Connect with us

Vijesti

“A HRVATSKA ŠUTI…” Karamarko o Pupovcu i trgovačkoj koaliciji HDZ-a i SDSS-a: ‘Samo bolestan um može to pomisliti’

Published

on

Bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko u podužem statusu na Facebooku osvrnuo se na intervju saborskog zastupnika Milorada Pupovca Novom listu. Objasnio zašto koaliciju HDZ-a i SDSS-a smatra trgovačkom te zašto se Srbe u Hrvatskoj ne može uspoređivati sa Židovima u nacističkoj Njemačkoj.

Status Tomislava Karamarka, u kojem navodi da Pupovčev intervju  “odiše SANU-ovskim diskursom”, prenosimo u cijelosti:

“Nadkelner” naše EU balkanske krčmice dao je prije par dana intervju Novom listu i zaslužio ovih nekoliko redaka. Naravno, riječ je o Miloradu Pupovcu, ugroženom i upornome melankoliku. Njegovi politički stavovi i okvir u kojem se kreće već su odavno znani i pročitani, no ovaj intervju mu je doista šefovski.

Ističe mnoštvo, ne baš pozitivnih, procesa i pojava koji opterećuju Hrvatsku, ali i ugrožavaju njega i srpsku manjinu. Naravno da brižni Milorad nudi rješenja u gotovo imperativnom tonu. Uz ine teme, dominiraju one o sve življem ustaštvu, simbolima, retorici, pozdravima, logorima, itd. A o čemu bi on drugo?

Intervju odiše SANU-ovskim diskursom.

U odgovoru Miroslavu Škori na tvrdnju kako je SDSS trgovački partner HDZ-a, dobivamo spektakularno podcjenjivanje zdravog razuma, ali i bezumno vrijeđanje jednog naroda i poigravanje patnjama koje je doživio.

Mislim da ga vrijedi citirati: “Ono što je u njegovom (Škorinom) govoru bilo sporno je nazivanje SDSS-a trgovačkim partnerom HDZ-a. Ta vrsta karakterizacije spada u antisemitski diskurs, u kojem se Židove tipizira kao trgovce, a sada se to prenosi na Srbe. Srbe se označava kao ljude u koje se ne može imati povjerenje, koji ne posjeduju principe ni vrijednosti, pa onda ni ne zaslužuju da se prema njima odnosi kao prema drugima. Ta je vrsta stava opasna i u pogledu Srba i ostalih manjina.”

Svako koaliranje je i trgovina. Koalicijski partneri su i trgovački partneri. U konkretnom slučaju, HDZ je “kupio” ruke (glasove) u parlamentu, a SDSS dobio određeni broj mjesta u Vladi, ministarstvima, javnim poduzećima, itd.

Doživjeli smo takve situacije višekratno. A možda je upravo Pupovac rekorder u trgovini te vrste jer je bio u dosta vlada i sigurno je to svaki put kapitalizirao. Da, to je politička trgovina i zašto to ne nazvati pravim imenom?

Pupovac preciznu definiciju odnosa SDSS-a i HDZ-a naziva antisemitističkom. Naravno da dobro zna što je ideologija antisemitizma, kako se razvijala kroz stoljeća i kakvim je tragedijama rezultirala za židovski narod. To se poglavito odnosi na 20. stoljeće, kad je u režiji manijakalnog nacističkog sustava židovski narod bio izložen genocidu, holokaustu i milijunskim žrtvama. Zločin nad tim narodom nastavljen je nakon 1945. i u komunističkim zemljama.

Degutantno je kako Pupovac u zlonamjernu tipizaciju židovskih ljudi pokušava ubaciti i Srbe. Srbi su naši sugrađani i samo bolestan um može pomisliti da bi ih netko mogao percipirati kao što su nacisti (a u nekom vremenu i komunisti) doživljavali i tretirali Židove. A to gospodin profesor očito smatra mogućim jer mu je potrebno kako bi Srbi zadržali status vječito ugroženih žrtava, a on ulogu zaštitnika bez kojega se ne može.

Hrvatima je preostalo generacijama podnositi težinu mitova koji su stvoreni kako bi ih se tretiralo narodom zločinaca. Pupovac je olako i neodgovorno upotrijebio ovu paralelu. Jednu od svojih trivijalnih političkih trgovina, koja će proći kao što prolaze i druge, stavlja u kontekst nečega što je obilježilo svjetsku povijest.

Kolosalna je Pupovčeva koalicija i svijet treperi zbog nje. I zato ima pravo i dalje “lupetati”. A Hrvatska? Šuti…”, napisao je Karamarko.

“Nadkelner” naše EU balkanske krčmice dao je prije par dana intervju Novom listu i zaslužio ovih nekoliko redaka….

Objavljuje Tomislav KaramarkoSrijeda, 28. travnja 2021.

Vijesti

LOVRINOVIĆ: STRAŠNO JE KOLIKO NAS GULE BANKE I HNB

Published

on

HNB je bankama isplatio za prošlu godinu oko 480 milijuna eura (oko 3,4 milijardi kuna) i to – ZA NIŠTA!

U stvari to NIŠTA su isplaćene kamate bankama kao nagrada što su novac držale na svojim računima i što nisu odobravale kredite. Za to ih je HNB nagrađivao sa 4% kamata godišnje. Dakle, za svojevrsnu “ležarinu” novca na računima banaka one su nagrađene do sada neviđenim ekstra profitom jer nemaju nikakav rizik. Tako visoku kamatu građani koji su ostavili svoje depozite u bankama mogu samo sanjati i ona se kreće oko 1-1,5%. Banke zbog toga ne trebaju uopće odobravati kredite niti gospodarstvu niti građanima i izlagati se rizicima kada od HNB-a mogu bez ikakvog rizika dobiti tako ogroman profit. Neto profit banaka je u odnosu na prošlu godinu porastao čak 91! O plaćama bankara i guvernera da i ne govorim.

Čime opravdati ovakvu politiku HNB-a od koje korist vuku samo strane banke u Hrvatskoj?

To se ničim ne može opravdati. HNB samo sluša naredbe Europske središnje banke (ESB) iz Frankfurta a ona je odlučila da je u borbi protiv inflacije najvažnije smanjiti količinu novca u optjecaju. Put ka tom cilju je da banke odobravaju što manje kredita i time će se smanjiti potražnja, a onda i inflacija. Tako misli ESB. No, taj cilj se mogao postići, nećete vjerovati, bez troška po središnje banke. Kako? U monetarnoj politici postoje razni instrumenti a jedan od njih je obvezna rezerva. Nju je trebalo povisiti sa sadašnjih 1% na 5% ili više, već koliko treba, a to znači da bi banke morale taj postotak depozita izdvojiti bez naknade na poseban račun i smanjio bi se obujam kredita i ponuda novca. E, ali treba namiriti bankare, a ne razmišljati o sirotinji i malim poduzetnicima koji se krvavo bore na tržištu. Zar te iste banke nismo nekoliko puta sanirali. Na razini EU banke su nakon Velike financijske krize također sanirane u astronomskim iznosima na račun poreznih obveznika.

Ovo je najbolji primjer sustava u kojem živimo a to je financijski kapitalizam koji brine samo o svojoj oligarhiji. On iscrpljuje radnike i samu supstancu gospodarstva i zemlje.

I što će sada napraviti strane banke u Hrvatskoj? One će te ogromne profite proslijediti u najvećoj mjeri u inozemstvo.

Da je zadržana kuna i monetarni suverenitet ovoga enormnog troška – NE BI BILO!

HNB bi povisio stopu obvezne rezerve uz trošak od 0% i tako uštedio 480 milijuna eura koji bi se mogli iskoristiti za razne potrebne svrhe. Ovo je jedan od troškova uvođenja eura – i to OGROMAN. No, službeni mediji će to objasniti nužnošću i mudrošću vođenja monetarne politike. A to je zapravo obična pljačka svih nas.

Eto to je politička ekonomija funkcioniranja središnjih banaka koje su uvijek pogodovale bankama a mi ih spašavali pod firmom da ne smiju propasti jer su “prevažne”

Još nešto. U prošloj godini država je od poduzetnika naplatila oko 265 milijuna eura oporezivanjem ekstraporfita koji su ga, po njenoj ocjeni, ostvarili bez puno truda. Čekaj malo; znači poduzetnicima treba oporezovati ekstra profit a bankama to isto ne treba! To u prijevodu znači da Hrvatska udruga poduzetnika nema nikakvu moć u odnosu na Hrvatsku udrugu banaka.

Ovakve pojave sam već davno najavio i oni koji me prate to znaju. Sada samo pratimo realizaciju. Sve ovo još ubrzava socijalno raslojavanje i jaz između bogatih i siromašnih te promovira nepravdu u raspodjeli bogatstva. Tome će stranka Pravo i pravda stati u kraj, jer takvo društvo nema perspektivu! Pravosuđe i monetarni sustav ključni su uzroci našeg propadanja.

I da još jednom ponovim: ja nikada nisam razlikovao okupaciju tenkovima od okupacije kapitalom!

Pretjerujem? Zar nije više ljudi napustilo Hrvatsku nakon rata nego za vrijeme rata!?

Continue Reading

Vijesti

Umro je Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih pravoslavnih branitelja

Published

on

Umro je Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere.

U Šibeniku je iznenada u 69. godini preminuo dragovoljac Domovinskog rata pukovnik Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere.

Kao predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere koja je predstavljala oko 10.000 Hrvata pravoslavner vjere koji su se borili protiv veliosrpske agresije u Domovinskom ratu Ratko Despot je uložio mnogo napora u sadašnjim nastojanjima da se obnovi prava autokefalna Hrvatska pravoslavna crkva.

Pogreb dragovoljca Domovinskog rata Ratka Despota obavit će se u ponedjeljak 11. ožujka u 15 sati na mjesnom groblju Sv. Mihovil u Vukšiću.

Neka mu je laka hrvatska zemlja i počivao u miru Božjem.

Continue Reading

Vijesti

Glavna europska tužiteljica: “Nije posao javnosti, ni političara ocjenjivati – je li počinjena prevara ili ulogu EPPO-a!”

Published

on

Iako premijer Andrej Plenković uporno ponavlja kako su europski istražitelji prekoračili svoje ovlasti u slučaju aktualne afere oko 3D snimanja koje je nakon potresa obavljao Geodetski fakultet, Europski tužitelji i dalje neumorno kopaju i istražuju slučaj – donosi Dnevno.hr.

Riječ je o 100 posto novcu iz hrvatskog proračuna, kaže Plenković, pravo je pitanje zašto oni to rade. Ovog tjedna zato smo se zaputili u Luksemburg kako bismo na licu mjesta saznali o čemu je riječ.

Zašto se u ovom slučaju govori o sukobu nadležnosti i što glavna europska tužiteljica poručuje hrvatskim vlastima i hrvatskim građanima, odgovorila je Laura Kovesi, nova šefica EPPO-a za.

“Ne komentiram istrage u tijeku, a budući da se tu radi o takvom slučaju, pokušat ću dati općenit komentar. Općenito vrlo dobro procjenjujemo svoju nadležnost, pridržavamo se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a. U ovom slučaju želim naglasiti da, ako netko gaji sumnje o tumačenju Uredbe, ovdje u Luksemburgu nalazi se sud Europske unije i svi koji imaju sumnje trebaju se obratiti sudu i pitati kako bismo trebali tumačiti Uredbu”, rekla je.

‘Naše predmete obično provjerava vijeće’

“O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to je nešto što pripada pravosuđu. To je moj komentar, a iza ovoga leži pravo pitanje vezano uz ovaj slučaj: je li počinjena prevara ili ne? A EPPO nastoji istražiti ovaj slučaj i utvrditi je li doista tako. Mislim da bi hrvatski građani željeli znati je li počinjena prevara, je li netko ukrao novac ili nije, to je pravo pitanje”, rekla je Kovesi.

Novinar ju je upitao je li obavila sve provjere, a Kovesi je odgovorila: “Naše predmete obično provjerava stalno vijeće, to je sustav koji čine tri troje tužitelja iz triju država članica EU, koji procjenjuju i prate sve predmete i procjenjuju sve odluke. Ponavljam: ako netko gaji sumnje u našu nadležnost, o tome odluku može donijeti samo sud Europske unije.

O predmetima se sud ne bi trebao donositi u javnosti niti bi se trebalo javno govoriti je li EPPO nadležan, je li počinjena prevara i bi li EPPO trebao vršiti pretrage. To nije posao javnosti ni političara nego pravosuđa, i upravo to činimo. I opet ponavljam: ovdje se ne radi o tome tko je nadležan nego o tome je li počinjena prevara, je li itko pokušao otkriti istinu i, treće, ako je istina ono što je premijer rekao, svi želimo doznati je li prevara počinjena ili nije”.