Vijesti

DA SE NE ZABORAVI: Blokada sela Kijeva, 29. travnja 1991.

Published

5 godina ago

25 travnja, 2019

mjukic

Kijevo je 1931. imalo 2.707 stanovnika, 1948. godine 1741. stanovnika, 1991. imalo je 1261 stanovnika, a 2011. prema popisu ima 417 stanovnika. (Izvor: Državni zavod za statistiku)

Tijekom Prvoga svjetskog rata poginula su 34 stanovnika Kijeva. U Drugome svjetskom ratu Kijevo je bilo u sastavu NDH. Dana 8. listopada 1942. Kijevo su napali partizani (Druga dalmatinska brigada). Ustaše i branitelji sela pobjegli su u Vrliku jer nisu mogli odbiti napad. Četnici su napali Kijevo kada u Kijevu nije bilo ni vojske ni policije te ubili 45 civila. U Domovinskome ratu poginulo je 209 ljudi iz Kijeva.

Kijevo, selo s hrvatskim stanovništvom, nalazi se na cesti Sinj-Knin te je bilo smetnja povezivanju okolnih srpskih sela (Polača, Civljane i Cetina) i stvaranju Srpske Republike Krajine. Zavičajni klub – Kijevo iz Zagreba je uz potporu Hrvatskoga žrtvoslovnog društva održao prosvjedni skup u Starogradskoj vjećnici u Zagrbu. Napisana je Deklaracija koja je poslana međunarodnoj zajednici. Kijevo je bilo u prometnoj blokadi, bez struje i telefona. Nakon uhićenja srpskih policajaca na Plitvicama u znak odmazde zarobljena su dva hrvatska redarstvenika u Kijevu. Kijevljani su odgovorili zarobljavanjem trojice pobunjenika iz Civljana. Nakon mučnih pregovora taoci su pušteni, a blokada je bila još jača. Zbog četničkih prijetnji iz okolnih sela MUP RH osnovao je policijsku postaju u Kijevu 1991. Hrvatski redarstvenici probili su obruč oko Kijeva te su prošli između Civljana i Štikova i formirana je Policijska postaja Kijevo 28. travnja 1991. Sve komunikacije Kijeva sa svijetom išle su preko brda Kozjak.

U Splitu je 6. svibnja 1991. održan veliki protesni skup zbog blokade Kijeva. Na goloruki narod JNA je krenula transporterima i strojnicama. Mirni prosvjed 50.000 građana blokirao je transportere nakon izlaska iz Marjanskog tunela i u glavnoj prometnici koja je vodila prema staroj gradskoj jezgri i prema komandi Vojnopomorske oblasti. Goloruki građani strgnuli su strojnicu s tranportera. Nažalost, unutar zgrade vojnopomorske oblasti došlo je do ranjavanja vojnika-ročnika koji je zbog krvarenja preminuo. Sve okolnosti nisu nikada razjašnjene.

Pobunjeni Srbi su 17. kolovoza 1991. postavili barikade na ulazu u Kijevo (u Civljanima prema Vrlici i s druge strane u Polači prema Kninu). Dan poslije hrvatska policija i stanovništvo tražili su uklanjanje barikada što nije urađeno.

Napad na Kijevo započeo je 25. kolovoza 1991., a nastavio se 26. kolovoza kada je mjesto zasuto projektilima iz teškog topništva (oko 1500 prjektila) i kada su zrakoplovi bacali „krmače“ (bačeno je 8 bomba). Napad na Kijevo vodio je Ratko Mladić koji je bio načelnik stožera 9 korpusa (kninskog) JNA. Branitelji i stanovništvo povukli su se preko Kozjaka prema Maovicama i Drnišu. Kijevo su branili hrvatski redarstvenici i mještani koji su imali samo kalašnjikove (njih 160). Kijevo je okupirano, opljačkano i spaljeno te je napravljeno etničko čišćenje.

U borbama za Kijevo zarobljeno je 70 pripadnika obrane Kijeva koji su odvedeni u Knin. Kijevljani su branili domovinu kao pripadnici 126. brigade HV-a i kao pripadnici policije RH. Branili su Sinj, Šibenik, ratovali na južnom bojištu (deblokada Dubrovnika). Formirana je i Domobranska satnija Kijevo koja je čuvala položaje na Maglaju, Jelinjaku i Vrdovu u vrlo teškim klimatskim uvjetima.

Hrvatsko selo Kijevo spaljeno je, do temelja je srušena kijevska crkva, spaljena je škola i mjesni dom. Crkva Sv. Mihovila u Kijevu srušena je do temelja (tijekom dvadesetog stoljeća tri puta je srušena do temelja). Poginula su tri branitelja: Mijo Slavić, Frano Jurić-Arambašić i Stipe Elkaza. Žrtve četničko terora bili su: Marko Gojević, Mato Slavić, Boja Slavić, Tomo Gašpar, Ivan Ercegovac, Jakovica Ercegovac i Pero Gojević-Zrnić.

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

2 sata ago

2 lipnja, 2024

Uredništvo

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

URGENT ALERT: Yemen’s Houthis JUST LAUNCHED A MISSILE ATTACK ON A UNITED STATES AIRCRAFT CARRIER IN THE RED SEA

ALL HELL MAY BE ABOUT TO BREAK LOOSE‼️ (Imagine generated by AI) pic.twitter.com/9Mcw3jXsv4
— Matt Wallace (@MattWallace888) May 31, 2024

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

4 sata ago

2 lipnja, 2024

Uredništvo

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje će biti u razgovornom formatu radijske emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

15 sati ago

1 lipnja, 2024

Uredništvo

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.