Connect with us

Vijesti

EU PRECIJENJENA!? City of London vs. Frankfurt am Main – RAT FINANCIJSKIH CARSTAVA

Published

on

U pozadini britanskog povlačenja iz Europske unije nije samo zaštita novostvorenoga britanskog carstva poreznih oaza u čijem središtu je sam poslovni div City of London, nego i nesmiljeni rat financijskih središta moći za nadzor financijskih tijekova suvremenoga svijeta  i udjela u globalnoj financijskog industriji.

Nakon otvaranja pitanja Brexita planuo je rat između britanskog  financijskog  središta City of London i njemačkog Frankfurta za privlačenje i kontrolu kapitala.

U igri je  nezamislivo veliki novac. Procjenjuje se kako je ulog oko kojega se vodi nadmetanje vrijedan oko 46 bilijuna eura i stoga se obje strane, i London i Berlin, grčevito bore  da što veći dio bogastva privuku u svoja financijska središta.

Bilijuni eura koji se vrte u igri s Brexitom samo su još jedan pokazatelj  istinitosti tvrdnje da je Brexit najveći  geoekonomski i geopolitički događaj u Europi nakon pada Berlinskog zida. Stoga infantilne prezentacije vodećih medija o britanskoj zbunjenosti i očaju s neskrivenim sugestijama o nadmoći Europske unije nemaju blage veze s pameću i stvarnim činjenicama, i služe isključivo u propagandne svrhe s ciljem prikrivanja pred javnošću značaja događaja koji je pokrenut  mimo volje vodeće politike Europske unije i koji Bruxelles pokušava kontrolirati. Tko god imao prednost u nadmetanju i tko god prevladavao u započetom nepovratnom procesu odvajanja Ujedinjenog Kraljevstva od Europske unije, dakako ukoliko ne dođe do radikalnih zaokreta, preuzima tešku odgovornost za moguće katastofalne posljedice, ne samo za zaraćene strane nego i za cijelu Europu. Krene li sve po zlu posljedice bi mogle biti nesagledive, kako ekonomske, tako u nastavku eventualanih rizičnih zbivanja i političke,  a na koncu i sigurnosne.

Berlin priželjkuje i potiče preseljenje brojnih banaka i drugih financijskih institucija iz Londona u  Frankfurt na Majni – svoje i EU financijsko središte u kojem je i sama Europska središnja banka,  kako bi ono postalo najjače bankarsko središte u Europi. Njemačka politika procjenjuje da će zbog Brexita doći do masovnog preseljenja financijskih institucija koje su sada smještene u Londonu u Frankfurt. Na tome Njemačka i Europska unija rade  od same objave referendumskih rezultata o Brexitu, znajući da će do izlaska Ujedninjenog Kraljevstva iz Europske unije sigurno doći, da je to samo pitanje vremena i modaliteta i ne žele  propustiti šansu koja im  se pruža. U tu svrhu Europska unija je donijela propise prema kojima se financijske transakcije unutar EU mogu samo obavljati od strane pravno neovisnih financijskih subjekata unutar neke države članice EU. Europski mediji prethodnih godina uporno  su izvjećivali javnost kako se očekuje „veliki financijski stampedo iz Londona prema   Frankfurtu“ („Der Spiegel“- 17. listopada 2016. godine),  i „kako  su pred Londonom olujna vremena“, kako u siječnju 2017. godine predviđa vodeći njemački poslovni list „Handelsblatt“. Već u rujnu 2018. godine  „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ optimistički objavljuje da finacijsko središte Frankfurt raste. Tada, u rujnu prošle godine,  njemačka kancelarka Angela Merkel pružila je punu političku potporu privlačenju kapitala iz Londona prema Frankfurtu izjavljujući kako će “savezna vlada podržati Frankfurt i saveznu državu Hessen u njihovoj  daljnjoj pretvorbi u atraktivno njemačko i europsko  financijsko  središte, sposobno privući nove poslove“. Tvrdilo se da će, primjerice, američka investicijska banka Goldman Sachs smanjiti broj svog londonskog osoblja na pola, da se švicarska UBS priprema preseliti najmanje tisuću svojih zaposlenika iz Londona na kontinent. Procjene financijskih institucija i savjetnika, kao i europskih tiskovina, tvrdile su da bi London mogao izgubiti zbog Brexita oko 70 tisuća od približno 400 tisuća radnih mijesta u financijskom sektoru koliko ih je imao prema podacima iz 2014. godine. London se s New Yorkom, inače,  izmjenjuje na položaju prvog i drugog globalnog financijskog centra. Iako je Frankfurt uspio napredovati do desetog mjesta on debelo zaostaje za britanskom metropolom, a napuštanje Ujedinjenog Kraljevstva članstva u EU otvorilo je očekivanja da bi Frankfurt mogao napredovati na toj listi globalnih financijskih igrača.

