„Djevojke na žrtveniku“, knjiga  autorice Vesne Slobođan predstavljena u Splitu u organizaciji  Hrvatske udruge Benedikt

Teška tišina u predvečerje 23. svibnja, odražavala je , u dvorani „Vinka Draganje“ kod dominikanaca,  atmosferu fokusirane pažnje na temu dramatičnih svjedočanstva ratnih vihora, progona, smrti, neizrecive boli i patnje Hrvata na istoku Hercegovine.

  „Tragične sudbine 206  nevinih hrvatskih djevojaka  u Drugom  svjetskom ratu i poraću, na terenu nemirne povijesti koja pamti tutanj neprijateljskih ubojitih, rušilačkih hordi od turskih osvajača,onih iz Prvog svjetskog rata, potom u Drugom  svjetskom ratu i poraću, ali i prepoznatljivog učinka i u Domovinskom ratu. Zdravom razumu teško je pojmiti. Svaka horda je utisnula neizbrisive tragove u sjećanju ljudi, ali i ostavila svoje krvave otiske  u jamama, bunarima, lokvama , grobovima diljem Hercegovine, a kosti smaknutih nevinih žrtava razbacala  poznatim i nepoznatim mučilištima, stratištima, kalvarijskim putovima…upisala okrutne metoda djelovanja , silovanja, prisile , nasilja svake vrste, dobro nam poznate komunističko- partizanske  osude bez suđenja i pravde…“. objasnila je u svojoj pozdravnoj riječi članica Upravnog vijeća, autorica ovog teksta, naglasivši ukazanu čast Udruzi  ulogom organizatora  ovog događaja, jer  „Djevojke na žrtveniku“ potresna je knjiga  istine o zlokobnog vremenu, pouka i poruka svima nama i budućim generacijama da se zlo nikada više ne ponovi“. Zaključila je i prepustila riječ  voditeljici programa Kristini Bitanga,  vrijednoj novinarki ureda Splitsko- makarske nadbiskupije.

Stanislav Vukorep, predstavljač  i  urednik knjige  poznat kao marni bosanskohercegovački istraživač istine, publicist , prvi anegdotičar svojeg zavičaja. Objavio je dojmiv broj  povijesnih, arheoloških i etnoloških radova  i priloga u mnogim publikacijama. Dobitnik je  osobne nagrade za doprinos u očuvanju kulturno povijesne baštine općine Neum …..  Čovjek silne energije, istraživačkoga duha sa svojim  kolegama,  Ivicom Puljićem i Đurom Benderom  autorima  zajedničke knjige “Stradanje Hrvata istočne Hercegovine u Drugom svjetskom ratu i poraću” bili su snažan poticaj autorici da krene u potrazi za istinom o sudbinama djevojaka  istočne Hercegovine. Stanislav Vukorep  je govorio o zastrašujućim zločinima u svojem  širem zavičaju. Moj pogled se povremeno  zaustavljao na slici Raspetoga na zidu dvorane,  tražeći utjehu i olakšanje, barem nakratko.

„Na ovom  relativno malom području stradalo je više od 5.000 Hrvata za koje su utvrđeni i prikupljeni osnovni izvorni podatci, a to je 20% hrvatskoga pučanstva . Od cjelokupnog broja  stradalih,  817 su žene. Neumoljiva statistika  pokazuje da su Hrvati u odnosu na Srbe i muslimane  najviše stradali.“ Zaključio je svoje izlagaje g. Stanislav Vukorep.

Autorica  knjige je govorila  o razlozima  terenskoga istraživanja  i bolnih  susreta s rodbinom i bližim članovima obitelji stradalih djevojaka,  obilazaka groblja i grobova, stratišta i mjesta stradanja. .. „ Stravični zločini genocidne naravi počinjeni nad civilima stavili su preda me zaključak o nužnosti zasebnog osvrta na svaku civilnu kategoriju . „Krivica“hrvatskih stradalnika bila je zasnovana  na ukorijenjenosti njihovih stoljetnih ognjišta  na području koje je bilo dio imperijalističkih ciljeva  susjednih osvajača i talijanskih fašista . Djevojke kao nositeljice života  i opstojnosti nisu slučajno ni sporadično mučene , obeščašćene i ubijane  na područjima gdje su živjeli Hrvati……. Domovinski rat, koji je uslijedio,  donio je i slobodu govora a s tim i prva saznanja, te relevantne povijesne knjige o tragediji Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću. Prešućivanjem i zaboravom nevinih žrtava  pa tako i djevojaka i sami činimo zločin  svojom šutnjom“.

Zaključak pripada rečenici  novinarke Nade Prkačin iz predgovora knjige , jer  predstavlja uporište i ključ velebnog pothvata, zalog za  budućnost vrijedne autorice.

„Hvala Vesni što se usudila  ući u rijeku zaborava  kako bi preusmjerila njezin tok.“

Iskreno, moj doživljaj večeri  ostat će dugo  tema mojih razmišljanja i razgovora.

Margita Vučetić/ HUB