Connect with us

Vijesti

D’SOUZA: Dozvola za ubojstvo: Ateizam i masovni ubojice u povijesti (1. dio)

Published

on

“Bez Boga i života poslije smrti? Kakav će čovjek biti nakon toga? To znači da je sad sve dopušteno.”
–Fjodor Dostojevski, Braća Karamazovi

I dok regularno optužuju religiju zbog njezine uloge u promicanju sukoba i nasilja, sekularni pisci rijetko istražuju ulogu ateizma u produciranju ratova i ubijanja. Interesantna je činjenica kako rutinski slušamo o tome koliko patnje je u povijesti izazvala religija, no rijetko čujemo o tome koliko patnje je uzrokovao ateizam. Pet stotina godina nakon inkvizicije, još uvijek govorimo o njoj, ali manje od tri desetljeća nakon kolapsa “bezbožnog komunizma”, oko nas vlada zastrašujuća tišina o masovnim grobnicama sovjetskog gulaga. Zašto takvo nepostojanje odgovornosti? Znači li ateizam da se nikad ne moraš ispričati?

Ateistički pisci koji se bave ovim pitanjem priznaju da ateisti, kao i religiozni ljudi, ponekad čine grozne stvari. Prema Richardu Dawkinsu: “Ono što je važno … da li ateizam sustavno utječe na ljude da čine loše stvari. Ne postoji ni najmanji dokaz za tako nešto.” Drugim riječima: “Pojedini ateisti mogu činiti zle stvari, ali oni ne čine te zle stvari u ime ateizma.” Fizičar Steven Weinberg priznaje da je znanstveni ateizam “pridonio patnjama ovog svijeta”, ali “na mjestima gdje se autoritet znanosti pozivao kako bi opravdao užase, to je doista bilo u smislu perverzija znanosti.”

U ovom poglavlju, želim se usredotočiti na stvarno velike zločine koje su počinile ateističke skupine i vlade. U posljednjih stotinu i nešto godina, najmoćniji ateistički režimi–komunistička Rusija, komunistička Kina i nacistička Njemačka–zbrisali su s lica zemlje ljude u astronomskih brojevima. Staljin je bio odgovoran za oko 20 milijuna smrti, prouzročene masovnim pokoljima, prisilnim radom u logorima, montiranim procesima koje su slijedili streljački vodovi, preseljenjem stanovništva, izgladnjivanjem i tako dalje. Nedavna autoritativna studija Jung Changa i Jona Hallidayja Mao: The Unknown Story pripisuje režimu Mao Zedonga nevjerojatnih sedamdeset milijuna smrti. Neki kineski akademici misle da su Chanogve i Hallidayjove brojke malo previsoke, no autori prezentiraju uvjerljive dokaze da je Maov ateistički režim najubojitiji u svjetskoj povijesti. Staljinova i Maova ubojstva su–za razliku od, recimo, križarskih ratova ili Tridesetogodišnjeg rata–počinjena u miru i bila usmjerena na vlastite građane. Hitler dolazi na daleko treće mjesto s oko deset milijuna ubojstava, od kojih su šest milijuna bili Židovi.

Do sad nisam čak ubrojio atentate i ubojstva koja su naručili drugi sovjetski diktatori poput Lenjina, Hruščova, Brežnjeva i tako dalje. Niti sam uključio mnoštvo “manjih” ateističkih tiranina: Pola Pota, Envera Hoxhe, Nicolaea Ceaușescua, Fidela Castra, Kim Jong-ila. Čak su i ovi despoti “niže lige” ubili mnoštvo ljudi. Razmotrite Pola Pota, koji je bio lider Khmer Rougea, frakcije komunističke partije koja je vladala Kambodžom od 1975. do 1979. Unutar ove četiri godine, Pol Pot i njegovi revolucionari bavili su se sustavnim preseljenjem i ubojstvima koja su eliminirala otprilike jednu petinu kambodžanskog stanovništva, što iznosi oko 1,5 do 2 milijuna ljudi. Zapravo, Pol Pot je ubio veći postotak svojih sunarodnjaka nego je to uspjelo Staljinu i Maou. Svejedno, usredotočujući se samo na veliki trojac–Staljin, Hitler i Mao–moramo priznati da su ateistički režimi u samo jednom stoljeću ubili više od stotinu milijuna ljudi.