London poduzima protumjere  kako bi kapital zadržao u svojim rukama što mu,  kako se čini, i nije pretjerano teško,  jer je u daleko manjoj mjeri ograničen financijskom regulativom nego Njemačka i Europska unija. Uostalom, cijela konstrukcija britanskog  financijskog poslovanja temelji se na deregulaciji tržišta i pretvaranju Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih prekomorskih jurisdikcija u veliku poreznu oazu ili porezno utočište.

Iako se unaprijed Ujedinjeno Kraljevstvo prikazuje kao gubitnika, i Europska unija je izložena jednako visokom riziku koji sa sobom, uostalom, nosi svaki rat, pa tako i ovaj za nadzor bogatstava između Londona i Frakfurta.

Čini se kako je, barem za sada, priželjkivani  masovni bijeg kapitala iz Londona prema Frakfurtu izostao i da opcije Njemačke i  Europske unije u procesu raskida s Ujedinjenim Kraljevstvom u ovome trenutku i nisu tako sjajne kakvima se žele prikazati. Brexit će za trećinu smanjiti udio Europske unije na tržištima kapitala, a što se tiče same Njemačke vrlo vjerojatno će preusmjeriti odnose unutar EU u korist Francuske. Konkretno, Brexit će zbog odlaska Ujedinjenog Kraljevstva umanjiti udio EU na globalnom tržištu kapitala na razinu od 14 posto, što je otprilike 1/3 udjela SAD-a i približno jednako udjelu Kine. Povlačenjem Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije ekonomija EU bit će još više izložena bankarskom sektoru, a kako je London zauzimao prvo mjesto u bankarskom i financijskom sektoru Europske unije s 31 posto udjela, nakon njegova odlaska pozicija Ujedinjenog Kraljevstva prebacit će se na Francusku koja ima 24 posto udjela u ukupnim aktivnostima na tržištu kapitala Unije. Njemačka će, tako, na tom području biti iza Francuske, jer na tržištu kapitala Europske unije sudjeluje s 19 posto. Promjena pozicija i izbijanje Francuske na prvo mijesto udjela na financijskom tržištu EU neizbježno će dovesti i do debalansa do sada uspostavljenih odnosa između Francuske i Njemačke kao okosnice cijele geoekonomske i geopolitičke konstrukcije Europske unije.

Unatoč naporima Berlina i Europske unije da potakne banke i druge financijske institucije da se zbog Brexita presele iz Londona u Frankfurt i druga središta financijske moći Europske unije preseljenja su bila minimalna. Tako početkom ove godine  novinska agencija, specijalizirana za financije –  „Bloomberg“ otkriva da financijske institucije poput  JPMorgan Chase & Co.  i Deutsche banke planiraju u ovome trenutku  na europski kontinent iz Ujedinjenog Kraljevstva preseliti svega 400  do 500 radnih mijesta, što je jedva deset posto od najava iz 2016. godine. Tada su financijski stručnjaci tvrdili da će London vjerojatno izgubiti više od 200 tisuća radnih mijesta u financijskom sektoru. Sada savjetnici iz tvrtke za financijski konzalting „EY“ predviđaju da će iz britanskog financijskog sektora u preostalih 27 članica Europske unije biti preseljeno 7 do 10 tisuća radnih mijesta. Tako će, zapravo, London izgubiti manje od Deutsche banke koja je zbog svoje krize već objavila da će ukinuti 18 tisuća radnih mijesta,  od čega možda čak 6 tisuća u Njemačkoj.

