Connect with us

Vijesti

Europska agencija za lijekove posramila političke odluke našeg stožera!

Published

on

Djeluje li uopće četvrta doza cjepiva? “Treća, četvrta i peta doza su rasipanje resursa”, smatra direktor Obrazovnog centra za cjepiva u Philadelphiji. „To nas odvlači od onog što nam je istinski potrebno.” – prenosi narod.hr

Čini se da četvrta doza cjepiva protiv covida-19 ne pruža ništa veću zaštitu od zaraze omikron sojem virusa od treće doze. Na to ukazuje preliminarna studija iz Izraela. Izrael je prva zemlja u svijetu koja sistematski poziva svoje građane da se cijepe četvrtom dozom, tamo se uglavnom koristi cjepivo BioNTech/Pfizer. Znanstvenici su podatke objavili u ponedjeljak 17.1., oko tri tjedna nakon početka kampanje u cijeloj zemlji.

Rezultati potvrđuju sumnje, koje je još prošle nedjelje izrazila Europska agencija za lijekove (EMA). Marco Cavaleri, koji je odgovoran za strategiju cijepljenja pri EMA-i, kazao je na jednoj konferenciji za medije da ne postoje podaci koji bi govorili u prilog značajnog djelovanja četvrtog cjepiva, piše DW.

Pojedine zemlje poput Danske, Mađarske i Čilea su bez obzira na zabrinutost regulatornih službi, odobrile cijepljenje četvrtom dozom. Tedros Ghebreyesus, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) je još krajem prosinca izjavio da bi paušalno dopunsko cijepljenje moglo prije produžiti pandemiju, nego je okončati.

Cavaleri pak ne ukazuje samo na nedostatak podataka o efikasnosti više dopunskih cijepljenja, već naglašava da bi česta dopunska cijepljenja mogla negativno djeluju na imunu reakciju protiv covida-19. To bi naime moglo dovesti do „zamora (imuniteta) stanovništva“, koje je već dobilo više doza cjepiva.

Međutim, ni ova teza nije nesporna. Iako ne postoje klinički podaci o nedvosmislenom pozitivnom djelovanju višestrukih cijepljenja, nema ni znanstvenih dokaza da česta cijepljenja mogu dovesti do imunološkog zamora. Ova teza nikada nije ni istraživana.

Što je iscrpljivanje T-stanica?

Cavaleri vjerojatno strahuje, da bi ponovljeno izlaganje antitijelima, poput onih koja se nalaze u cjepivima, moglo dovesti do anergije T-stanica, pretpostavlja profesorica Sarah Fortune sa „Harvard TH Chan School of Public Health”, odjeljenja za imunologiju i infektivne bolesti u pismenoj izjavi za DW. U imunologiji se pod pojmom anergija podrazumijeva nedostatak reakcije na antigene isključivanjem imunog odgovora. Anergija T-stanica sprečava da T-stanice napadnu vlastito tijelo. One nas dakle štite od našeg vlastitog imunološkog sustava.

T-stanice, čim uđu u organizam, igraju ključnu ulogu u suzbijanju covida-19.

Fortune kaže da je Cavalerijeva zabrinutost znanstveno opravdana. Međutim, njegov strah treba prije shvatiti kao pitanje – znanstvenici bi na to trebali obratiti pažnju. Kod cjepiva protiv covida-19 još uvijek nije jasno javljali se ova fenomen uopće. Po njenom mišljenju to ne bi trebalo utjecati na političke odluke.

Cijepljenje svakih nekoliko mjeseci nije uobičajeno
„Ideja o cijepljenju svaka četiri mjeseca ili čak češće je nova. To je nešto što do sada nikada nije viđeno kod drugih tipova virusa. A pomisao na (mogući) zamor T-stanica bi trebalo biti razlog da se napravi pauza“, kaže Reinhard Obst, profesor na Institutu za imunologiju pri Ludwig Maximilian sveučilištu u Münchenu.

„Kad bi mene netko pitao: ‚Hej, bi li se ti cijepio svaka četiri mjeseca?‘, ili da kažemo svaka dva mjeseca četiri puta zaredom… Ja bih onda rekao: ‚Budi radije pažljiv i napravi pauzu“, kaže Obst.

Imunološki sistem treba vremena

Holden Maecker, profesor imunologije s kalifornijskog sveučilišta Stanford navodi u izjavi za DW postoje podaci iz Velike Britanije, koji pokazuju da je djelotvornije s drugom dozom cjepiva sačekati oko šest mjeseci. Imunološki sistem treba vremena da bi izgradio pamćenje.

To upućuje na zaključak da takozvano „osvježavajuće“ cijepljenje u kratkim vremenskim razmacima nije korisno, naglašava Maecker. S druge strane nam „godišnje cijepljenje protiv gripe ne šteti”, tako da dosad sve ukazuje na to da je povremeno ponavljanje cijepljenja protiv covida-19 korisno.

Nemoguća misija za cjepiva

Paul Offit, liječnik za infektivne bolesti na Dječjoj klinici u Philadelphiji i član savjetodavnog odbora za cjepiva pri američkoj Upravi za hranu i lijekove (FDA), smatra da je „osvježavajuće“ cijepljenje protiv covida-19 za cjelokupnu populaciju strateški pogrešno.

On nije toliko zabrinut mogućom anergijom T-stanica, već ima načelne primjedbe: on smatra da je zdravstvena strategija, koja ima za cilj sprečavanje relativno lakših oboljenja – pogrešna.

Tako se od cjepiva protiv covida-19 zahtijeva nemoguće. Već u trećoj fazi studije o kvaliteti cjepiva firmi Moderna i Pfizer u prosincu prošle godine u SAD-u, postigunta je 95-postotna efikasnost protiv lakših oblika bolesti. „To je neodrživo na duge staze”, kaže Offit i dodaje da količina neutralizirajućih antitijela s vremenom opada.

Zbog toga on predviđa da bi cijepljene osobe mogle razviti lakše oblike bolesti, „i to je u redu“, kaže Offit. „Cilj je bio da ljudi ne dospijevaju u bolnicu, na intenzivnu njegu ili u mrtvačnicu. A cjepivo je to postiglo. Ali, mi smo ove slučajeve označili kao „proboj“, što je po mom mišljenju bila greška u komunikaciji. Tako smo ovom cjepivu postavili standard, koji ne bi mogli primijeniti ni na jedno drugo cjepivo (protiv respiratornih bolesti).”

Foto: LAI

Advertisement

Vijesti

PRIČA O HEROJU 24.3.1992. poginuo je junak Domovinskog rata Goran Kliškić

Published

on

24.3.1992. poginuo je junak Domovinskog rata Goran Kliškić. Vrhunski ratnik, izviđač-diverzant i zapovjednik jedinice diverzantske postrojbe 4. gardijske brigade Pukovnik Kliškić poginuo je u 22. godini spašavajući ranjenog suborca na Južnom bojištu – piše Amor Patriae na X.

Priča o HEROJU

Goran Kliškić rođen je u Splitu 29. rujna 1969. godine.

Bio je bio dragovoljac Domovinskog rata i prvi zapovjednik specijalne jedinice diverzantskog voda za posebne namjene u 4. gardijskoj brigadi

Kruševo, Zadar, Karin, Biograd, pa Južno bojište i fatalni most na Bistrini kod Stona, bio je njegov ratni put

Poginuo je 1992. godine pokušavajući izvući ranjenog suborca Ivicu Vucu usred žestoke neprijateljske topničke paljbe na Bistrini kod Stona. Svoje ljude je poslao u bunker, a on je pod granatama pokušao spasiti svoga suborca…

U listopadu 1991. godine, u obrani Zadra bio je teško ranjen spašavajući suborca. Jugoslavensko-srbski četnici su granatirali njihov položaj na Bilom Brigu, a Goran Kliškić je po zvuku osjetio da će granata pasti blizu.

Bacio se na svog suborca Ivicu Boškovića i spasio ga od sigurne smrti

Granata je pala u njegovoj neposrednoj blizini i teško ga ozlijedila. Operiran je u Zadru, a trebalo je čak tri litre krvi da bi ga liječnici uspjeli održati na životu.

Liječenje je nastavio u splitskoj bolnici, ali ne zadugo. Sa ranama koje su još krvarile i brojnim gelerima u leđima, svojevoljno je napustio bolnicu i vratio se na ratište, unatoč tome što je imao prijedlog da ode u logistiku brigade

Predvodio je svoje diverzante sve do fatalnog 24. ožujka 1992. godine kada je stradao opet spašavajući svog suborca.

Usred noći neprijatelj je granatirao njihov položaj kod mosta na Bistrini, a Goran je zapovjedio odlazak u bunker. Dok su ulazili, granata je pogodila njihovog suborca Ivicu Vucu.

Izjurio je iz bunkera, došao po ranjenog prijatelja i krenuo s njim u rukama natrag prema bunkeru. Pala je još jedna granata i obojicu ih usmrtila.

Bio je to težak udarac za njegove suborce branitelje, ali i još veći motiv za obranu Domovine. Kako su u brojnim prigodama isticali, Goran Kliškić bio je za primjer svima, kao zapovjednik, prijatelj i nadasve čovjek.

‘Vrijeme ne liječi rane, nije mi ništa lakše’ rekao je njegov otac, proslavljeni je hrvatski bariton Ratomir Kliškić. Nakon sinovljeve pogibije život je posvetio uspomeni na svog Gorana

Zbog njega je i nastavio pjevačku karijeru, a svaki svoj nastup počinje riječima: “Idemo moj Gorane”:

Kažu da vrijeme liječi rane, da je lakše. Meni ne liječi. Meni nije lakše. Goran je sa mnom 24 sata dnevno.”

Kao dijete trenirao je plivanje, vaterpolo, a kasnije i taekwondo. Bio je mladić za primjer, uvijek spreman pomoći, nije pio, pušio…
U rat se uključio srcem, kupio je svoje oružje i prijavio se među prvima. Znao bi mi reći; Dat ću i život da više ne slušamo ono “bre”.

Goran je išao na odsluženje redovnog vojnog roka u JNA sa velikim znanjem borilačkih vještina i u tom pravcu se usavršio u vrsnog diverzanta.
Kad je počeo Domovinski rat, on je bio već spreman vojnik, specijalac-diverzant, i general Ivo Jelić imao je u njega imao ogromno povjerenje i Goran je postao prvi zapovjednik specijalaca za posebne namjene u 4. brigadi.

I krenuo je, od Kruševa, preko Zadra, Karina, Biograda, Čepikuća, sve do nesretnog položaja kod Stona…

  • Bilo je ključni izdržati taj prvi udar. Kad bi došao kući s terena, a to bilo maksimalno dan, dva, ne bi puno pričao. Vidio je što rade četnici, i rekao bi mi; Nemaj brige, živoga me neće uhvatiti! Ali bi i rekao da su kukavice, da bježe od borbe prsa o prsa. Znao bi doći s terena onako blatnjav u teatar i čekati me dok silazim s pozornice, to su scene koje su stalno sa mnom. Govorio bi: ‘Ti pjevaj, ja ću tjerati četnike.

Kad je spasio suborca u Zadru bio je izrešetan gelerima. Jedva su ga spasili, a još ranjen napustio je bolnicu. Govorio sam mu, ajmo Gorane izvaditi te gelere, ajmo i u Zagreb ako treba, a on bi rekao: Izvadit ćemo ih kad prođe rat…

◾️Pričao sam puno puta s njegovim suborcima, bio je uvijek prvi u akciji, uvijek sve za suborca, prijatelja. Takav je bio i kao dijete, mladić, a onda i u ratu – prisjetio se sina otac Ratomir.

  • Najteže je roditelju sahraniti dijete, ali u toj nesreći imam sreću što mu bar mogu otići na Lovrinac zapaliti svijeću. Puno je onih koji to ne mogu, koji ne znaju gdje su njihovi najmiliji i koji žive s pitanjima kako su poginuli. Po tom pitanju ništa se ne radi. Goran bi da je živ teško trpio neke stvari u današnjoj Hrvatskoj. A živio je i dao je život za nju, i ja osjećam koliko se žrtvovao, koliko je želio slobodnu domovinu – ispričao je Ratomir Kliškić, koji je svom sinu napravio spomenik na mjestu pogibije u Bistrinama kod Stona, a izdao je i monografiju u čast uspomeni na svog sina, istinskog heroja Domovinskog rata.

◾️ Moj Goran, ali i svi ti momci koji su se borili za slobodnu Hrvatsku, goloruki su krenuli u rat i ostavili svoje obitelji, ljubavi, prijatelje, poslove, fakultete…Zaslužili su da se nikada ne zaborave

◾️ Ratomir Kliškić, otac poginulog junaka Domovinskog rata Gorana Kliškića, reagirao je i na postavljanje crvene zvijezde na Riječki neboder te na izjavu potpredsjednika SDP-a Split Damira Barbira vezanu za taj slučaj.

◾️ Ovo je odgovor, kako je naveo, ‘svima koji veličaju crvenu zvijezdu‘:
– Gospodine Barbir, ako je vaš stric pod ovom crvenom zvijezdom poginuo boreći se protiv talijanskih fašista i njemačkih nacista, kako se hrvatska Rijeka ne bi zvala Fiume, moj sin Goran poginuo je od iste ove crvene zvijezde boreći se protiv velikosrpskog fašizma, kako hrvatski Dubrovnik ne bi postao srpski, a granica s ‘velikom Srbijom’ bila na liniji Virovitica – Karlovac – Karlobag.

Vi uporno negirate onu tamnu stranu ove crvene zvijezde pod kojom su u Domovinskom ratu izvršeni teški zločini nad Hrvatima i drugim građanima Lijepe naše, a tisuće hrvatskih ratnika položili svoje živote za demokratsku i europsku Hrvatsku – poručio je Kliškić i dodao:

– Kao čovjeku i katoliku, žao mi je gospodine Barbir žrtve Vašeg strica koji se borio za Titovu Jugoslaviju, no ideologija za koju se borio Vaš stric, je nas Hrvate jako, jako i skupo koštala! Cijenu najbolje znamo mi roditelji koji smo ostali bez svoje djece.
Naše rane su još svježe, ali smo neizmjerno ponosni što ideologija nije bila pokretač našim herojima, već borba za svoje obitelji, svoj narod, svoj Split. Borba za domovinu Hrvatsku i slobodu svih nas, a za koju su hrvatski ratnici najzaslužniji.

◾️Goran Kliškić je pokopan na splitskome groblju Lovrinac. Nakon nekog vremena grob je premješten na drugo mjesto koje je predviđeno za domovinske branitelje.

Godine 2017. na njegovoj rodnoj kući postavljena mu je spomen-ploča.

NEKA MU JE VJEČNA HVALA I SLAVA!

Continue Reading

Vijesti

PRIJELOMNO: SLUŽBENA IZJAVA HAMAS-a

Published

on

“Pozivamo na prelazak s krute šutnje i poduzimanje radnji kako bi se zaustavili zločini pogubljenja na terenu i zlostavljanja onih koji su okupirani u kompleksu Al-Shifa i njegovoj okolici” – piše X profil @ShaykhSulaiman. Prenosimo…

“Mi u Islamskom pokretu otpora (Hamas) osuđujemo apsolutnu međunarodnu službenu šutnju o humanitarnoj katastrofi koju trenutačno stvara fašistički ratni stroj okupacije u bolnici Al-Shifa i njezinoj okolici, koja traje već šesti dan zaredom.

To uključuje nastavak stravičnih ratnih zločina smaknuća, maltretiranja i paljenja kuća s vlasnicima, opkoljavanja bez vode, hrane i lijekova te prisilne evakuacije pod kišom metaka i granata, bez ikakve reakcije međunarodne zajednice, dotične institucije Ujedinjenih naroda ili međunarodne humanitarne organizacije.

Zahtijevamo od naše arapske i islamske nacije, slobodnih ljudi svijeta i masa našeg naroda na Zapadnoj obali, Al-Qudsu i okupiranoj unutrašnjosti, da odmah djeluju na svim frontama kako bi stvorili najveći pritisak na interese okupaciju i njezine pristaše, te uložiti napore u potporu našem narodu u Pojasu Gaze, u njihovoj borbi protiv cionističkog stroja za ubijanje i genocid.

U tom kontekstu, potvrđujemo da ovi gnusni zločini neće slomiti volju, otpornost i postojanost naših ljudi na njihovoj zemlji, te njihovu predanost pravu na slobodu i samoodređenje.”

Continue Reading

Vijesti

SOLIN Povodom Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze dr. Vide Popović održat će novo predavanje

Published

on

Crveni križ Splitsko-dalmatinske županije, povodom Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze, organizira predavanje pod nazivom “Tuberkuloza danas” koje će se održati u utorak, 26. ožujka, s početkom u 19 sati u prostoru Gradskog društva Crvenog križa Solin na adresi Ulica hrvatskih branitelja 40, Solin.

Foto: Dr. Vide Popović, predsjednik Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije (Joško Šupić/Cropix)

Predavanje će održati pulmolog dr. Vide Popović, predsjednik Crvenog križa Splitsko-dalmatinske županije, a predavanje je otvoreno za zainteresirane – prenosi Slobodna Dalmacija.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se 24. ožujka, a s ciljem podizanja svijesti javnosti da je tuberkuloza izlječiva bolest te da se poduzimanjem niza akcija pridonosi kontroli tuberkuloze, omogućujući rano otkrivanje bolesti te adekvatno liječenje i praćenje bolesnika.

Iako je smrtnost od tuberkuloze smanjena gotovo 40 posto od 1990. do 2011. godine, do danas je ostala epidemija koja uzrokuje 1,4 milijuna smrtnih slučajeva svake godine. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije trećina svjetske populacije inficirana je uzročnikom te bolesti (Mycobacterium tuberculosis).

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved