Vijesti
Glavna europska tužiteljica: “Nije posao javnosti, ni političara ocjenjivati – je li počinjena prevara ili ulogu EPPO-a!”
Iako premijer Andrej Plenković uporno ponavlja kako su europski istražitelji prekoračili svoje ovlasti u slučaju aktualne afere oko 3D snimanja koje je nakon potresa obavljao Geodetski fakultet, Europski tužitelji i dalje neumorno kopaju i istražuju slučaj – donosi Dnevno.hr.
Riječ je o 100 posto novcu iz hrvatskog proračuna, kaže Plenković, pravo je pitanje zašto oni to rade. Ovog tjedna zato smo se zaputili u Luksemburg kako bismo na licu mjesta saznali o čemu je riječ.
Zašto se u ovom slučaju govori o sukobu nadležnosti i što glavna europska tužiteljica poručuje hrvatskim vlastima i hrvatskim građanima, odgovorila je Laura Kovesi, nova šefica EPPO-a za.
“Ne komentiram istrage u tijeku, a budući da se tu radi o takvom slučaju, pokušat ću dati općenit komentar. Općenito vrlo dobro procjenjujemo svoju nadležnost, pridržavamo se Uredbe i pravila kada je riječ o nadležnosti EPPO-a. U ovom slučaju želim naglasiti da, ako netko gaji sumnje o tumačenju Uredbe, ovdje u Luksemburgu nalazi se sud Europske unije i svi koji imaju sumnje trebaju se obratiti sudu i pitati kako bismo trebali tumačiti Uredbu”, rekla je.
‘Naše predmete obično provjerava vijeće’
“O nadležnosti EPPO-a ne odlučuju vlada, parlament, političari ni poslovni ljudi, to je nešto što pripada pravosuđu. To je moj komentar, a iza ovoga leži pravo pitanje vezano uz ovaj slučaj: je li počinjena prevara ili ne? A EPPO nastoji istražiti ovaj slučaj i utvrditi je li doista tako. Mislim da bi hrvatski građani željeli znati je li počinjena prevara, je li netko ukrao novac ili nije, to je pravo pitanje”, rekla je Kovesi.
Novinar ju je upitao je li obavila sve provjere, a Kovesi je odgovorila: “Naše predmete obično provjerava stalno vijeće, to je sustav koji čine tri troje tužitelja iz triju država članica EU, koji procjenjuju i prate sve predmete i procjenjuju sve odluke. Ponavljam: ako netko gaji sumnje u našu nadležnost, o tome odluku može donijeti samo sud Europske unije.
O predmetima se sud ne bi trebao donositi u javnosti niti bi se trebalo javno govoriti je li EPPO nadležan, je li počinjena prevara i bi li EPPO trebao vršiti pretrage. To nije posao javnosti ni političara nego pravosuđa, i upravo to činimo. I opet ponavljam: ovdje se ne radi o tome tko je nadležan nego o tome je li počinjena prevara, je li itko pokušao otkriti istinu i, treće, ako je istina ono što je premijer rekao, svi želimo doznati je li prevara počinjena ili nije”.
Inače, premijer je u javnom prostoru opetovano rekao da ovo nije u nadležnosti EPPO-a, a i nacionalnim je nadležnim tijelima je sugerirao što bi trebali učiniti u ovom slučaju. Kovesi kaže da kao glavna europska tužiteljica ima posao i štititi neovisnost EPPO-a.
“Ako moram dati neki komentar, osvrnula bih se na svoje prijašnje iskustvo u Rumunjskoj. Već sam vidjela ovakav potez. Radi se o školskom primjeru političara koji pred građanima stvaraju dimnu zavjesu. ‘Dragi građani, nije važno je li došlo do prevare, pitanje je tko je nadležan’.
Uvijek sam reagirala na to i nastavit ću reagirati. Imamo veoma dobar tim u uredu EPPO-a u Hrvatskoj, veoma dobre tužitelje, i obavljaju vrlo dobar posao. Imamo neke slučajeve koje istražujemo, ne govorimo vladi kako voditi državu, ne govorimo parlamentima kako donositi zakone, pa nitko ne bi trebao govoriti policijskim službenicima, tužiteljima i sucima kako bi trebali istraživati predmete i donositi odluke u pravosuđu”, rekla je.
‘Vidim tu dimnu zavjesu’
“Sagledam li sve što se dogodilo u vezi s ovim predmetom, vidim tu dimnu zavjesu, ali sigurna sam da građani vide pravo stanje stvari. Žele znati je li počinjena prevara, a ne da se pred njima podiže dimna zavjesa. Ovo je školski primjer! Već sam se susretala s ovime. ‘Kövesi je lažljivica, Kövesi je organizirala sastanak s drukčijom svrhom od one stvarne, Kövesi nije nadležna za taj predmet, predmet se ne istražuje kako treba’.
Ako vidite da ne možete zaustaviti istragu, što ćete učiniti? Policija će vam pružiti manje potpore, netko će izbrisati e-poruke na vašem računalu, nećete dobiti tražen pristup bazama podataka… Sve je to zapravo samo dimna zavjesa, pokušaj zastrašivanja tužitelja, ali mi nismo zastrašeni, nastavit ćemo obavljati svoj posao i doista vjerujem da moji kolege u hrvatskom uredu EPPO-a obavljaju veoma dobar posao. U konačnici ćemo doznati je li počinjena prevara ili ne. Također je rekao, citiram: ‘Ostao sam zapanjen što se Kövesi usudila komentirati moju izjavu’
Imam slobodu govora, što je temeljno pravo. I nastavit ću reagirati kad god smatram da se netko pokušava uplitati u naše djelovanje i narušiti našu neovisnost. Činila sam to u prošlosti, činim to sada i nastavit ću ubuduće. Ma tko ovo pokušao učiniti, uvijek ću reagirati, baš kao i EPPO”, rekla je.
Novinar N1 televizije upitao ju je dali je s Europskom komisijom pokušala razgovarati o hrvatskom slučaju: “Neovisni smo od europskih institucija i nacionalnih vlasti pa ni s kime ne raspravljamo o našim predmetima. Dakle, s Europskom komisijom ne raspravljamo o našim predmetima. O predmetima raspravljamo samo interno, u našim stalnim vijećima ili pred sudovima.
To vas pitam zato što ste u svojoj izjavi spomenuli da bi uplitanje u vašu istragu značilo posljedice za Hrvatsku. Što bi one mogle biti?
Postoji uredba o mehanizmu vladavine prava. Ako u našem djelovanju uočimo manjak iskrene suradnje ili ako postoje neki koraci, neke odredbe koje se moraju uvesti u zakon ili bilo koja aktivnost koja će sprječavati EPPO u provođenju istraga i boljoj zaštiti financijskih interesa EU, na temelju ovog mehanizma, ove uredbe, obavještavamo Komisiju o tim aktivnostima koje se mogu protumačiti kao problem u vezi s vladavinom zakona. To smo činili u prošlosti, u slučaju Slovenije, Poljske, Irske, nedavno u slučaju Slovačke…
Dio našeg posla je i pratiti što se događa, jer ako postoji nešto što utječe na državne odvjetnike, to utječe i na EPPO. U tim slučajevima o tim aktivnostima izvještavamo Komisiju i od toga trena na Komisiji je odluka kako će nastaviti. Za to imamo europsku uredbu kojom je definirano tko bi trebao što činiti i koje su posljedice”, rekla je.
‘Ne komentiram hipotetske situacije’
Kaže kako još nije izvijestila Europsku Komisiju: “Ako državni odvjetnik odluči provesti vlastitu istragu o ovom slučaju, je li to uopće moguće? A ako to učini, koje su vaše opcije?”, upitao ju je novinar, a Kovesi je odgovorila: “Teško mi je komentirati ono što rade državni odvjetnici. Nemam službene informacije pa ovo ne mogu komentirati.
Općenito ne komentiram hipotetske situacije, ali ponavljam, ako netko gaji ikakve sumnje o tome kako je EPPO protumačio određenu odredbu, neka se obrati sudu Europske unije. Dakle, to je općenito način na koji radimo i kako funkcioniramo.
U nekim državama članicama već imamo situaciju u kojoj su državno odvjetništvo i EPPO različito tumačili zakon, no uputili su pitanje nacionalnom sudu i, u konačnici, sudu EU upućena su prethodna pitanja, a u nekoliko slučajeva sud je već donio presudu. To je način za rješavanje svih različitih mišljenja o tumačenju, ne u javnosti, političkoj raspravi ni tijekom predizborne kampanje nego isključivo na sudu.
Slali smo različita pisma Europskoj komisiji kada smo uočili da način na koji su nacionalne vlasti u zakon implementirale različite EU odredbe nije u skladu sa zakonima EU-a. To nije slučaj samo u Hrvatskoj nego i Rumunjskoj, Španjolskoj i drugim državama članicama. Dakako, to smo poslali Europskoj komisiji, od toga trenutka njihov je zadatak to riješiti.
Kada postoji sukob nadležnosti i različita tumačenja odredbi nacionalnih zakona ili europskih zakona općenito, rekli smo da treba postojati mogućnost obratiti se sudu. Ako na sudu postoji sumnja o tumačenju nekog zakona, trebate imati mogućnosti uputiti prethodno pitanje, što je glavni zadatak Suda Europske unije: reći nam kako bismo trebali protumačiti zakone.
To je nešto što kritiziramo jer u nekim državama članicama, uključujući Hrvatsku, nema tog koraka pred sudom, sve završava pred glavnim državnim odvjetnikom”, rekla je.
Godišnje izvješće EPPO-a
“Veselim se što ću upoznati novog hrvatskog glavnog državnog odvjetnika. Imali smo dobar odnos i s aktualnom državnom odvjetnicom, nadam se da ćemo imati dobar odnos i s novim državnim odvjetnikom.
Objavljeno je godišnje izvješće EPPO-a i doista se nadam da će pročitati sve o našim aktivnostima i onom što radimo te se nadam da će se u konačnici složiti da moramo surađivati kada govorimo o prekograničnom kriminalitetu i opasnosti koje organizirane zločinačke skupine predstavljaju u pogledu izvlačenja novca iz proračuna EU-a i da taj fenomen više ne možemo rješavati samo na nacionalnoj razini.
Moramo surađivati kako bismo zaštitili financijske interese EU-a, europske građane, dakako i hrvatske građane. Stoga se nadam da možemo surađivati zato što imamo isti cilj: bolje štititi novac i sigurnost naših građana”, rekla je.
Autor: I.G./Dnevno.hr
Vijesti
Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”
Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.
Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.
Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.
Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.
Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.
“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.
Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.
WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.
Vijesti
MAKLJAŽA NA VIDIKU Veliki napad Hezbolaha na izraelsku vojnu bazu
Snimka pokazuje štetu nanesenu bazi IDF-a u blizini sjevernog grada Kiryat Shmona ranije danas, nakon što je pogođena teškim raketama koje je lansirao Hezbolah.
foto: screenshot: Hindustan Times
Hezbolah je rekao da je ispalio rakete Burkan – koje imaju veliku bojevu glavu – na kamp Gibor, sjedište 769. brigade IDF-a.
Baza, koja se nalazi u blizini grada Kiryat Shmona, pretrpjela je ogromnu štetu. Više zgrada i vozila su potpuno unušteni.
IDF tvrdi da nije bilo žrtava. Nakon napada, tvrde, mjesto za lansiranje raketa je uništeno u zračnom napadu.
Vijesti
U Brodosplitu dovršen obalni ophodni brod za HRM
U Brodosplitu je dovršen novi obalni ophodni brod. Riječ je o budućem brodu Hrvatske ratne mornarice.
U ožujku je potpisan ugovor kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Brod će biti porinut 1. srpnja, a MORH-u će biti isporučen do kraja godine.
Ministar obrane Ivan Anušić nakon preuzimanja dužnosti najavio je nastavak realizacije projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova, istaknuvši to kao jedan od prioriteta Ministarstva obrane.
Gostujući na Dan državnosti u središnjem Dnevniku HTV-a, ministar Anušić rekao je kako ima informacije iz Brodosplita da je brod čija je gradnja ugovoriena izvezen van iz hale i da se priprema već ovo ljeto za porinuće i nastavak dovršenja.
Podsjetio je da je s Brodosplitom 2014. godine potpisan ugovor o realizaciji pet ophodnih brodova za HRM, kojima je rok isporuka trebao biti 2018. godine, međutim dosad je isporučen samo jedan, prototip. Najavio je, da će, prema informacijama iz Brodosplita, do kraja godine HRM imati drugi brod i nakon u paketu će se i ostala tri broda rješavati.
foto: Ophodni obalni brod Umag 32/MORH
-
Vijesti1 tjedan ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti3 dana ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti5 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti2 tjedna ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti3 tjedna ago
“Obitelj je temelj naše budućnosti, Hasanbegović možda ipak bude dio izvršne vlasti”
-
Vijesti2 dana ago
Preminuo je Louis d’Alencourt ‘apostol posljednjih vremena’