Connect with us

Vijesti

DRAGUTIN NOVAK, prvi hrvatski pilot, pobjednik mnogih mitinga u KK monarhiji

Published

on

Prvi uspješni let svojim su avionom ostvarila braća Wright, u Ohiju, 17.
prosinca 1903. Samo sedam godina poslije Amerikanaca, u povijest letenja
upisali su se Dragutin Novak i Slavoljub Penkala. Dragutin Novak kao prvi
hrvatski pilot na hrvatskom tlu, a Slavoljub Penkala kao prvi hrvatski
konstruktor zrakoplova. Dana 22. (ili 23.) lipnja 1910. na tadašnjem vojnom
vježbalištu na Črnomercu 1. hrvatski pilot na hrvatskom tlu Dragutin Novak
izveo je 1. let zrakoplovom (aeroplanom) na 1. hrvatskom avionu na 1.
hrvatskom aerodromu.

Nastanak prvoga hrvatskog aviona

Na vojnom vježbalištu na Črnomercu (omeđenom Selskom cestom, Baštijanovom
ulicom, potokom Črnomerec i željezničkom prugom) Penkala je dobio dopuštenje
od vlasti da sagradi hangar – to će postati 1. aerodrom u Hrvatskoj te će do
početka Prvoga svjetskog rata služiti kao civilno uzletište. Krajem veljače
1910. avion je u dijelovima iz Penkaline radionice prenesen u hangar. Tamo
su ga sastavljali isti majstori koji su sudjelovali u njegovoj gradnji, a
sve su dijelove aviona, osim motora, napravili domaći majstori.

Raspon krila bio je 9 metara, a dužina aviona 11 metara. Sjedište pilota
bila je duga klupica da bi pilot mijenjanjem položaja svoga tijela
lijevo-desno mogao utjecati na ravnotežu aviona. Avion je mogao postići
brzinu oko 50 km na sat. Penkala je avion pripremao za međunarodni
avijatičarski miting u Budimpešti (1910.) koje je nudilo i visoke novčane
nagrade. No dogodila se nezgoda te je avion bio oštećen i nije mogao
nastupiti na mitingu. Na tom je mitingu u Budimpešti bio jedan drugi čovjek,
osamnaestogodišnji mladić, koji se baš tamo zaljubio u avione i letenje. Bio
je to Dragutin Novak.

Prvi hrvatski zrakoplov, kojeg je konstruirao poznati hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala

Siroče koje se nije bojalo sanjati

Dragutin Novak rodio se u Zagrebu 16. veljače 1892. Otac Vinko poginuo je
kada su Dragutinu bila tri mjeseca. Majka Marija da bi prehranila obitelj
zaposlila se u zagrebačkoj tvornici duhana te naporno radila po 12 sati
dnevno da bi osigurala egzistenciju za sebe i svoje dvoje djece. Razboljela
se i umrla kada je Dragutin imao pet godina, a njegova sestra kretala u
školu.

Brigu o djeci preuzela je majčina sestra i njezin muž. S 11 godina poslat će
Dragutina u Češku, očevim rođacima. Tamo će Dragutin Novak završiti
mehaničarski majstorski zanat te će raditi kao urar. Iz Opave će doći u
Budimpeštu gdje će biti na “sudbonosnom” mitingu poslije kojega će početi
sanjariti o tome da postane pilot. Budući da u Budimpešti nije mogao naći
posao, dolazi u Zagreb.

U Zagrebu će raditi kao urar. Postavit će sat na tek dovršenoj crkvi sv.
Blaža te sat iznad zagrebačke kavane Corso.

U to je vrijeme poznati zagrebački izumitelj Slavoljub Penkala radio na svom
novom životnom projektu zbog kojega je prodao tantijeme prethodnih izuma i u
koji je uložio svoju imovinu – bio je to avion. Dragutin Novak se odlučuje
javiti Penkali i ponuditi mu svoje znanje i entuzijazam. Počinje suradnja te
dvojice ljudi koja će ući u vrh hrvatske zrakoplovne povijesti.

Novak je mladi, precizni mehaničar, vrlo predan svome poslu, često do dugo u
noć izrađuje dijelove za avion, spava u hangaru. Zajedno poboljšavaju
Penkalin osnovni model, avion postaje stabilniji i sigurniji te prvi put
polijeće 22./23. lipnja 1910.

Postiže visinu od 10 do 12 m.

Vrhunski europski pilot

Budući da je motor Penkalina aviona bio preslab, za jednoga leta na visini
od 12 metara avion je izgubio visinu i srušio se. Novak želi obnoviti avion,
no Penkala više nema financijskih sredstava te odustaje od toga projekta, a
avion je rastavljen i prodan.

Novak se nakon toga pridružuje poduzetniku Mihajlu Merćepu koji je gradio
zrakoplove sa slovenskom braćom Rusjan. Kad je Edvard Rusjan poginuo, Novak
je postao Merćepov letač. Novak tehnički poboljšava Merćepove avione te je
uskoro stekao glas vrhunskoga europskog letača s pobjedama na aeromitinzima
u Budimpešti (1912.) i Grazu (1913.).

Na natjecanju u Budimpešti bodovala se postignuta visina, ljepota manevara
te besprijekornost polijetanja i slijetanja. Puhao je jak vjetar, a Novak je
jedini uspio poletjeti do 800 m gdje je izveo zadane manevre. Sve je trajalo
32 minute.

Za vrijeme rata – nastavnik letenja

Tijekom Prvoga svjetskog rata Novak je unovačen u Carsko kraljevsko ratno
zrakoplovstvo tadašnje Austro-Ugarske. Tijekom jedne akcije izgubit će sluh
na jedno uho pa će biti premješten u Bečko Novo Mjesto gdje je i dobio
službenu letačku dozvolu. Tamo je kao iskusni pilot obučavao austrougarske
vojne pilote u najvažnijoj vojnoj pilotskoj školi Monarhije.

Za vojničke i pilotske pothvate dobio je Zlatnu medalju za hrabrost, Srebrnu
medalju prve klase, čin Feldpilot (ratni pilot) i Križ s vijencem.

Završetkom Prvoga svjetskog rata prestaje Novakova letačka karijera jer
Kraljevina SHS nije htjela iskoristiti njegovo znanje i iskustvo. Poslao je
mnoge molbe za radna mjesta povezana sa zrakoplovstvom, no posao nije dobio.

Više nikada nije čak ni sjeo u zrakoplov.

S obje noge na zemlji

Započeo je novi život na tlu. Već je bio oženjen suprugom Anđelom iz Velikog
Ravna kojoj u posjete dolazi (1918.) vojnim avionom i izazva opće i
oduševljenje i paniku Križevčana.

Za svoje prvo slijetanje zrakoplovom u Križevce, Novak piše: “Spustio sam se
avionom kod Koruške crkve u predgrađu Križevaca. Kako je ovdje blizu
sajmište, puno naroda i stoke, od panike i sitnog komešanja podigao se
cijeli oblak prašine. Stoka je uplašena jurila na sve strane. Seljaci su se
razbježali kud koji. Jedna stara seljanka puna straha počela je vikati iz
sveg glasa: ‘Ljudi, sudnji dan je došel! Pozoj (zmaj) leti!’ Bacila se uz
neki plot i počela se glasno ispovijedati. Seljaci koji su imali više kuraže
primakli su se avionu da vide to ‘čudo koje leti’.”

Dragutin i Anđela su dobili dvije kćer. Zahvaljujući svome velikom znanju i
stručnosti Dragutin Novak je lako nalazio poslove. Jedno je vrijeme radio u
u Zagrebu na Anatomskom institutu Medicinskog fakulteta kao domar, održavao
je sve instalacije u zgradi, a i mnogo više od toga jer nije bilo toga što
on nije znao popraviti pa su mu mnogi donosili svoje pokvarene stvari.

Radio je u Križevcima u gradskoj elektrani – Munjari. U Križevcima je
otvorio i svoj autoprijevoznički obrt 1927. Kupio je stari autobus, teretni
auto i autotaksi te je prevozio putnike od centra Križevaca do kolodvora.
Mnoge je siromašne đake prevozio besplatno, a taksi je koristio za prijevoz
bolesnika. Bio je to obiteljski posao, Dragutin je vozio i održavao vozila,
a njegova je supruga Anđela bila kondukterka. Tako su supružnici Novak
odškolovali dvije kćeri koje su završile fakultete.

No uskoro će mu komunistička vlast zaplijeniti autobus te će Novak biti
prisiljen zatvoriti svoj obrt.

Ipak 1948. zapošljava se kao ravnatelj Gradskog autoprijevoznog poduzeća u
Križevcima u kojem će osposobiti stare autobuse, te ih pretvoriti u
funkcionalan vozni pak koji će postati prvi prijevozni autobusni park u
Križevcima. Od 1949. do umirovljenja 1954. radi kao strojar na
poljoprivrednom dobru Srednje gospodarske škole.

Obitelj Novak je 1970. godine prodala kuću u Križevcima i preselila se u
Zagrebu gdje je Dragutin Novak i umro od srčana udara, 31. 10. 1978.

Križevci – Zagreb 1:0

Grad Križevci svojem su slavnome sugrađaninu u čast postavili spomen-ploču
na kuću u kojoj je radio i živio Dragutin Novak povodom 20. obljetnice
njegove smrti. Prigodni žig i omotnica uz 110. obljetnicu leta bili su u
uporabi u križevačkoj pošti.

Ime Dragutina Novaka nose križevačko šetalište i aeroklub iz Križevaca, koji
organizira i Memorijal Dragutina Novaka, natjecanje radioupravljanih
jedrilica.

Ulica Dragutina Novaka nalazi se u Gornjem Stupniku u Zagrebačkoj županiji.

O njemu je snimljena dokumentarna emisija Dragutin Novak – prvi hrvatski
letač. Napisane su dvije knjige (Posrtanje u nebo – povijest rane avijacije
u Hrvatskoj; Hrvatski Ikar).

Hrvatska narodna banka izdala je prigodni srebreni kovani novac od 150 kuna
u povodu 100 godina od prvog leta avionom u Hrvatskoj. Na licu je poprsje
Dragutina Novaka, u pilotskoj odori, a na naličju Penkalin avion.

Braća Wright imaju svoj muzej koji svojim sadržajima iznova svjedoči o
trenutku koji je promijenio svijet, igrane, crtane i dokumentarne filmove,
knjige, spomenike, biste, kipove u prirodnoj veličini, replike aviona…
Američki predsjednik Eisenhower 17. prosinac proglasio je Danom braće Wright
koji se obilježava svake godine aktivnostima, događanjima i ceremonijama te
svečanom večerom na kojoj se dodjeljuje Memorijalni trofej braće Wright.

Nećemo spominjati i mnoge druge podsjetnike na zasluge slavne braće koje
Amerikanci imaju. Pa možda bismo se i mogli amerikanizirati u tom pogledu
kada je riječ o našim ljudima koji su mnogo puta na raznim poljima i u
mnogim generacijama dokazali da drže korak sa svjetskim postignućima.

Pripremili: Zvonimir Mitar | Kornelij

Zrakoplovstvo.net | Narod.hr | Croativ-net

Advertisement

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved