Vijesti
DA SE NE ZABORAVI: Oružana agresija JNA na Sloveniju, 27. lipnja 1991.
Slovenija je u prosincu 1990. raspisala referendum o neovisnosti; 88,5% stanovnika je glasovalo za neovisnost. Nakon neuspješnih pregovora o konfederaciji Slovenija i Hrvatska su proglasile neovisnost, 25. lipnja 1991. unatoč protivljenju međunarodne zajednice. Dva dana poslije, 27. lipnja 1991., JNA je napala Sloveniju.
Kratkotrajni rat trajao je od 27. lipnja do 6. srpnja 1991. Nakon 10 dana sklopljeno je primirje (sporazum na Brijunima) uz posredovanje tri ministra vanjskih poslova: Hans van den Broeka, Jacques Poosa i João de Deus Pinheiroa.
U Beogradu je održana sjednica Predsjedništva 18. srpnja 1991. na kojoj je donesena Odluka o premeštanju jedinica JNA sa teritorije Republike Slovenije. JNA se tijekom tri mjeseca povukla iz Slovenije i time je Slovenija stekla potpunu samostalnost. Očito je da je to bio dio plana Srbije jer Slovenija nije bila u planu stvaranja Velike Srbije.
Prema iskazu Kučana na suđenju u Haagu u sukobu je poginulo 37 vojnika JNA, te 18 slovenskih državljana – osam iz slovenske TO, četiri policajca, šest slovenskih civila – te još šest stranaca (vozača kamiona). Ranjeno je 330 osoba.
Uništen je 31 tenk, 2 helikoptera, 230 borbenih vozila, bez većih gubitka Teritorijalne obrane.
Tezu o dogovorenome ratu u Sloveniji treba uzeti u ozbiljno razmatranje jer je srbijansko rukovodstvo znalo da ne će moći zadržati Sloveniju u Jugoslaviji pa je moguće da su Milošević i Kučan dogovorili ograničeni sukob s ciljem uvlačenja Hrvatske u rat. Admiral Davor Domazet Lošo je zapisao:
“Druga velika pobjeda hrvatske politike 1991. bilo je ta što nije nasjela na podvalu i uključila se u rat u Sloveniji. Stvarna namjera vojnoga vrha u tzv. slovenskom ratu bila je uvući Hrvatsku u rat, i tako JNA dati „legitimitet“ i „legalitet“ za djelovanje. Sa stajališta njegova utjecaja na Hrvatsku, i općenito strateškoga stajališta, on se bez zadrške, pored naziva ‘opteretni’ može, okvalificirati kao simulirani rat ili ‘rat protiv trećeg’. Slovenski je rat, prema postavkama ratovanja o kojima podučava vojno umijeće, nedvojbeno simuliran i po snagama koje su u njemu sudjelovale, i po vremenu trajanja, ali i po brzom dogovoru o njegovu prekidu. Nije to bio rat slovenskih Teritorijalnih snaga protiv snaga Jugoslavenske narodne armije, ili obrnuto, nego je to bio ‘rat’ koji je trebao Hrvatsku uvući u igru, odnosno kako od nje učiniti agresora“. (Hrvatski fokus 23. kolovoza 2011.).
JNA je u Hrvatskoj provocirala i tražila povod za agresiju pa je u Osijeku 27. lipnja 1991. poslala tenkove na ulice. Tenkovi su divljali po osječkim ulicama, pucalo se po vozilima i ljudima bez ikakva povoda. Snimka kako tenk na ulici uništava „crvenoga fiću“ obišla je svijet i pokazala surovost JNA. To je bila demonstracija sile i provikacija s ciljem izazivanja većeg incidenta da bi se mogla opravdati agresija. Hrvatski civili su goloruki pokušali zaustaviti tenkove koji su krenuli u Sloveniju, ali to nisu uspjeli. JNA je ubila hrvatskoga civila Ravena Čuvala.
Slovenija je imala oružja svoje Teritorijalne obrane, JNA je uspjela pokupiti samo 50% oružja TO 1990. godine. Hrvatska je bila razoružana u potpunosti jer je izdajničko komunističko rukovodstvo s Ivicom Račanom predalo oružje Teritorijalne obrane Hrvatske jedinicama JNA.
JNA se iz Slovenije trebala povući u Srbiju, ali se dogovor nije poštovao. Snage JNA koje su išle iz Slovenije pratila je hrvatska policija. Kolone kamiona i vlakovi JNA ostali su u Hrvatskoj na području pobunjenih Srba umjesto u Srbiji. Budući da JNA nije poštovala dogovor, hrvatske snage su zaustavile neke kompozicije i zaplijenile dio oružja.
Slika 1. Napad JNA na Sloveniju (Wikipedia)
Vijesti
Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”
Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.
Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.
Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.
Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.
“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.
Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.
WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.
Vijesti
MAKLJAŽA NA VIDIKU Veliki napad Hezbolaha na izraelsku vojnu bazu
Snimka pokazuje štetu nanesenu bazi IDF-a u blizini sjevernog grada Kiryat Shmona ranije danas, nakon što je pogođena teškim raketama koje je lansirao Hezbolah.
foto: screenshot: Hindustan Times
Hezbolah je rekao da je ispalio rakete Burkan – koje imaju veliku bojevu glavu – na kamp Gibor, sjedište 769. brigade IDF-a.
Baza, koja se nalazi u blizini grada Kiryat Shmona, pretrpjela je ogromnu štetu. Više zgrada i vozila su potpuno unušteni.
IDF tvrdi da nije bilo žrtava. Nakon napada, tvrde, mjesto za lansiranje raketa je uništeno u zračnom napadu.
Vijesti
U Brodosplitu dovršen obalni ophodni brod za HRM
U Brodosplitu je dovršen novi obalni ophodni brod. Riječ je o budućem brodu Hrvatske ratne mornarice.
U ožujku je potpisan ugovor kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Brod će biti porinut 1. srpnja, a MORH-u će biti isporučen do kraja godine.
Ministar obrane Ivan Anušić nakon preuzimanja dužnosti najavio je nastavak realizacije projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova, istaknuvši to kao jedan od prioriteta Ministarstva obrane.
Gostujući na Dan državnosti u središnjem Dnevniku HTV-a, ministar Anušić rekao je kako ima informacije iz Brodosplita da je brod čija je gradnja ugovoriena izvezen van iz hale i da se priprema već ovo ljeto za porinuće i nastavak dovršenja.
Podsjetio je da je s Brodosplitom 2014. godine potpisan ugovor o realizaciji pet ophodnih brodova za HRM, kojima je rok isporuka trebao biti 2018. godine, međutim dosad je isporučen samo jedan, prototip. Najavio je, da će, prema informacijama iz Brodosplita, do kraja godine HRM imati drugi brod i nakon u paketu će se i ostala tri broda rješavati.
foto: Ophodni obalni brod Umag 32/MORH
-
Vijesti1 tjedan ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti3 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti5 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti3 tjedna ago
“Obitelj je temelj naše budućnosti, Hasanbegović možda ipak bude dio izvršne vlasti”
-
Vijesti2 dana ago
Preminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’