Connect with us

Vijesti

DANAS JE BADNJAK Kakvi su običaji obilježavanja dana uoči Božića, diljem Hrvatske?

Published

on

Badnjak je, dan uoči Božića, vrijeme posljednjih priprema za najsvečaniji trenutak slavlja Kristova rođenja. Naziv Badnjak izveden je od izveden iz praslavenskoga korijena bъd (indoeur. *bŭdh, kao u glagolu bdjeti, buditi i dr.) jer se taj dan bdjelo iščekujući Božić. Samo obilježavanje Božića puno je simbolike u običajima koji se prakticiraju u različitim dijelovima svijeta ali i u različitim dijelova Lijepe naše. Upravo je dan prije samog Božića među najzanimljivijim i najbogatijima.

U vremenima prije električne energije, na Badnjak se cijela kuća osvijetljavala mnoštvom svijeća.

“Badnjak” je također ime za drvo koje se pali na ognjištu za Badnjak. U seoskim običajima na badnju večer okupljali su se svi ukućani. Otac obitelji unosio je slamu u dom i rasprostro je po sobi, uz izricanje čestitke ukućanima, dok bi je domaćica posipavala žitom; na slamu bi te noći polijegala djeca. Na stolu u sobi stajao je poseban svečani kruh (česnica, ljetnica, litnjak, božitnjak, krsnica i sl.), urešen figurama od tijesta. Ponegdje u Dalmaciji, ako je bilo više božičnjaka stavljali su se jedan na drugi, a kroz rupu u sredini zatakla bi se grančica masline, bršljana ili svijeća. Kuća je bila urešena svježim zelenilom: vlatima isklijale pšenice, posijane na blagdane sv. Lucije ili sv. Barbare, ili granom neke zimzelene biljke (veprinac, imela, božikovina, crnogorica), a tek u novije doba preuzima se pod utjecajem gradskih običaja okićeno božićno drvce. U današnje vrijeme Badnjak je dan za posljednje pripreme za Božić, dan kada se kiti božićno drvce i kada darivamo svoje najdraže.

Tradicionalno se na Badnjak održava post, iako danas u Katoličkoj Crkvi nije obvezan.

Slavonija

U Slavoniji je običaj da se na Badnjak u kući dariva prvo muško dijete. Tako u ranu zoru dječaci pohode kuće u susjedstvu te domaćinu zažele obilje roda u novoj godini. Dječacima se daje najveća kobasica i slatkiši.

Prije večernjeg zvona je večera te svi zajednički mole.

Za večeru se jede posna hrana (božićni kruh, riba, itd.) Kada se oglasi večernje zvono unosi se slama u kuću, i tada djeca skaču na nju. Kada je i to gotovo uz Božićnu pjesmu i veselje kiti se krizban (bor). U pola noći je ponoćka i cijela obitelj ide na nju.

Muškarci trebaju na Badnjak temeljito srediti i obilno nahraniti blago, jer i ono treba osjetiti radost božićnih blagdana. Osim toga, na njima je da nabave sve namirnice te da donesu i iscijepaju dovoljna drva za sve dane ‘božića’.

Bosanska Posavina

Posebnost proslave Badnjaka ovog dijela BiH u kojem je prije Domovinskog rata živjelo 120 tisuća Hrvata može se opisati kroz običaj ‘nosanja badnjaka’.

Radi se o ljeskovoj grančici koju djeca s noći 23. na 24. prosinca nose i bacaju na kuće u selu. To rade djevojčice i dječaci, a domaćini ih daruju slatkišima, voćem.

Običaj započinje tako da se pred kućom stane i glasno doziva: Oj domaćine, Oj domaćine… sve dok s druge strane ne javi glas: Čujem! Tada djeca govore: Primaš badnjak! A domaćin odgovora: Primam!

Djeca odgovaraju: ‘Badnjak na kuću, sreća u kuću’ i bace ljeskovu grančicu na krov kuće.

Domaćin tad otvara vrata, a djeca pozdravljaju: Hvaljen Isus, Čestit Božić i sveta ‘Badnjica’ a domaćin otpozdravlja: ‘Čestita vam i vjera i duša’.

Objašnjenje ovog običaja nalazi se u legendi koja kaže da su Herodovi vojnici pratili Mariju i Josipa po Betlehemu, te kad su se oni smjestili u štalici, na njezin krov su bacili ljeskovu granu, kako bi znali gdje su. Ali se te noći anđeli po svim kućama pobacali ljeskove grančice, pa tako vojnici nisu znali u kojoj je štalici obitelj koju traže.

Dalmacija

Kao što je rečeno, Badnjak je naziv i za panj koji se unosi u kuću na Badnji dan, a tipično za Dalmaciju je bilo da se sjekao od maslinova drva. Badnjakom bi se kružilo oko kuće.

Najstariji član obitelji tada bi postavio Badnjak na komin i blagoslovio ga krštenom vodom. Oni su se prema Badnjaku ponašali kao prema živom biću, davali bi mu ostatke hrane, zalijevali bi ga vinom, posipali pšenicom.

Kada bi se zapalio, badnjak bi trebao tinjati do Sveta tri kralja i vjerovalo se da će onu kuću u kojoj se ugasi prije zahvatiti nesreća. Pepeo badnjaka bi posipali po vinogradima, voćnjacima i poljima, jer su smatrali da će im to omogućiti plodnu godinu.

Hrvatsko Zagorje

U narodu je tako ostalo pravilo da se na Badnjak žene rano ustaju, pospremaju kuću i kuhaju, a svi ukućani poste do večere. No mlade Zagorke najviše bi čekale polnoćku, kada bi od mladića kojem se sviđaju dobile jabuku. Badnjak bi u Zagorju počeo tako što bi gazda kuće unio slamu pod krov i pritom blagoslovio domaćinstvo.

Ovo je samo jedan mali dio običaja, vjerujemo da svako mjesto u Hrvatskoj ali i šire ima neku svoju specifičnost kojom obilježavaju dan prije Božića.

Izvor: narod.hr


Vijesti

IDEALNO ZA LJEVICU I HDZ Hrvate očito ne zanimaju izbori za EP

Published

on

Hrvate očito ne zanimaju izbori za Europski parlament: Znatno lošija izlaznost nego što je bila prije pet godina

Mjereno postotcima, Gospić je u nedjelju prijepodne imao najbolji odaziv na europske izbore, u sjedištu Ličko-senjske županije glasovala 12,4 posto, s druge strane, u Bjelovaru,  Rijeci i Dubrovniku to je učinilo manje od sedam posto birača.  

Foto: icv

Generalno gledano, hrvatski birači pokazali su u nedjelju prijepodne slabo zanimanje za europske izbore. Od mogućih 3 milijuna 731 tisuću birača do 11, 30 sati glasovalo ih je nešto više od 254 tisuće, odnosno 7, 69 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

 To je slabije u odnosu na izbore od prije pet godina, kada je Hrvatska bila među zemljama s najlošijim odazivom u Europi, a kada je u isto vrijeme glasovalo 9, 93 posto birača.

 Dobar odaziv u Gospiću, vjerojatno, se može pripisati činjenici da njegovi birači, njih oko 10. 500, danas, osim 12 europarlametaraca biraju i gradonačelnika i njegova zamjenika.

 Ličko-senjska županija po odazivu prednjači među županijama, do podneva je glasovalo 12 posto Ličana, slijedi ju Karlovačka županija (9 posto) i Grad Zagreb (8, 77).

Najmanji odaziv je u Međimurskoj (šest posto), Virovitičko-podravskoj (6, 57 posto) i Brodsko-posavskoj (6, 64 posto).

 U istočnoj Australiji, na biračkim mjestima u Canberri, Sydneyu i Melbournu izbori za 12 hrvatskih europarlamentaraca su završeni u 11 sati po hrvatskom vremenu. Ta su mjesta, naime, otvorena u subotu u 23 sata po hrvatskom, odnosno u 7 sati po lokalnom vremenu.

Izborni dan proteče uredno, a izborna šutnja krši se neusporedivo manje nego na nedavnim parlamentarnim izborima, rekao je za Hrvatski radio član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. 

Pritužbe na kršenje uglavnom se odnose na objave na društvenim mrežama, poruke mejlovima, a neki su se građani pritužili da su im jutros u poštanske sandučiće ubačeni letci nekih kandidata.

DIP će to obrađivat idućih dana i tjedana i vidjeti što je, a što nije kršenje izborne šutnje i što će dalje proslijediti DORH-u, rekao je Hojski.

Brojni političari požurili su na birališta gdje su ih čekali predstavnici medija. Uglavnom su dolazili u pratnji partnera, a neki su tom prilikom dali kratke izjave u kojima su pozivali građane da obave svoju dužnost i odazovu se na izbore.

Continue Reading

Vijesti

Američki kolegij pedijatara TRAŽI od medicinskih udruga da “ODMAH prestanu s guranjem ludila…operacija za djecu i adolescente…”

Published

on

Američki kolegij pedijatara upravo je objavio izjavu u kojoj proziva sve glavne medicinske udruge poimence zbog guranja ludila za promjenom spolova kod djece. Traže od ovih skupina da “ODMAH prestanu promovirati društvenu afirmaciju, blokatore puberteta, križne spolne hormone i operacije za djecu i adolescente koji doživljavaju nevolje zbog svog biološkog spola.”

Puna @ACPeds izjava

“Stoga, s obzirom na nedavna istraživanja i otkrića štetnog pristupa koji zagovaraju WPATH i njegovi sljedbenici u Sjedinjenim Državama, mi, dolje potpisani, pozivamo medicinske strukovne organizacije Sjedinjenih Država, uključujući Američku akademiju pedijatara, Endocrine Društvo, Pedijatrijsko endokrino društvo, Američko liječničko udruženje, Američko psihološko udruženje i Američka akademija dječje i adolescentne psihijatrije neka slijede znanost i svoje europske profesionalne kolege i odmah prestanu promicati društvenu afirmaciju, blokatore puberteta, križno spolne hormone i operacije za djecu i adolescente koji doživljavaju nevolje zbog svog biološkog spola.

Umjesto toga, te bi organizacije trebale preporučiti sveobuhvatne procjene i terapije usmjerene na prepoznavanje i rješavanje pratećih psiholoških oboljenja i neurodiverziteta koji često prate rodnu disforiju koji su članovi ovih profesionalnih organizacija da kontaktiraju njihovo vodstvo i potaknu ih da se pridržavaju sada dostupnih istraživanja utemeljenih na dokazima.” Oni povezuju MNOGE studije na svojoj stranici:

Continue Reading

Vijesti

IZMJENA PARADIGME? Dolazi doba razumnijega pristupa anarhističkim ljevičarskim ideologijama?

Published

on

Lord Walney, bivši laburistički zastupnik, koji trenutno sjedi u Domu lordova u Parlamentu Ujedinjenoga Kraljevstva kao nezavisni zastupnik, izjavio je da je britanska demokracija na raskrižju – piše Barbara Dijanović u HKV-u.

Naglasio je kako je, iako je ekstremizam krajnje desnice dobro prepoznat, premalo pozornosti posvećeno ozbiljnim oblicima nasilja, zastrašivanja i poticanja na mržnju od strane krajnje ljevice.

Ako se u obzir uzme činjenica da je ljevica već dugi niz godina mažena i pažena te zaštićena kao lički medvjed, ova je izjava britanskoga dužnosnika vrlo indikativna. Štoviše, nesvakidašnje je naići na izjavu u kojoj se ljevicu optužuje za potkopavanje demokracije. Iz dosadašnjega iskustva znamo da se takve kvalifikacije, u većini slučajeva, vežu upravo uz desnicu. Znači li ovo da ulazimo u doba razumnijega pristupa anarhističkim ljevičarskim ideologijama?

O takvim je ocjenama, naravno, prerano govoriti, no sama činjenica prepoznavanja opasnosti ljevičarskih ideologija poput klimatskoga fundamentalizma, anarhizma, „antirasizma“ itd. po demokraciju, svakako je dobar znak.

„Vidim uznemirujući jaz u našem razumijevanju krajnje ljevice, čiji aktivisti ne koriste rutinski nasilne metode, već sustavno nastoje potkopati vjeru u našu parlamentarnu demokraciju i vladavinu prava“, napisao je lord Walney u izvješću o političkom nasilju na 292 stranice.

Lord Walney, između ostaloga, upozorio je da bi takvi pokreti krajnje ljevice mogli uzrokovati ogromnu gospodarsku štetu i iscrpiti policijske resurse. Pozvao je vladu da se „nužno“ pozabavi ovim problemom. U izvješću je napisao da postoji „široka supkultura krajnje ljevice“ koja se bavi klimatskim kampanjama, antirasizmom i antiizraelskim aktivizmom koji promovira antikapitalističke, anarhističke i antiestablišmentske ideologije.

Metode ekstremne ljevice – o kojima govori lord Walney – nedavno smo mogli vidjeti i u Republici Hrvatskoj. Dovoljno je samo se prisjetiti predizbornog skupa oporbe na Trgu svetoga Marka u Zagrebu na kojemu je prevladavala sumnjiva ikonografija i mrziteljska retorika. Iako se u ovomu slučaju nije radilo o klimatskom ili tzv. antirasističkom skupu, njegovi su ciljevi bili jasno anarhistički.

Drugovi su sa šakama u zraku krenuli u borbu za očuvanje demokracije, baš kao u dobra stara vremena. Za takve je skupine, doduše, karakteristično da svoje anarhističke i destruktivne ciljeve zamataju u prividno ruho borbe za demokraciju, pa su tako i naši jurišnici na Trgu svetoga Marka pozvali sve da se ujedine u borbi protiv korupcije. Sreća u nesreći jest da je taj vašar militantne ljevice na kraju ispao pravi fijasko, ali je ipak poslužio kao dobar pokazatelj da se drugovi nisu mnogi odmaknuli od starih i prokušanih metoda.

Anarhističke metode univerzalne su i u svojoj se biti ne mijenjaju. Mijenjaju se samo njihovi nositelji. Tako književnik Davor Velnić piše: „Nositelji revolucije više nisu gnjevni proleteri, grlato radništvo i njihovi revolucionarni komiteti; danas su to pacifisti i zeleni, ekološki osviješteni, seksualno izopačeni… uglavnom oni što dječjim kolicima voze pse i mačke i (za sada samo) bočnim pogledom pogledavaju u djecu kao svoj plijen. Zlo mijenja modus operandi, ali mu zavodnička narav ostaje jednako predatorska u potrazi za podobnim izdajicama“.

Rječnik revolucije danas je kudikamo mnogo kompleksniji. Zeleni, ekološki osviješteni, borci za ženska prava, ljubitelji pasa i mačaka, mrzitelji života i djece, borci za prava pingvina i svraka, nebinarni… ovakvi i onakvi, ujedinite se! Jedino za što se današnji revolucionari ne bore, a nisu se borili ni njihovi ideološki oci jest zaštita dostojanstva čovjeka u svakoj situaciji njegova života. To je suviše biblijski i zatucano.

Ekstremna ljevica u Hrvatskoj

Manifestacije ekstremne ljevice u Hrvatskoj možemo vidjeti svake prve subote u mjesecu tijekom molitve krunice na trgovima diljem Hrvatske. Isti nas ti udarnici revolucije, koji se subotama valjaju po tlu Jelačićeva trga, svake godine prilikom održavanja Hoda za život počaste nekim novim performansom. I ove su godine, kao i svih prethodnih, organi reda imali pune ruke posla.

Kada će se u Hrvatskoj postaviti pitanja opasnosti pojedinih ideologija za politički sustav, vladavinu prava i demokraciju? Hrvatska ni po čemu nije izuzeta od takvih trendova, a činjenica da je politička platforma Možemo! (koja otvoreno propagira takve politike i sama je stasala na uličnom aktivizmu), prešla okvire lokalne stranke, vrlo je zabrinjavajuća.

U spomenutome izvješću lord Walney tvrdi da bi se vlada trebala baviti prazninama u znanju unutar ministarstava i agencija za provođenje zakona o ideologijama, taktikama i akterima unutar krajnje lijevih i anarhističkih prosvjednih pokreta te da bi obavještajne službe i ministarstvo unutarnjih poslova trebali klasificirati prijetnje na temelju procjene njihove „taktike za postizanje promjene i vizije svijeta koji žele stvoriti“.

Mi smo u Hrvatskoj, kako bi se reklo, prešli igricu pa nam takvi aktivisti sjede u državnome Saboru i institucijama. Po receptu druga Gramscija!

Čovjek sa zdravim razumom mora se zapitati u kakvoj bismo stvarnosti živjeli da zagovornici takvih anarhističkih ideologija u svoje ruke dobiju poluge vlasti. Hrvatski je narod, hvala Bogu, bio dovoljno razuman da je na ovim parlamentarnim izborima to spriječio.

Lord Walney u svojemu izvješću, također, predlaže da policija više koristi nadzor nad prosvjednicima i da pri odlučivanju hoće li dopustiti ili zabraniti prosvjed u obzir uzme „kumulativne poremećaje i štetu“ koji iz toga proizlaze. Kao jedan od primjera, britanski parlamentarni zastupnik navodi učinak prosvjeda povezan s ratom u Gazi koji rezultira porastom broja antisemitskih zločina iz mržnje.

Zaključno: demokracija nije na raskrižju samo u Velikoj Britaniji, već u cijelome svijetu. Hrvatska, na žalost, ni u ovome nije izoliran slučaj. Je li nastupilo vrijeme zdravorazumske analize opasnosti svih anarhističkih ideologija, tek ćemo vidjeti.

Barbara Dijanović
Hrvatski tjednik

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved