Komuniciranje činjenica i informacija je vrlo dobro, ali izražavanje emocija, ili još teže, razumijevanje emocija vašeg partnera, veliki je izazov – piše Mathilde De Robien u Aletei.

Bračni savjetnici jednoglasni su: komunikacija je jedan od stupova odnosa para. Ali što točno podrazumijevamo pod komunikacijom? Ne govorimo o dogovaranju jelovnika za večeru ili planova za vikend. Umjesto toga, radi se o iskrenom, istinitom i recipročnom izražavanju vaših emocija, želja i potreba, te o tome da ih drugi supružnik pažljivo i dobrohotno primi.

Ovaj dubinski dijalog može pomoći u izbjegavanju mnogih bračnih nesporazuma, s njihovim pratećim svađama i frustracijama. “Prvo što treba izgraditi u paru je međusobno razumijevanje emocija”, naglašava psiholog i terapeut za parove Marc d’Anselme.

Razumijevanje partnerovih emocija zahtijeva empatiju. Ali s obzirom na različite povijesti i osobnosti svakog od supružnika, ovo je daleko od lakog.

Zamoran odmor

Marc d’Anselme daje dobar primjer nesporazuma uzrokovanog muževljevim nerazumijevanjem ženinih emocija tijekom prilično napornog odmora. (Ovo je samo jedan od mnogih primjera, a “svaka sličnost s činjenicama ili osobama koje postoje ili su postojale bila bi čisto slučajna.”)

Supruga kaže mužu da je iscrpljena, da joj je potreban odmor i da je na njemu da preuzme sve, pogotovo oko djece. Općenito govoreći, žene su otvorenije od muškaraca u pogledu svojih emocija.

Muž razmišlja i traži rješenje. Na kraju predlaže da njegova supruga ode četiri dana, sama, da se odmori kod majke… Žena ga užasnuto gleda. Njegov prijedlog, koliko god bio velikodušan i učinkovit, pao je u vodu.

Empatija, a ne rješenja

Koliko god to muškarcima izgledalo iznenađujuće, izražavajući svoju iscrpljenost, žena ne očekuje od muža da pronađe rješenje za njezin problem. Ne, ona jednostavno očekuje da je razumije, da čuje njezine poteškoće, da suosjeća i osjeća zahvalnost za stvari koje ona čini, upravo one stvari koje su je iscrpile.

Ne želi ići kod majke, već provesti odmor s mužem i djecom. Kvalitetno vrijeme s ljudima koje voli njezina je najdublja želja. “Žena razgovara sa svojim mužem kako bi podijelila svoje emocije i aktivirala odnos. Čovjek, s druge strane, traži problem koji treba riješiti; otuda i nesporazumi”, objašnjava Marc d’Anselme.

Žena od muža očekuje empatiju, i obrnuto. Empatija ne zahtijeva dugo razmišljanje ili velike odluke, samo izražavanje emocionalnog razumijevanja. “Empatija nije rješavanje praktičnog problema. Ne uključuje nikakvo tumačenje, nikakvo objašnjenje, nikakvo rješenje, nikakvu sentimentalnost, samo izražavanje razumijevanja!” Važno je izraziti ovo razumijevanje riječima ili gestama; inače je nažalost beskoristan.

Usklađivanje: Sveti gral bračnog para

Empatija je ključ za razumijevanje emocija drugoga i, ako je uzajamna, za usklađivanje para. U fizici, električni krugovi su usklađeni kada osciliraju na istoj frekvenciji, kada su podešeni na istu valnu duljinu. U bračnoj psihologiji, kada se supružnici razumiju, to se također naziva usklađivanjem.

Kada je par usklađen, tada doživljavaju trenutke “savršenog jedinstva”. Iako usklađenost nije trajno stanje – što je sreća, jer je dobro za svakoga prvo iskusiti vlastite emocije – ima mnogo prednosti.

Empatija omogućuje osobi da se osjeća praćeno u onome što doživljava. To ima fascinantan, gotovo magičan učinak oslobađanja od negativnih emocija, povezanih s teretom koji su do tada nosili sami.

To često dovodi do pozitivne promjene stava od strane supružnika koji se sluša i razumije. Štoviše, u suočavanju sa životnim poteškoćama ili kušnjama, usklađivanje je važna podrška za par. „Događaj koji svatko doživi u zajedništvu s drugim mnogo se lakše prevladava“, objašnjava Marc d’Anselme.

Poticanje emocionalnog dijeljenja

“Bračne poteškoće proizlaze prvenstveno iz činjenice da, umjesto da razumijemo partnerove emocije, njegovo ponašanje tumačimo svojima”, kaže terapeutkinja. Otuda rečenica koja se često čuje u bračnim svađama: “Ti stvarno uopće ne razumiješ!”

Empatija zahtijeva od nas da se odmaknemo od individualističkog stava i da se zainteresiramo za drugu osobu, otvarajući se njezinim emocijama. I druga osoba mora dati svoj doprinos i pokušati izraziti svoje osjećaje doživljava.

“Emocionalno dijeljenje najbolji je lijek za bračni individualizam.” To je izvrstan alat za promicanje harmonije. Što to konkretno znači? Dobro je da svaki supružnik redom izrazi emocije s kojima drugi može suosjećati. “Kako bi prešli činjenice i ušli u emocije, supružnici si pomažu imenovanjem emocija.” Na primjer: “Da sam na tvom mjestu, to bi me naljutilo!” ili “Jeste li bili iznenađeni?”

To omogućuje osobi koja doživljava emociju da je razjasni, pročisti i povjeri drugome. Za koju svrhu? Bolje voljeti. Jer voljeti, podsjeća nas Marc d’Anselme, znači “otvoriti srce našem partneru, dopustiti mu da malo živi u nama”, i da živimo malo u njemu ili njoj. (Aleteia)

Surb Zatik – Sveti Uskrs! Armenci i Hrvati diljem svijeta 31. ožujka ove godine slave Uskrs. Armenci Uskrs nazivaju – Zatik (Surb Zatik – Sveti Uskrs).

Riječ Zatik proizlazi od armenskoga glagola „azatutjun, azarvel“ – „sloboda; oslobađati se“ i znači spas, izbavljenje od patnje, zla i smrti. Armenci na blagdan Uskrsa jedan drugomu kažu: „Krist je uskrsnuo od mrtvih!” – “Blagoslovljeno Krstovo uskrsnuće!”

Na uskrsnom će se stolu u Armenaca tradicijski naći ponajprije riba, te pilav sa suhim grožđem, šljivama, marelicama, kolač od mahunarka. Peku pšenične pogače, kuhaju juhu od povrća ili mahunarka, s lećom, zelenom paprikom, lukom i češnjakom.

Za vjernike nije važan samo dan Uskrsa nego i četrdesetnica koja mu prethodi, jer za to vrijeme treba očistiti tijelo i dušu, njegovati ljubav prema bližnjima, oprostiti svojim neprijateljima, pomiriti se sa zavađenima, kako bi čista srca mogli svetkovati žrtvovanje i uskrsnuće Isukrsta.

Svim čitateljima želim sretan i blagoslovljen Uskrs! Uživajte u ovim vremenima, kakva god bila!

Artur Bagdasarov/HKV

Ministar obrane Ivan Anušić razgovarao je u srijedu u Prištini s kosovskim kolegom Ejupom Maqedoncijem o bilateralnoj obrambenoj suradnji i prenio mu poruku da Hrvatska “u potpunosti stoji uz Kosovo i pravo te zemlje na neovisnost”, priopćilo je ministarstvo obrane (MORH).

Foto: (MORH) Podpredsjednik Vlade Anušić i šef stožera KFOR-a John Božičević

Ministar Anušić je tijekom posjete Kosovu razgovarao s kosovskim ministrom obrane, posjetio pripadnike 40. hrvatskog kontingenta (HRVCON) u NATO operaciji potpore miru – Kosovo Force – KFOR, a sastao se i sa zajednicom Hrvata u Janjevu.

“Hrvatska u potpunosti stoji uz Kosovo, podržavamo vaše pravo na neovisnost. Svoje znanje i iskustvo, budući da je RH članica EU i NATO-a i svih ostalih integracija, stavit ćemo vam na raspolaganje kako bi Republika Kosovo što lakše prebrodila sve prepreke i ostvarila željena članstva”, rekao je Anušić.

Bilateralna obrambena suradnja s Kosovom usmjerena je na prijenos iskustava iz raznih funkcionalnih područja u cilju potpore pristupanja Republike Kosovo euroatlantskim i regionalnim organizacijama i inicijativama te jačanju kapaciteta i transformaciji Kosovskih sigurnosnih snaga (KSS) u Oružane snage RK (OSRK), pojašnjava se u priopćenju.

Ministar obrane, ujedno i potpredsjednik vlade, je zajedno s načelnikom Glavnog stožera OS RH general-pukovnikom Tihomirom Kundidom posjetio pripadnike hrvatskog kontingenta KFOR-a. Hrvatski kontingent trenutačno broji ukupno 149 pripadnika, od čega je sedam pripadnica, a razmješteni su na tri lokacije – u kampu “Film City” u Prištini, kampu Villaggio Italia u Peći te na APOD Slatini između Prištine i Kosovske Mitrovice.

Anušić im je rekao da je Hrvatska ponosna na njih jer hrvatski vojnik gdje god je došao u misiju, pokazao je kvalitetu i primjer je drugim vojnicima.

“Vaši prethodnici su stvarali državu i naša vojska je od Domovinskog rata izrasla u pravu, opremljenu vojsku, sposobnu odvraćati”, rekao je Anušić.

Kundid je rekao je kako je sudjelovanje u operaciji KFOR od iznimnog značaja za Hrvatsku jer dajemo doprinos miru u ovoj regiji.

“Iskustvo ove misije dat će vama i vašim postrojbama dodatnu profesionalnu dimenziju”, rekao je general Kundid i potom uručio Zlatnu medalju Johnu Bozicevicu, načelniku stožera KFOR-a.

MORH ističe da operacija KFOR ima poseban značaj za Hrvatsku jer se nalazi u našem neposrednom susjedstvu, a namjera je RH nastaviti angažman hrvatskih pripadnika u Republici Kosovo sve do okončanja te NATO-ve operacije.

Ministar Anušić se u Janjevu sastao sa zajednicom Hrvata koja je sve malobrojnija i suočena s brojnim izazovima. Izrazio im je svoju podršku i u razgovoru s don Matejem Palićem poručio da će se založiti za njihov bolji položaj.