Ubojstva nadahnuta religijom jednostavno se ne mogu natjecati s ubojstvima koja su počinili ateistički režimi. Prepoznajem činjenicu da je razina populacija bila znatno niža u povijesti, kao i da je danas puno lakše ubijati ljude sa sofisticiranim oružjem nego je to bilo u prethodnim stoljećima s mačevima i strijelama. Čak i ako uzmemo u obzir veću razinu populacije, ateističko nasilje nadilazi vjersko nasilje u zaprepašćujućim razmjerima. Evo grube računice. Svjetska populacija narasla je s otprilike 500 milijuna ljudi 1450. godine do 2,5 milijarde ljudi 1950., što je peterostruko povećanje. Sveukupno, križarski ratovi, inkvizicija i spaljivanje vještica ubili su oko 200 tisuća ljudi. Ako tu brojku prilagodimo porastu stanovništva, to na razinama 1950-ih iznosi milijun ljudi. Čak i ako to uzmemo u obzir, smrti koje su prouzročili kršćanski vladari u razdoblju od pet stotina godina iznose samo 1 posto smrti koje su prouzročili Staljin, Hitler i Mao u razmaku samo nekoliko desetljeća.

Čini se da je Dawkins obmanuo samog sebe u mišljenju da ovi užasi nisu napravljeni u ime ateizma. No, kako bilo tko ozbiljna lica može poricati da je komunizam bio ateistička ideologija? Komunizam poziva na eliminaciju izrabljivačke klase, veliča nasilje kao put prema društvenom napretku i poziva na korištenje bilo kakvih sredstava potrebnih za postizanje ateističke utopije. Ne samo da je Marx bio ateist, već je ateizam bio središnji dio marksističke doktrine. Ateizam je također postao središnja komponenta službene ideologije Sovjetskog Saveza, još uvijek je službena doktrina u Kini, a Staljin i Mao provodili su ateističke politike sustavno zatvarajući crkve te ubojstvima svećenika i vjernika. Svi komunistički režimi bili su snažno antireligijski, što sugerira da je njihov ateizam intrinzičan, a ne slučajan njihovoj ideologiji.

Slično tome, nacizam je bio sekularna, antireligijska filozofija koja je, začudo, imala mnogo toga zajedničkog s komunizmom. Dok su komunisti željeli osnažiti proletarijat, nacisti su željeli osnažiti arijevsku rasu. Za komuniste, neprijatelj je bila kapitalistička klasa; za naciste neprijatelj su bili Židovi i ostale rase koje su smatrali inferiornijima. Komunisti i nacisti tretirali su kršćanske crkve kao prepreke i neprijatelje. Obje skupine proglasile su da se bave revolucionarnom akcijom kako bi stvorile novu vrstu ljudskog bića i novi društveni poredak oslobođenog od okova tradicionalne religije i tradicionalne moralnosti (prijevod: Konzerva.hr)

Dinesh D’Souza je konzervativni politički komentator, autor i filmaš. Ovo je isječak iz njegove knjige “What’s So Great about Christianity” koju možete kupiti na Amazonu.

Vijesti

‘Đavo povlači “svoje legije” – Preminuo je Jacob…’

Published

on

‘Đavo povlači svoje sluge – Preminuo je Jacob Rotschild’ – izvještava Otpor Media.

Preminuo je Lord Jacob Rothschild, financijer i član ugledne bankarske obitelji Rothschild. Umro je u 87. godini.

Svoju je karijeru započeo u obiteljskoj banci NM Rothschild&Sons 1963., a 1980. je s Markom Weinbergom suosnovao brojne tvrtke, uključujući i J Rothschild Assurance Group, sada St James’s Place.

Obavljao je niz visokih funkcija. Među ostalim, bio je zamjenik predsjednika BSkyB televizije od 2003. i 2008. godine, a bavio se i umjetnošću i filantropijom.

Za svoje je zasluge odlikovan Ordenom za zasluge 2002. godine. Ta se čast daje onima koji su se pokazali zaslužnima na području umjetnosti, književnosti, učenja i znanosti, prenosi The Guardian.

Bankarska obitelj Rothschild vuče korijene iz Frankfurta iz 18. stoljeća, odakle su se različiti članovi obitelji selili u gradove širom Europe kako bi izgradili bankarske poslove.

Mnogi članovi obitelji bili su poznati po svojoj gorljivoj podršci cionizmu i formiranju Države Izrael.

Edmond James de Rothschild je bio pokrovitelj prvog židovskog stalnog naselja u Palestini u Rishon-LeZionu 1882. On je također osigurao sredstva za uspostavljanje Petah Tikve kao stalnog naselja 1883. godine.

Godine 1917. Walter Rothschild, drugi lord Rothschild bio je sugovornik Balfourove deklaracije Cionističkoj federaciji, koja je Britansku imperiju obavezala da uspostavi Palestinu kao nacionalni dom za židovski narod.

Oko 10 mjesta u Izraelu trenutno je nazvano po članovima Rothschilda koji su osigurali sredstva za osnivanje ovih mjesta.​​​​​​

izvor: OTPOR.Media

Continue Reading

Vijesti

SAD NE BI DOZVOLILE DA TEKSAS BUDE PONOVNO NEOVISAN! “Dođite ga uzeti!”- kažu Teksašani

Published

on

– Teksas je prije 200 godina bio neovisna država, a i sada ima skupinu ljudi koji žele vratiti taj status, zagovarajući odcjepljenje od Sjedinjenih Država, koje nazivaju texit.

Zagovornici neovisnosti Teksasa ističu da bi taj dramatični potez, inspiriran brexitom, pomogao riješiti migracijsku krizu na granici i spor s Washingtonom oko toga tko kontrolira granicu s Meksikom.

Spor između demokratskog predsjednika Joea Bidena i republikanskog guvernera Grega Abbotta razotkrio je duboke podjele u Americi.

„Mi ovdje u Teksasu znamo da je jedini način da Teksas ima sigurnu granicu i razuman imigracijski sustav da to učini poput 200 drugih zemalja u svijetu i to kao samostalna neovisna nacija”, rekao je Daniel Miller, predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta.

Miller inzistira da njegov pokret, utemeljen 2005., nikada nije bio toliko blizu ostvarenja svojeg cilja.

U 19. stoljeću Teksas je bio zapravo dio Meksika. Ali nakon rata za neovisnost, tzv. Teksaške revolucije, postao je suveren 1836. Samo devet godina poslije pridružio se Sjedinjenim Državama kao 28. savezna država.

Miller uspoređuje pokret za texit sa šokantnom odlukom o brexitu 2016. koja je dovela da izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Rekao je da Teksas dijeli povijest i interese s ostatkom Sjedinjenih Država, ali, poput zagovornika neovisnosti španjolske regije Katalonije, smatra da središnja vlada ne razumije njihove probleme.

Dok se Amerikanci pripremaju za glasanje na predsjedničkim izborima u studenome, na kojima će najvjerojatnije birati između Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, pokret za neovisnost Teksasa želi da državna skupština donese zakon koji bi omogućio referendum o odcjepljenju.

Američki Ustav, međutim, to saveznim državama ne dopušta – naprotiv, secesija južnih država uključujući Teksas 1861. dovela je do Građanskog rata, najkrvavijeg u američkoj povijesti.

Teksašanin ili Amerikanac?

Secesionistički pokret u Teksasu postoji već dugo, ali je marginalan, rekao je Joshua Blank, istraživački direktor pri Projektu za teksašku politiku Teksaškog sveučilišta u Austinu.

Kriza na granici između Teksasa i savezne vlade „stvorila je situaciju koju ta skupina zaista nastoji iskoristiti kako bi njihova stajališta izgledala vjerodostojnija nego što zapravo jesu”, rekao je Blank.

Misty Walters, 50-godišnja kućanica koja je nazočila Millerovu govoru u tipičnom teksaškom grill restoranu, rekla je da ljudi u državi smatraju da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci.

„Apsolutno smo izloženi invaziji”, rekla je, govoreći o rekordnom broju ljudi koji pristiže preko granice, većinom iz Srednje Amerike, što je postalo ključno pitanje u kampanji za predsjedničke izbore.

„Teksas se mora suprotstaviti i bolje zaštititi svoje građane”, rekla je.

Ispitivanje javnog mnijenja, koje je ovaj mjesec proveo Projekt za teksašku politiku, pokazalo je da 26 posto ispitanika smatra da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci, u odnosu prema 27 posto 2014., što statistički nije značajna promjena.

„To ne znači da 26 posto ljudi podržava odcjepljenje od Sjedinjenih Država”, istaknuo je Blank.

Ispitivanje Newsweeka provedeno ovaj mjesec pokazalo je da 67 posto Teksašana želi da država ostane dio SAD-a.

Separatistički pokret velikim dijelom potiče „ideja da postoji jednoobrazna američka kultura koju se često povezuje s bijelom bojom kože”, rekao je Blank.

„I s obzirom na krizu na granici, to budi strahove u ljudima kojima je takva ideja američke kulture valjana”, dodao je.

„Dođite ga uzeti”

U gradu Eagle Pass na dalekom jugu Teksasa, guverner Abbott preuzeo je vojnu kontrolu nad područjem zvanim Shelby Park kod rijeke Rio Grande koja razdvaja Teksas od Meksika. Oko tog područja vodi se spor sa saveznom vladom.

Guverner, koji optužuje Bidenovu administraciju da ne uspijeva zaustaviti mnoštvo ljudi koji ulaze u državu, postavio je duž dijelova granice bodljikavu živu.

Biden je tužio Teksas inzistirajući da je kontrola granice oduvijek bila pod saveznom jurisdikcijom.

Miller, vođa pokreta za neovisnost, uspoređuje sadašnju situaciju s događajima 1835. kada je Teksas još bio dio Meksika.

Teksas je odbio vratiti top koji mu je Meksiko posudio i istaknuo je zastavu na kojoj je pisalo „Dođite ga uzeti”, potaknuvši uspješan teksaški rat za neovisnost.

Kao i u slučaju topa, napetosti oko parka u Eagle Passu dio su puno većeg problema, rekao je Miller.

On je to ocijenio simbolom „razrušenih odnosa između savezne vlade i država”.

No za razliku od rata s Meksikom, ili Građanskog rata, Millerovi ljudi misle da bi se secesiju ovaj put moglo provesti mirnim putem.

Blank to ne smatra vjerojatnim.

„Teksas se ne bi mogao mirno odcijepiti. Sjedinjene Države ne bi pregovarale s njima po povoljnim uvjetima.” – pišu Mediji.

Continue Reading

Vijesti

Z. Vukman: Što nam čeka ovoga ljeta? Veliku rusku ofanzivu? Bakterijsku pandemiju? Izvanredno stanje u SAD-u…?

Published

on

Zoran Vukman na svom fb profilu projecira moguće događaje u ovoj godini…

Ukratko, nekoliko ozbiljnih pretpostavki, kaže Vukman:

1. Mislim da će Rusija pokrenuti s početkom ljeta 2024.g. veliku ofenzivu na čitavoj ukrajinskoj bojišnici i da će krenuti na Kijev.

2. Svijetu latentno prijeti bakterijska pandemija. Ako bi došlo do epidemijske pojave bakterije rezistentne na svaki antibiotik, ljudi i djeca bi umirali od običnih upala kao i prije Flemingova otkrića penicilina. No zastrašujuće je što WHO uopće više i ne računa s antibioticima. Bilo bi logično da znanstvenici istražuju kako iznaći antibiotski odgovor na rezistentne bakterije a ne praktički pripremati svijet na odustajanje od antibiotika!? U Davosu u siječnju tema jednog panela je bila: svijet nakon antibiotika. Ne znam kako je mnogima promakla zlokobnost takve ideje. Penicilin je najveći posljednji izum u medicini koji je spasio mnoge živote. Zar će djeca sutra umirati opet od obične bakterijske upale grla!? Antibiotici se sve manje proizvode. To što su neke bakterije otporne na njih znači da treba naći lijek a ne prestati proizvoditi antibiotike. Bez penicilina je to nemoguće!

3. U Americi je za očekivati neko izvanredno stanje, bilo “plandemijsko” bilo u pogledu nemira i meteža druge vrste ili novih “lockdowna” jer je “dubokoj državi” cilj kontrolirati predsjedničke izbore u studenom 2024., svakako, svim sredstvima onemogućiti pobjedu Trumpa. Biden je potpuno dementan, zato je bitno tko će mu biti novi potpredsjednički kandidat/kandidatkinja. Ta osoba bi u slučaju Bidenova reizbora, nakon njegova odstupanja zbog zdravstvene nesposobnosti postala predsjednik/predsjednica. Michelle Obama?

4. Ljeto ’24. ili jesen ’24. nose u sebi zlokobni tajming za novu plandemiju ili za okidač Trećeg svjetskog rata. Odgovara i Zapadu i Istoku. Rusima je vremenski ključno krenuti na Kijev dok je nesposobni Biden formalno na vlasti, a Pentagonu iz drugih razloga – veliki rat, globalni kaos da bi sredili stanje kod kuće. Nerealno je očekivati regularnost američkih predsjedničkih izbora.

5. Ako bi parlamentarni izbori u Hrvatskoj bili u svibnju ’24., ili tijekom ljeta onda bi to značilo da je situacija izvanredna i da Plenković zna ono što mi ne znamo i priprema se za novu fazu globalne agende, je li to rat NATO-a i Rusije, pandemija ili nešto treće, vidjet ćemo.

Kako god bilo, nadam se da su sve ovo samo pretpostavke.

O Kini, Tajvanu i Bliskom istoku nisam ni govorio, samo Bog zna što će tek tamo biti.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved