine proveo na odgoju u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu, gdje je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu studirao filozofiju i teologiju. Dakle, u tom je razdoblju mons. Fazekas ostvario duboke relacije s Crkvom u Hrvata, stoga nije čudno što je za glavnog zareditelja izabrao mons. Kutlešu, a za suzareditelja mons. Košića.

Većina vjernika Subotičke biskupije inače je mađarske narodnosti. Po brojnosti na drugom su mjestu Hrvati, a u manjem broju zastupljeni su Nijemci, Slovaci i ostale narodnosti.

…

Za svećenika Subotičke biskupije zaređen je 29. lipnja 1984. u subotičkoj katedrali sv. Terezije Avilske. Vršio je razne pastoralne dužnosti, a u razdoblju između 2005. i 2012. i službu dekana Bačkotopolskog dekanata, dok je od 2012. do 2020. bio arhiprezbiter Potiskog arhiprezbiterata. Godine 2020. imenovan je generalnim vikarom Subotičke biskupije. Tu službu obnašao je sve do smrti biskupa Slavka Večerina, te je 29. kolovoza 2022. bio izabran za dijecezanskog upravitelja Subotičke biskupije.

…

“Preuzvišeni oče biskupe, povodom preuzimanja časne Vam dužnosti biskupa Subotičkog primite naše iskrene čestitke. Želimo Vam obilje zdravlja, sreće i Božjeg blagoslova u obnašanju odgovorne dužnosti, na radost svih vjernika ponosne Subotičke biskupije! Uz Božji blagoslov! Srdačno, Lukša Jakobušić, predsjednik Uprave HNK Hajduk š.d.d.”, stoji u čestitki splitskog kluba.

Glavni zareditelj, nadbiskup Kutleša, u propovijedi je potaknuo ređenika riječima apostola Pavla, zaštitnika Subotičke biskupije: “Pripazi na samog sebe i na poučavanje! Ustraj u tome! Jer to vršeći, spasit ćeš sebe i one koji te slušaju” (1Tim 3, 15). U tumačenju ove Pavlove misli nadbiskup je istaknuo sljedeće: “Dragi brate u Kristu, dar biskupstva, koji ćeš primiti polaganjem ruku, neopoziv je. Ono o čemu smo kao pastiri pozvani voditi brigu jest da nam život bude u suglasju s primljenim darom i da sve svoje sposobnosti uložimo u taj sklad. Upravo u poniranju u riječi Svetoga pisma te u zajedništvu s općom Crkvom i Apostolskom Stolicom leži snaga naše biskupske službe i sigurnost u našem služenju. No, da nas ta sigurnost ne bi učinila odveć pasivnima, neangažiranima, potrebno je osluškivati vjeru naroda. Ustrajnost u vjernosti evanđelju ponekad traži da napustimo svoje sigurne luke, zonu komfora te riskiramo zasluge i ugled, svoju izvanjsku reputaciju i očekivanja mudraca ovoga svijeta. Zato se valja sjetiti Isusovih riječi: ‘Tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, ali tko izgubi život svoj poradi mene, naći će ga’ (Mt 16, 25). U tome nam je blaženi Alojzije Stepinac ostavio svijetli primjer vjerna pastira.”

Dakle, ova jedna jedina rečenica bila je dovoljna da se srpski mediji nakostriješe, jer je dobro poznato kako je papa Frane pao pod utjecaj zahtjeva SPC-a i srpskih državnih dužnosnika koji su upregnuli sve snage kako bi poglavar Katoličke crkve odgodio proglašenje Stepinca svetim. Napomenimo da se Katolička crkva nikada nije miješala u postupke imenovanja svetaca u SPC-u, a ima među njima svega i svačega. U srednjem vijeku Srpska crkva je nastala kao privatna crkva dinastije Nemanjić, pa su tako skoro svi vladari Nemanjići proglašeni za svetitelje, a bilo je među njima bratoubojica, umobolnika, pedofila…

DVA BLAŽENIKA

Nažalost, Papa nije promijenio svoju odluku ni nakon što je bila osnovana mješovita komisija biskupa i teologa Crkve u Hrvata s kolegama iz SPC-a, koja nije ustvrdila nikakve nepravilnosti glede Stepinčeve buduće kanonizacije. Zato je bilo likova poput bivšeg isusovca Marka Rupnika, kojemu su bila otvorena sva vrata do pape Frane. Ponovit ću ono što mi je posvjedočila kolegica Ivana Petrović s Nove TV: “Bio je jedan od glavnih Papinih suflera koji su se po blaženiku nabacivali blatom. Odnosno, bio je jedan od glavnih koji je blaženika ‘zasmrdio’ i mrzio ga. Upravo taj izraz je upotrijebio kardinal koji mi je u Rimu to rekao.”

Što bi tek dali autori pamfleta po srpskim portalima da razumiju mađarski, jer su se Litanije svih svetih tijekom ređenja pjevale na tom jeziku. Među svecima koji se spominju u kontekstu sveopćih Katoličke crkve, zazivana su i dva blaženika. Jedan je Boldog Alajos püspök, moli za nas, a drugi je Boldog Apor Vilmos püspök. Prvi je blaženi Alojzije mučenik, a drugi je mađarski biskup blaženi Apor Vilmos mučenik. Tako je naš hrvatski blaženik na velika zvona odzvanjao u bogoslužju biskupskog ređenja u Subotici, na teritoriju Republike Srbije. Dva su čuda po Stepinčevu zagovoru već priznata od vatikanskog Dikasterija za kauze svetaca. Ovo bi mogli uvrstiti kao treće čudo. 

Ivan Ugrin/Slobodna Dalmacija