Prema posljednjim procjenama, u rujnu 2019. godine financijski sektor u Londonu zapošljava 700 tisuća ljudi, dok Frankfurt, koji vodi rat s britanskom prijestolnicom i pokušava profitirati od Brexita zapošljava oko 70 tisuća ljudi. Očito London i dalje drži prednost u velikom  ratu za financijska tržišta koji se vodi između  Londona i Frankfurta.

Ustvari London, kao financijsko središte u nekim je aspektima postao još važniji. Ulaganja u britanske „fintech tvrtke“ prasla su za 153 posto. Ona su, naime, u 2017. godini iznosila više od 1,6 milijardi dolara, a u 2018. godini dostigla su iznos od 3,3 milijarde dolara što je čak 56 posto ukupne vrijednosti uložene u taj financijski sektor u cijeloj Europi. Financijska tehnologija, koja se često skraćuje nazivom fintech, je korištenje novih tehnologija u cilju konkuriranja  tradicionalnim financijskim metodama u pružanju financijskih usluga. Fintech je nova financijska industrija koja primjenjuje tehnologiju za poboljšanje financijskih aktivnosti. Pojmom „fintech“  također se može obuhvatiti bilo koje novo tehnološko riješenje koje poboljšava procese financijske usluge u skladu s različitim poslovnim situacijama u realnom vremenu.

Brexit nije bezazlena igra izazvana zbunjenim, neinformiranim i, kako neki kažu politički nepismenim britanskim glasačima, nego je pažljivo osmišljen dugoročni proces repozicioniranja Ujedinjeng Kraljevstva na globalnoj razini, premještanjem težišta njezinog djelovanja s europskog kontinenta na pomorske sile SAD, Australiju i sustava tkzv. anglosfere. Potrebno je znati da već danas taj sustav savezništava koji se neformalno naziva „Five Eyes“ koji čine Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD, Australija, Novi Zeland i Kanada, ima izgrađen učinkoviti specijalni sustav razmjene obavještajnih informacija koje se ne dijele s drugim partnerima, čak niti sa članicama NATO-a. Britanska strategija odavno je bila držati distancu od Europe izgradnjom tog posebnog vojnog i obavještajnog odnosa sa SAD-om i drugim članicama anglosfere.  Upravo tu strukturu Velika Britanija vidi kao alternativu Europskoj uniji. Ona je pravi cilj britanskog napuštanja Europske unije. U njoj neće biti ograničena njemačkim utjecajem i finacijskom regulativom pa će slobodno moći razvijati svoje off-shore poslovanje kao temelj svog financijskog sustava i izvor nepresušnog bogatstva, jer jednostavno rečeno, dok je na svijetu lupeža među državnicima, poreznih bjegunaca, kriminalnih i terorističkih  struktura bit će potrebe spremanja njihova novca u sigurna utočišta. A Ujedinjeno Kraljevstvo i njegove financijske institucije već široko reklamiraju svoje nove mogućnosti poslovanja po tom smjeru koje će im otvoriti izlazak iz EU.

Nije zanemariva niti gospodarska moć toga bloka sa SAD-om, Australijom, Novim Zelandom i Kanadom, koji će u budućnosti biti formuliran kao prilično labavi ekonomski i sigurnosni savez. Kada mu se pridruži Ujedinjeno Kraljevstvo i kada  sklopi planirani specijalni trgovinski sporazum sa SAD-om kao svoj prvi korak u integraciji, njegova težina u svjetskim poslovima bit će ogromna. Prema „World Economic Outlocku“ za 2019. godinu, objavljenom od strane Europske komisije, blok Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Kanade, Australije i Novog Zelanda ima ukupni BDP od 27,5 bilijuna dolara, a BDP čitave Europske unije gotovo je upola manji i iznosi 15,9 bilijuna dolara.

Taj kompleks anglosfere, potpuno je izvjesno, nakon izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije pokušat će kontinentalno izolirati Europsku uniju predvođenu Njemačkom, ometati njezine smjerove projekcije geoekonomske i geopolitičke moći prema Aziji i pokušati umanjiti njezin utjecaj na globalnoj razini, kako ne bi postala globalni igrač sposoban ugroziti interese SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i njima pridruženih sila i saveznika. Autor: Mario Stefanov

Advertisement

Vijesti

(VIDEO) Plaćeni ubojica šokirao javnost priznanjem da je poslan da ubije Carlsona: Tko ga je unajmio…

Published

on

Na nekim stranicama društvenih mreža procurile su informacije o tome tko je trebao likvidirati poznatog voditelja.

