Connect with us

Vijesti

Andrija Hebrang podnio neopozivu ostavku na članstvo u Hrvatskom generalskom zboru (HGZ)

Published

on

Andrija Hebrang podnio je neopozivu ostavku na članstvo u Hrvatskom generalskom zboru (HGZ) jer je, smatra, Zbor odustao od svojih principa i izvijestio ga da se neće javno oglasiti na, ustvrdio je, najteže blaćenje legalne braniteljske postrojbe HOS-a od strane Zorana Milanovića.

Prof. dr. sc. Andrija Hebrang, pričuvni general bojnik Hrvatske vojske, uputio je u subotu pismo predsjedniku HGZ-a generalu zbora Pavlu Miljavcu u kojemu stoji da je podnio neopozivu ostavku na članstvo u Zboru.

Zbor odustao od čuvanja istine o hrvatskoj obrani

Kao razlog Hebrang navodi “višekratno kršenje Statuta Zbora i temeljnih principa zbog kojih je Zbor osnovan i zbog kojih je postao njegov član”.

Istaknuo je kako je jedna od glavnih obveza Zbora čuvanje istine o hrvatskoj obrani tijekom srpsko-crnogorske agresije te čuvanje ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja.

“Na žalost, Zbor je odustao od tih principa i upravo ste me izvijestili da se neće javno oglasiti na najteže blaćenje legalne braniteljske postrojbe HOS-a od strane Zorana Milanovića”, ocijenio je.

Za Hebranga, reakcija predsjednika Milanovića “puna mržnje s kojom traži da se baci ploča poginulim HOS-ovcima do sada je najteže prljanje imena jedne braniteljske jedinice i to od čovjeka koji je vrhovni zapovjednik Hrvatske vojske”.

“Najteže je to što uvreda dolazi iz usta čovjeka koji se nije uključio u obranu Republike Hrvatske i sramotno povezuje branitelje s davno propalim režimom, a oni su krenuli u obranu i žrtvovali svoj život za našu slobodnu hrvatsku državu”, stoji u Hebrangovu pismu Miljavcu.

Hrvatski narod opetovano optužen za nekadašnje zločine

Hebrang je ocijenio da “Milanović opetovano optužuje hrvatski narod za nekadašnje zločine, a ni jednom riječju ne spominje nekoliko stotina tisuća pobijenih bez suda nakon II. svjetskog rata od ruke njegove komunističke partije.”

Ustvrdio je da “Milanović pokreće ustašizaciju Domovinskog rata umjesto fašizacije mirnodopskih komunističkih zločina”.

Hebrang smatra kako bi “barem predsjednik države trebao zagovarati pomirbu temeljenu na povijesnim činjenicama i dokazima, a ovako tjera vodu na mlin onih koje smo porazili devedesetih a sada dižu glave i ponavljaju stare laži o hrvatskom narodu”.

“Nećemo mu dozvoliti da to radi preko mrtvih hrvatskih branitelja! Osobno sam, kao čelnik ratnoga saniteta, svjedočio njihovim ranama i gledao njihova mrtva tijela koja su žrtvovali za svoju Domovinu”, istaknuo je Hebrang i dodao kako “zna da to ne može razumjeti netko tko je izbjegao obavezu služenja obarni zemlje”.

Hebrang je ocijenio da HGZ nije više puta “reagirao na očite mržnje prema utemeljiteljima slobodne hrvatske države”.

S tim u vezi, spomenuo je, kako je izostala reakcija Zbora na izbacivanje biste dr. Franje Tuđmana iz Ureda Predsjednika, kao i na “njegovu trosatnu bitku s članovima za javnu objavu kritike gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je htio odlikovati načelnika OZNE za Zadar, Budimira Lončara”.

“Najnovija i najteža protuustavna kleveta legalnih jedinica Hrvatske vojske zahtjevom da se baci ploča s imenima njihovih poginulih članova kulminacija je uništavanja vrednota briljantne pobjede Hrvatske vojske protiv srpskog agresora”, istaknuo je.

Zaključio je da je, nakon što ga je Miljavac izvijestio da većina članova Zbora odbija javno osuditi Milanovićev čin, iako su njegovu izjavu osudile skoro sve braniteljske udruge pa i ministri generali Krstičević i Medved, “shvatio da mu više nije mjesto u Udruzi koja je skrenula sa svoga svetog puta zaštite hrvatskih branitelja”

Hebrang je i zapitao – “Što bi na sramotnu odluku HGZ-a rekli naši utemeljitelji, predsjednik Tuđman i ratni ministar obrane Gojko Šušak” i ustvrdio “ako ne pred preživjelim braniteljima, morat ćete se opravdati pred njima kada kucne trenutak istine”. (Hina)

Advertisement

Vijesti

LOVRINOVIĆ: STRAŠNO JE KOLIKO NAS GULE BANKE I HNB

Published

on

HNB je bankama isplatio za prošlu godinu oko 480 milijuna eura (oko 3,4 milijardi kuna) i to – ZA NIŠTA!

U stvari to NIŠTA su isplaćene kamate bankama kao nagrada što su novac držale na svojim računima i što nisu odobravale kredite. Za to ih je HNB nagrađivao sa 4% kamata godišnje. Dakle, za svojevrsnu “ležarinu” novca na računima banaka one su nagrađene do sada neviđenim ekstra profitom jer nemaju nikakav rizik. Tako visoku kamatu građani koji su ostavili svoje depozite u bankama mogu samo sanjati i ona se kreće oko 1-1,5%. Banke zbog toga ne trebaju uopće odobravati kredite niti gospodarstvu niti građanima i izlagati se rizicima kada od HNB-a mogu bez ikakvog rizika dobiti tako ogroman profit. Neto profit banaka je u odnosu na prošlu godinu porastao čak 91! O plaćama bankara i guvernera da i ne govorim.

Čime opravdati ovakvu politiku HNB-a od koje korist vuku samo strane banke u Hrvatskoj?

To se ničim ne može opravdati. HNB samo sluša naredbe Europske središnje banke (ESB) iz Frankfurta a ona je odlučila da je u borbi protiv inflacije najvažnije smanjiti količinu novca u optjecaju. Put ka tom cilju je da banke odobravaju što manje kredita i time će se smanjiti potražnja, a onda i inflacija. Tako misli ESB. No, taj cilj se mogao postići, nećete vjerovati, bez troška po središnje banke. Kako? U monetarnoj politici postoje razni instrumenti a jedan od njih je obvezna rezerva. Nju je trebalo povisiti sa sadašnjih 1% na 5% ili više, već koliko treba, a to znači da bi banke morale taj postotak depozita izdvojiti bez naknade na poseban račun i smanjio bi se obujam kredita i ponuda novca. E, ali treba namiriti bankare, a ne razmišljati o sirotinji i malim poduzetnicima koji se krvavo bore na tržištu. Zar te iste banke nismo nekoliko puta sanirali. Na razini EU banke su nakon Velike financijske krize također sanirane u astronomskim iznosima na račun poreznih obveznika.

Ovo je najbolji primjer sustava u kojem živimo a to je financijski kapitalizam koji brine samo o svojoj oligarhiji. On iscrpljuje radnike i samu supstancu gospodarstva i zemlje.

I što će sada napraviti strane banke u Hrvatskoj? One će te ogromne profite proslijediti u najvećoj mjeri u inozemstvo.

Da je zadržana kuna i monetarni suverenitet ovoga enormnog troška – NE BI BILO!

HNB bi povisio stopu obvezne rezerve uz trošak od 0% i tako uštedio 480 milijuna eura koji bi se mogli iskoristiti za razne potrebne svrhe. Ovo je jedan od troškova uvođenja eura – i to OGROMAN. No, službeni mediji će to objasniti nužnošću i mudrošću vođenja monetarne politike. A to je zapravo obična pljačka svih nas.

Eto to je politička ekonomija funkcioniranja središnjih banaka koje su uvijek pogodovale bankama a mi ih spašavali pod firmom da ne smiju propasti jer su “prevažne”

Još nešto. U prošloj godini država je od poduzetnika naplatila oko 265 milijuna eura oporezivanjem ekstraporfita koji su ga, po njenoj ocjeni, ostvarili bez puno truda. Čekaj malo; znači poduzetnicima treba oporezovati ekstra profit a bankama to isto ne treba! To u prijevodu znači da Hrvatska udruga poduzetnika nema nikakvu moć u odnosu na Hrvatsku udrugu banaka.

Ovakve pojave sam već davno najavio i oni koji me prate to znaju. Sada samo pratimo realizaciju. Sve ovo još ubrzava socijalno raslojavanje i jaz između bogatih i siromašnih te promovira nepravdu u raspodjeli bogatstva. Tome će stranka Pravo i pravda stati u kraj, jer takvo društvo nema perspektivu! Pravosuđe i monetarni sustav ključni su uzroci našeg propadanja.

I da još jednom ponovim: ja nikada nisam razlikovao okupaciju tenkovima od okupacije kapitalom!

Pretjerujem? Zar nije više ljudi napustilo Hrvatsku nakon rata nego za vrijeme rata!?

Continue Reading

Vijesti

Umro je Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih pravoslavnih branitelja

Published

on

Umro je Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere.

U Šibeniku je iznenada u 69. godini preminuo dragovoljac Domovinskog rata pukovnik Ratko Despot, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere.

Kao predsjednik Udruge hrvatskih branitelja pravoslavne vjere koja je predstavljala oko 10.000 Hrvata pravoslavner vjere koji su se borili protiv veliosrpske agresije u Domovinskom ratu Ratko Despot je uložio mnogo napora u sadašnjim nastojanjima da se obnovi prava autokefalna Hrvatska pravoslavna crkva.

Pogreb dragovoljca Domovinskog rata Ratka Despota obavit će se u ponedjeljak 11. ožujka u 15 sati na mjesnom groblju Sv. Mihovil u Vukšiću.

Neka mu je laka hrvatska zemlja i počivao u miru Božjem.

Continue Reading

Vijesti

Glavna europska tužiteljica: “Nije posao javnosti, ni političara ocjenjivati – je li počinjena prevara ili ulogu EPPO-a!”

Published

on

Iako premijer Andrej Plenković uporno ponavlja kako su europski istražitelji prekoračili svoje ovlasti u slučaju aktualne afere oko 3D snimanja koje je nakon potresa obavljao Geodetski fakultet, Europski tužitelji i dalje neumorno kopaju i istražuju slučaj – donosi Dnevno.hr.

Riječ je o 100 posto novcu iz hrvatskog proračuna, kaže Plenković, pravo je pitanje zašto oni to rade. Ovog tjedna zato smo se zaputili u Luksemburg kako bismo na licu mjesta saznali o čemu je riječ.

Zašto se u ovom slučaju govori o sukobu nadležnosti i što glavna europska tužiteljica poručuje hrvatskim vlastima i hrvatskim građanima, odgovorila je Laura Kovesi, nova šefica EPPO-a za.

“Ne komentiram istrage u tijeku, a budući da se tu radi o takvom slučaju, pokušat ću dati općenit komentar. Općenito vrlo dobro procjenjujemo svoju nadležnost, pridržavamo se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a. U ovom slučaju želim naglasiti da, ako netko gaji sumnje o tumačenju Uredbe, ovdje u Luksemburgu nalazi se sud Europske unije i svi koji imaju sumnje trebaju se obratiti sudu i pitati kako bismo trebali tumačiti Uredbu”, rekla je.

‘Naše predmete obično provjerava vijeće’

“O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to je nešto što pripada pravosuđu. To je moj komentar, a iza ovoga leži pravo pitanje vezano uz ovaj slučaj: je li počinjena prevara ili ne? A EPPO nastoji istražiti ovaj slučaj i utvrditi je li doista tako. Mislim da bi hrvatski građani željeli znati je li počinjena prevara, je li netko ukrao novac ili nije, to je pravo pitanje”, rekla je Kovesi.

Novinar ju je upitao je li obavila sve provjere, a Kovesi je odgovorila: “Naše predmete obično provjerava stalno vijeće, to je sustav koji čine tri troje tužitelja iz triju država članica EU, koji procjenjuju i prate sve predmete i procjenjuju sve odluke. Ponavljam: ako netko gaji sumnje u našu nadležnost, o tome odluku može donijeti samo sud Europske unije.

O predmetima se sud ne bi trebao donositi u javnosti niti bi se trebalo javno govoriti je li EPPO nadležan, je li počinjena prevara i bi li EPPO trebao vršiti pretrage. To nije posao javnosti ni političara nego pravosuđa, i upravo to činimo. I opet ponavljam: ovdje se ne radi o tome tko je nadležan nego o tome je li počinjena prevara, je li itko pokušao otkriti istinu i, treće, ako je istina ono što je premijer rekao, svi želimo doznati je li prevara počinjena ili nije”.