Nakon što je utemeljitelj i izvršni direktor Telegrama priveden u prošlu sunotu po dolasku u Francusku, počela su nagađanja o upozorenjima platformama koje s suprostave cenzuri…

Nakon što je, poduzetnik ruskog podrijetla priveden je u zračnoj luci Paris-Le Bourget , te se kasnije u nedjelju pojavio pred sudom, ali i nešto kasnije pušten uz kauciju od 5 milijuna eura, počela su nagađanja o pravcu u koje bi nas ‘elita’ mogla odvesti, ako joj se narod ne suprostavi

Vijest o navodnom procesuiranju Durova izazvala je zabrinutost na internetu, uključujući sugestije da bi moglo biti politički motivirano.

“Pavel Durov napustio je Rusiju kada je vlada pokušala kontrolirati njegovu tvrtku za društvene mreže Telegram. Ali na kraju, nije ga Putin uhitio jer je dopustio javnosti da slobodno govori”, napisao je Carlson na X (bivši Twitter) u subotu. “Zatvorila ga je zapadna zemlja, saveznik Bidenove administracije i entuzijastična članica NATO-a.”

Durovljevo uhićenje je “živo upozorenje svakom vlasniku platforme koji odbija cenzurirati istinu po nalogu vlada i obavještajnih agencija”, ustvrdio je Carlson. “Tama se brzo spušta na nekadašnji slobodni svijet.”

Carlson je u travnju snimio rijedak intervju s Durovom, u kojem je vlasnik Telegrama govorio o svojim nesuglasicama s ruskom vladom, kao i pritisku s kojim se suočava u SAD-u. Rekao je da je američka vlada od njega htjela da postavi “stražnja vrata” za nadzor na svojoj službi za razmjenu poruka, a on je to odbio.

Vlasnik X-a Elon Musk također je osudio prijavljeno uhićenje. “POV: U Europi je 2030. i bit ćete pogubljeni jer ste lajkali meme”, napisao je u komentaru na vijest.

Telegram je pokrenut 2013. godine i trenutno ima više od 950 milijuna aktivnih mjesečnih korisnika. Durov je rodom iz Sankt Peterburga u Rusiji, ali od sredine 2010-ih uglavnom živi u UAE. Postao je državljanin Francuske i Emirata 2021.

Bivši američki predsjednik Donald Trump optužio je Marka Zuckerberga da je planirao zavjeru protiv njega tokom izbora 2020. i upozorio generalnog direktora Mete da to ne ponovi na izborima u studenom, prema odlomku iz njegove knjige koja će uskoro biti objavljena u Politico.

Pod naslovom ‘Spasimo Ameriku’ i koja bi trebala biti objavljena sljedećeg tjedna, Trumpova knjiga sadrži fotografiju na kojoj se sastao sa Zuckerbergom u Bijeloj kući dok je bio predsjednik. Ispod fotografije Trump je napisao da će šef Meta-e „doći u Ovalni kabinet da me vidi. Dovro bi svoju vrlo finu ženu na večeru, bio je fin koliko god može biti, dok bi uvijek smišljao zavjeru da ugradi sramotne Lock Boxove u pravu zavjeru protiv predsjednika.” – piše Saša F. u Logicno.

Trump, kako se navodi u izvještaju Politico-a, izgleda da misli na prilog od 420 miliona dolara koji su Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan dali tokom predsjedničkih izbora 2020. za financiranje infrastrukture za glasanje. Bivši predsjednik je dalje tvrdio da mu je Zuckerberg rekao da “ne postoji nitko kao Trump na Facebooku”, ali da je istovremeno “usmjerio to protiv mene”.

“Pomno ga pratimo i ako ovaj put učini bilo šta nezakonito, provest će ostatak života u zatvoru – kao i drugi koji varaju na predsjedničkim izborima 2024.”, navodno upozorava Trump u knjizi. Izvod koji je Politico pregledao prati slične izjave koje je Trump dao u prošlosti. U srpnju je republikanski predsjednički kandidat također napisao na svojoj platformi Truth Social da će, ako bude izabran, progoniti “izborne prevarante na razinama koji nikada ranije nisu viđeni” i da će ih poslati u zatvor na “dugo vremensko razdoblje”.

„Već znamo tko ste. Ne radite to! Zuckerbucks, budite oprezni”, napisao je Trump.

Iako Meta nije komentiraola optužbe i upozorenja bivšeg predsjednika, Zuckerberg je ranije ovog tjedna poslao pismo predsjedniku Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma Jimu Jordanu, priznajući da su visoki dužnosnici iz administracije američkog predsjednika Joea Bidena “više puta pritiskali” Facebook da “cenzurira” Covid-19 sadržaje u 2021.

Izvršni direktor Meta je u pismu naveo da smatra da je “pritisak vlade pogrešan” i izrazio žaljenje što se o tome tada nije oglasio.

Zuckerberg je dalje izjavio da više neće kompromitirati Facebookove standarde sadržaja zbog pritiska “bilo koje administracije u oba smjera”.  Obećao je da će  se “povući ako se ovako nešto ponovi” i da će ostati politički “neutralan” uoči zbora u studenom. (Logicno.com)

Postoji katolička doktrina o manjem zlu koja se može sažeti u ove pojmove:

1. Nikada se ne može pozitivno i izravno počiniti ni najmanje zlo;
2. da bi se izbjeglo veće zlo, može se tolerirati manje zlo koje su počinili drugi, pod uvjetom da ga kao takvo ne odobrava i ima na umu postojanje većeg dobra kojem treba težiti.

Ova je doktrina temeljna za orijentaciju u zbrkanom dobu u kojem je pojam načela izgubljen: “Bonum ex integra causa, malum ex quocumque defectu” (Sv. Toma Akvinski, Summa Theologiae I-IIae, q. 18, a. 4 oglas 3).

U svjetlu ovog načela, katolik nikada ne može glasovati za ili odobriti zakon o pobačaju, čak ni minimalni, ali on ili ona mogu glasovati za kandidata koji nije integralni protivnik pobačaja. Zato je dopušteno da američki katolik glasa za Donalda Trumpa, čija su stajališta o pobačaju, kako primjećuje Edward Feser, daleko od željenog. Zapravo, Trump je za to da pobačaj ostane legalan u slučajevima silovanja, incesta i ugrožavanja majke, a državno ubojstvo samo tretira kao čisto proceduralno pitanje, koje se odnosi na vladu, središnju ili lokalnu, koja bi to trebala regulirati. Štoviše, platforma Republikanske stranke na konvenciji u Milwaukeeju 8. srpnja nije uključivala referencu na nacionalnu zabranu pobačaja prvi put u 40 godina. Međutim, Trump ne smatra abortus zastavom, za razliku od njegove protukandidatkinje Kamale Harris. Harrisov socijalistički i egalitarni program uključuje vraćanje ustavnog prava na pobačaj, koje je zajamčeno u predmetu Roe protiv Wadea 1973. godine, a poništeno odlukom Vrhovnog suda od 24. lipnja 2022. godine. Štoviše, tijekom predizbora 2019., Kamala je najavila da će proći svoj prvi dan u Bijeloj kući. Zakon o jednakosti, kako bi se zajamčili svi oblici prava Lgbt svijetu (o toj temi pogledajte njezinu knjigu The Truths we hold. An American journey, Vintage, 2021., str. 112-120).

Demokratski potpredsjednički kandidat, Tim Walz, vodeći član Demokratske farmersko-radničke stranke Minnesote, po mogućnosti je još više ljevičar od Kamale Harris. Unatoč medijskom inzistiranju na umjerenosti Kamale Harris, pobijede li demokrati u studenom, proces moralnog propadanja u Sjedinjenim Državama ubrzat će lista Harris-Walz, jedna od najprogresivnijih u povijesti ove zemlje.

Šteta je što Republikanska stranka nije uspjela iznjedriti nijednog boljeg kandidata od Donalda Trumpa, ali Kamala Harris svakako predstavlja najveće zlo koje treba izbjeći. Trump zaslužuje da ga se kritizira po mnogim točkama, ali nije pošteno pokloniti pobjedu Harris glasanjem za nju ili suzdržavanjem od glasanja.

Što se tiče međunarodne politike, bilo da pobijede Kamala Harris ili Donald Trump, malo je vjerojatno da će biti puno promjena. Govori se da će se pod Trumpom Sjedinjene Države odvojiti od Europe i NATO-a, ali to je pretjerana perspektiva. Kamala Harris pripada wilsonijanskoj školi (nazvanoj po Thomasu Woodrowu Wilsonu, predsjedniku Sjedinjenih Država od 1913. do 1921.); Trump pripada džeksonijanskoj školi (nazvanoj po Andrewu Jacksonu, predsjedniku od 1829. do 1837.). Prvi tvrde da Sjedinjene Države imaju moralnu dužnost širiti demokratske vrijednosti diljem svijeta; potonji vjeruju da Sjedinjene Države ne bi trebale nalaziti razlog za sukob u inozemstvu. Međutim, kako primjećuje povjesničar Walter Russell Mead, stajališta Jacksoniansa slažu se s onima generala Douglasa MacArthura (1880.-1964.) da u slučaju rata “nema alternative pobjedi” (The Serpent and the Dove. Povijest Vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država, Garzanti, Milano 2002., str.

Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata, Donald Trump se slikao u Ovalnom uredu s portretom predsjednika Jacksona iza sebe, čije su statue dospjele na nišan “probuđenih” aktivista s optužbama da je rasist i robovlasnik. Sam Mead istaknuo je povezanost Trumpa i Jacksona u eseju objavljenom 2017. u časopisu Foreign Affairs. Potpredsjednički kandidat Vance, sa svoje strane, u intervjuu za New Statesman 14. veljače 2024., istaknuo je da je Trumpov “jacksonovski” pristup “mješavina ekstremnog skepticizma prema stranoj intervenciji, u kombinaciji s ekstremno agresivnim držanjem kada intervenira .” Sjedinjene Države, primijetio je Mead, ne mogu voditi veliki međunarodni rat bez Jacksonove potpore, a kad jednom započne, ne mogu ga zaustaviti osim pod njihovim uvjetima.

Vanjska politika Kamale Harris svakako je više intervencionistička od Trumpove, no unatoč njegovim izolacionističkim tendencijama, republikanskom kandidatu američki nacionalni interes je prioritet. Je li kraj NATO-a i pad Europe pod rusku vlast u interesu Washingtona? Trump se želi usredotočiti na scenarij koji smatra najuznemirujućim za Sjedinjene Države, Indo-Pacifik, ali Europa je ključni stožer američke moći. Bude li izabran, vjerojatno će pritisnuti Europu da u sebi pronađe ekonomske i vojne resurse za svoju obranu, ali je sigurno neće prepustiti njezinoj sudbini.

Demokrati optužuju Trumpa da ga podržava Putin, no glavni interes ruskog diktatora nije ni Trumpova ni Harrisova pobjeda, već destabilizirajuća situacija na američkom kontinentu koja mu olakšava planove širenja na istočnu Europu. Bauk građanskog rata, ili barem jakih unutarnjih napetosti, uvijek je živ u Sjedinjenim Državama, pa nije ni čudo da bi scenarij koji bi Putin preferirao bio onaj kolapsa američkog imperija sličnog onom ruskog carstva. 1991. godine.

S druge strane, prava pomoć Putinu nije od Trumpa, već od svih onih koji su uvjereni da je rusko-ukrajinski rat posljedica legitimne reakcije Kremlja na američki imperijalizam. Da je to istina, Amerika bi bila glavni neprijatelj Europe, kao što je europska krajnja ljevica uvijek mislila prije i nakon raspada Sovjetskog Saveza. Ipak, čini se očiglednim svakom čovjeku zdravog razuma da ekonomska i vojna ovisnost Europe o Sjedinjenim Državama ostaje manje zlo od situacije vazalstva Rusiji, koja i sama postaje vazalna zemlja komunističke Kine.

Prihvaćanje manjeg zla ne znači odricanje od većeg dobra, što nema nikakve veze ni s američkim liberalizmom ni s rusko-kineskim despotizmom.

Neotuđivi ideal je “uspostava svega u Kristu”, to jest obnova kršćanske civilizacije kakvu je Zapad poznavao u srednjem vijeku, ali gurnuta na viši stupanj savršenstva. Sveti Pio X. pokazao je put: “Civilizaciju ne treba izmišljati, niti novo društvo graditi u oblacima. Ono je postojalo i postoji: to je kršćanska civilizacija, to je katoličko društvo. Radi se samo o neprestanom uspostavljanju i obnavljanju u njegovim prirodnim i božanskim temeljima, protiv oživljavajućih napada nezdrave utopije, pobune i bezbožnosti: Omnia instaurare in Christo (Ef. I, 10)” (Pismo Notre Charge Apostolique, 8. 25, 1910).

Roberto di Matei, Rorate Caeli