Poznati američki novinar Tucker Carlson bio je svjestan rizika koji u njegov život nosi intervju s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, no pravi novinar ne bi bio novinar da ne pokušava ići u krajnosti.

Što je Carlson i učinio i uspio natjerati više od milijardu ljudi da pogledaju intervju s Putinom.

No, sada se doznaje da je Carlson bio na meti Ukrajinaca koji su za njegovu likvidaciju angažirali izvjesnog Vasilija Petrova Aleksejeviča.

Ukrajinski obavještajci navodno su planirali ubiti Tuckera Carlsona u Moskvi, a čovjek koji je plaćen da ubije novinara detaljno je objasnio plan.

Vasilij Petrov Aleksejevič, koji je trebao ubiti Carlsona, uhićen je u Moskvi.

U videu koji se pojavio na Platformi X, on priznaje da je bio angažiran da ubije Carlsona.

– U studenom 2023. regrutirala me ukrajinska obavještajna služba. Trebao sam postaviti eksplozivnu napravu pod auto i za to mi je obećana nagrada od 4000 dolara. Trebao sam postaviti eksploziv u podzemnu garažu hotela u Moskvi, a meta je bio američki novinar Tucker Carlson – kazao je između ostalog Aleksejevič u videu.

Sad, je li ovo ruska medijsko-psihološka operacija ili ne, nadamo se saznati ubrzo…

(Mediji)

Continue Reading

Vijesti

Obljetnica smrti dr. Ante Starčevića: Otac Domovine – putokaz domoljubima!

Published

on

Na današnji dan 1896. godine preminuo je dr. Ante Starčević, veliki politički vođa, jedan od najutjecajnijih političara u hrvatskoj povijesti te jedan od najvećih promotora ljubavi prema Hrvatskoj, još za života nazvan Ocem Domovine – donosi Domovinski pokret.

Starčević se zalagao za samostalnu Hrvatsku te je smatrao da bi ona s Austro-ugarskom monarhijom trebala biti povezana samo ugovornim odnosom između kralja i hrvatskog naroda. Otuda i njegov glasoviti slogan: “Ni pod Beč, ni pod Peštu, nego za slobodnu, samostalnu Hrvatsku”. Upozoravao je kako je i Beograd neprijatelj hrvatske slobode i samostalnosti.

Dr. Starčević, hvala vam na svemu što ste učinili za Hrvatsku, i danas ste uzor i putokaz domoljubima. Počivali u miru Božjem, neka vam je laka hrvatska gruda!

Domovinski Pokret

Continue Reading

Vijesti

Munja osakatila kip svetog Petra u Buenos Airesu, na Bergogliov rođendan, dan prije izlaska Fiducie Supplicans?

Published

on

Internet je trenutno preplavljen izvješćem rezignacioniste Andree Cioncija, autora Ratzingerovog koda (koji je ovdje razotkrio Franjin sljedbenik), koji kaže da je kip svetog Petra na pročelju svetišta Gospe od Ružarija, sv. Nikole u provinciji Buenos Aires, Argentina, udarila je munja 17. prosinca zbog čega su mu otpali aureola i desna ruka, zajedno s ključem koji je držao (što simbolizira ključ kraljevstva nebeskog; usp. Mt 16,19):

Buenos Aires: munje na aureoli i ključevima svetog Petra. Bergoglio na kraju puta?” (Glavno mjesto Pape)
Cionci je o tome objavio i video reportažu (na talijanskom).

Fotografija prije i poslije sada kruži (vidi sliku iznad), iako neki dovode u pitanje autentičnost ove priče i/ili fotografije. Međutim, u svom članku Cionci kaže da su incident potvrdili jedan velečasni, Justo Lofeudo i svećenstvo svetišta.

Udar groma navodno se dogodio 17. prosinca 2023., što je bio Franjin 87. rođendan, a bilo je to jedan dan prije objavljivanja Fiducia Supplicans, Bergogliove paklenske deklaracije koja dopušta blagoslov sodomitskih parova. Pronicljivi promatrač na društvenim je mrežama istaknuo kako se upravo desna ruka koristi za blagoslove, a upravo je desna ruka kipa svetog Petra sada smrvljena u prah.

Svetište se nalazi u San Nicolás de Los Arroyos, koji pripada provinciji Buenos Aires, ali je preko 100 milja sjeverozapadno od grada Buenos Airesa. Kip svetog Petra nalazi se desno od glavnog ulaza, što se jasno vidi na ovoj fotografiji iz 2018. godine.

Kako bismo lakše procijenili ovaj navodni incident, prisjetimo se nekoliko povijesnih činjenica.

Polaganje prava Jorgea Bergoglia na papinstvo (kao ‘papa Franjo’) počelo je 13. ožujka 2013. To se nije moglo dogoditi bez da je ‘papa’ Benedikt XVI. (Joseph Ratzinger) prvi napustio položaj, što je i učinio 28. veljače u 8 sati. :00 min popodne po lokalnom vremenu, u trenutku kada je njegova unaprijed najavljena ostavka stupila na snagu.

Unatoč svim teorijama da je Ratzingerova ostavka bila manjkava i samim tim nevaljana, namjerno ili slučajno, podsjetimo, on je službeno izjavio da ostavku podnosi “na način da je od 28. veljače 2013. u 20 sati Rimska stolica, Stolica svetog Petra, bit će upražnjena i konklavu za izbor novog vrhovnog pontifeksa morat će sazvati oni čija je to nadležnost” (Benedikt XVI., Deklaracija od 11. veljače 2023.).

Međutim, ono što je najvažnije razumjeti jest da Benedikt XVI. nikako nije mogao dobiti papinstvo od početka 2005., stoga nije imao ništa od čega bi mogao odstupiti:

– Nevaljana ostavka ili nevaljani izbor? Ratzingerovo poricanje papinskog primata

Tako je 11. veljače 2013. Benedikt XVI. objavio svoju namjeru podnijeti ostavku, a mnogi će se sjetiti da je upravo na današnji dan, kasnije noću, munja udarila u kupolu bazilike svetog Petra, i to ne jednom nego dva puta :

Evo nas brzo nazad u sadašnjost. Navodno je udarila još jedna munja, a ovoga puta bio je to kip svetog Petra na ili u blizini Bergogliovog starog gazišta.

“Kad Bog kaže da nisi papa”, komentirao je jedan korisnik Twittera, nadajmo se (ali ne nužno) na dušu:

Ne, Fred Simon. Munja je pogodila kip svetog Petra i oštetila ga, u pokrajini Buenos Aires, tako Bog ne daje svijetu do znanja da Bergoglio u Rimu nije papa. Želite li znati kako nam Bog daje do znanja da otpadnik Bergoglio nije papa? Pa, evo malog izbora:

  • Franjo: Različite religije su ‘obogaćenje’ za čovječanstvo
  • Franjo na Međureligijskom kongresu: ‘Čovjek je put za sve religije’
  • ‘Navjestite ples ravnoteže i harmonije’: Franjo potpisuje ludu međuvjersku klimatsku izjavu
  • ‘Promjena paradigme’: Franjo izdaje katastrofalan Motu Proprio usmjeren na teološku revoluciju
  • Izgradnja raja na zemlji: Franjina poruka za Svjetski dan migranata
  • Masonsko bratstvo umjesto Isusa Krista: Franjina poruka za Svjetski dan mira ne iznenađuje
  • Franjo muslimanskim starješinama: ‘Samo će nas transcendencija i bratstvo spasiti’
  • Naturalizirati da bi neutralizirao: Kako Franjo lukavo lišava Evanđelje njegovog nadnaravnog karaktera
  • Otpadnik luta: Franjo kaže da je bratstvo “sidro spasenja za čovječanstvo”
  • Indiferentizam za djecu: Franjo podupire međureligijski “Park susreta” u Argentini
  • Otpadnik Bergoglio podržava svjetske religije kao “različite načine dolaska do Boga”
  • Franjo proširuje “Božji narod”: Sada uključuje sve religije!
  • Dobrodošli u Religiju bratstva: Franjo objavio opasan novi “Papin video”
  • Otpadnička Abu Dhabi deklaracija o ljudskom bratstvu
  • Naturalizam u punoj snazi: Franjo o postojanju svih religija

TAKO znamo da Franjo nije papa: jer on obično čini stvari koje bi božanska pomoć za papinstvo spriječila pravog papu da čini – stvari koje bi, da ih radi pravi papa, posve uništiti i učiniti besmislenom (malo opasnom!) instituciju papinstva.

Kakvu božansku pomoć, možda se pitate? Onaj o kojem se govori u bezbrojnim učiteljskim izjavama o papinstvu:

Kao što je naučavao papa Pio XI.

…[I]kako nikakvo krivotvorenje ili iskrivljavanje božanskog zakona, nego pravo istinsko poznavanje njega, ne bi moglo prosvijetliti umove ljudi i voditi njihovo ponašanje, potrebno je da se sinovska i ponizna poslušnost prema Crkvi kombinira s odanošću Bogu i želju da mu se podložimo. Jer sam je Krist učinio Crkvu učiteljicom istine iu onim stvarima koje se tiču ispravnog uređenja moralnog ponašanja, čak iako neka spoznaja o istome nije izvan ljudskog razuma. …[Bog] je postavio Crkvu za čuvara i učitelja cjelokupne istine o vjeri i moralnom ponašanju; stoga bi joj vjernici trebali iskazati poslušnost i podložiti svoje umove i srca kako bi bili sačuvani neozlijeđeni i slobodni od pogrešaka i moralne pokvarenosti, te kako se ne bi lišili te pomoći koju je Bog dao s takvom velikodušnošću, trebali bi pokazati tu dužnu poslušnost ne samo onda kada Crkva nešto definira svečanim sudom, nego također, u odgovarajućem omjeru, kada se konstitucijama i dekretima Svete Stolice propisuju i osuđuju mišljenja kao opasna ili iskrivljena.

Stoga neka i vjernici budu na oprezu od precijenjene neovisnosti osobnog suda i te lažne autonomije ljudskog razuma. Jer sasvim je strano svakome tko nosi ime kršćanin vjerovati svojim vlastitim mentalnim snagama s takvim ponosom da se slaže samo s onim stvarima koje može ispitati iz njihove unutarnje naravi, i zamišljati da Crkva, koju je Bog poslao da poučava i vodi sve narode, nije upućen u sadašnje stvari i okolnosti; ili čak da se moraju pokoravati samo u onim stvarima koje je ona odredila svečanom definicijom, kao da bi se njezine druge odluke mogle smatrati lažnima ili da izlažu nedovoljan motiv za istinu i poštenje. Naprotiv, karakteristika svih pravih Kristovih sljedbenika, pismenih ili nepismenih, je da dopuste da budu vođeni, te vođeni u svim stvarima koje se dotiču vjere ili morala od strane Svete Crkve Božje preko njenog vrhovnog pastira, rimskog prvosvećenika, koji je sam vođen Isusom Kristom Gospodinom našim.

(Papa Pio XI., Enciklika Casti Connubii, br. 103-104; podcrtavanje dodano.)

I ne, Franjina prisutnost u Vatikanu nije samo stvar postojanja ‘lošeg’ Pape, kao što je Crkva imala nekoliko puta u prošlosti:

Dakle, je li navodni udar groma u kip svetog Petra u blizini Buenos Airesa znak s neba koji najavljuje kraj vladavine zabluda ‘pape’ Franje? Budimo iskreni: nitko ne zna. Možda i jest; možda i nije.

Ipak, najvažnija točka je sljedeća: stvarno nije važno. Svatko tko, posebno u ovoj fazi, traži munju da mu kaže je li čovjek koji je objavio hrpe bogohuljenja, bezbožnosti, skandala, hereze, pogreške i svetogrđa u svom službenom učiteljstvu zapravo Kristov namjesnik koji drži vrata pakla od prevladavanja, nije razumio što je papinstvo ili kako katolicizam funkcionira.

Oh dobro. Ako ništa drugo, ova munjevita priča je barem jedna stvar: krajnje zabavna.

Izvor: Novus Ordo Watch izvor slike: popehead.substack.com

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved