HRVATSKI znanstvenik Željko Ivezić imenovan je direktorom izgradnje po mnogo čemu najmoćnije zvjezdarnice na svijetu nazvane Vera Rubin – prenosimo dio pisanja Index.hr-a.
Foto: Wikipedia, Rubin Obs/NSF/AURA; Nikolina Horvat University of Washington
Opservatorij Vera Rubin bit će opremljen brojnim najsofisticiranijim i najmoćnijim uređajima: teleskopom s najvećom kombinacijom velikog zrcala i velikog vidnog polja, najvećom kamerom ikada sagrađenom s 3200 megapiksela te softverom za obradu oko 100 petabajta (100.000 terabajta) podataka koje će zvjezdarnica prikupiti tijekom prvih 10 godina rada.
U sklopu desetogodišnjeg projekta snimat će cijelo nebo svake tri noći. Zbrajanjem podataka zabilježenih teleskopom i kamerom u računalu dobit će se karta neba s oko 20 milijardi zvijezda te sličnim brojem galaksija.
Od početka na važnim funkcijama
Ivezić je uključen u rad na opservatoriju od njegovog osnutka ranih 2000-ih kao projektni znanstvenik i voditelj Projektnog znanstvenog tima. Uz to, u rujnu 2018. imenovan je zamjenikom direktora izgradnje zvjezdarnice. Ulogu direktora preuzet će 3. siječnja 2022., kada projekt napusti njegov prethodnik Steven Kahn.
“Željkovo poznavanje sustava zvjezdarnice Rubin i njegova predanost uspjehu projekta izgradnje su izvanredni, a uvjeren sam da će ga dovesti do trijumfalnog završetka”, rekao je u najavi svog nasljednika Kahn.
Prvi opservatorij nazvan po znanstvenici
Opservatorij smješten u planinama Čilea, prvi je koji je nazvan po ženi. Vera Rubin (1928. – 2016.) bila je američka znanstvenica čiji su izračuni gibanja zvijezda oko središta galaksija u 1960-ima i 1970-ima pokazali da osim vidljive tvari u svemiru mora postojati i tzv. tamna tvar. Naime, postalo je jasno da u galaksijama nema dovoljno vidljive materije koja bi svojom gravitacijom držala na okupu zvijezde u njihovim orbitama. Danas znamo da vidljiva tvar čini samo 5% mase-energije svemira, tamna tvar 27%, a tamna energija 68%.
foto: Space.com
Za svoja znanstvena postignuća Vera Rubin dobila je niz priznanja, no mnogi znanstvenici smatraju da joj je učinjena nepravda jer joj nije dodijeljena Nobelova nagrada.
Glavni ciljevi opservatorija
Projekt LSST ima četiri glavna cilja:
– precizno mjerenje svojstava tamne energije i tamne tvari,
– mjerenje strukture Mliječnog puta,
– pronalaženje asteroida i kometa u Sunčevu sustavu,
– potraga za kozmičkim eksplozijama.
U razgovoru za Index Ivezić je pojasnio prirodu svojeg posla.
“Direktor izgradnje vodi projektni ured, predstavlja projekt prema znanstvenoj zajednici, međunarodnim partnerima i drugim skupinama zainteresiranima za projekt. Odgovoran je za uspjeh projekta agencijama koje ga financiraju, kao što su Nacionalna zaklada za znanost i Odjel za energiju SAD-a, te postavlja zamjenike i druge vodeće ljude u projektnom uredu. Također je odgovoran za radne uvjete, poštivanje svih legalnih propisa i procedura te mentorira mlađe kolege”, tumači Ivezić.
….
Kamera je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda
Zanimalo nas je kako to da su baš njega odabrali?
“Bio sam već znanstveni direktor projekta od 2004. te zamjenik glavnog direktora od 2018. Budući da imamo još samo dvije do tri godine do kraja izgradnje, odlučili smo se za unutarnji odabir novih ljudi”, kaže naš sugovornik.
“Upravo sam se vratio iz Čilea, iz posjeta opservatoriju. Zadnji put sam na summitu bio neposredno prije dolaska korone i bilo je fantastično vidjeti koliko smo uspjeli postići u tom periodu od dvije godine, bez obzira na poteškoće i razna ograničenja za dolazak podizvođača iz Italije i Španjolske u Čile”, govori nam Ivezić, koji je uvjeren da će zvjezdarnica početi snimati nebo za manje od dvije godine.
“Treba nam oko godinu dana za završiti teleskop, zatim treba integrirati kameru, a onda 2023. počinje dobivanje podataka znanstvene kvalitete. Kamera je, sa svojih 3200 megapiksela, ove godine ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća astronomska kamera. S prvim projektom, 10-godišnjim snimanjem neba nazvanim Legacy Survey of Space and Time, formalno krećemo početkom 2024. Izgradnja Opservatorija Rubin koštat će oko 700 milijuna dolara, a otprilike toliko stajat će i 10 godina snimanja neba te obrada oko 60.000 terabajta slika”, kaže Ivezić.
Važan doprinos Hrvata na projektu
Na projektu radi još nekoliko Hrvata.
“Na mojem Sveučilištu Washington u timu Rubin imamo profesora Marija Jurića i Nikolinu Horvat koji su rođeni u Hrvatskoj, a imamo još nekoliko ljudi druge i treće generacije u SAD-u i Čileu. Također su uključene i dvije grupe s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu koje su doprinijele izgradnji Opservatorija. Profesori Vlado Soldo i Srećko Švaić su sa svojom grupom modelirali sustav za hlađenje kamere te pomogli stručnim savjetima, a profesor Vinko Šimunović napravio je detaljne analize kemijskog sastava cijevi od nehrđajućeg čelika koje se koriste u tom sustavu. Također je interesantno da se naši astronomi u Hrvatskoj, na riječkom i zagrebačkom sveučilištu te na Institutu Ruđer Bošković, već vrlo aktivno pripremaju za znanstveni rad s podacima koje će prikupiti LSST”, zaključuje Ivezić.
Kratka biografija
Prema biografiji objavljenoj na stranici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti <https://www.info.hazu.hr/en/clanovi/ivezic-zeljko/> https://www.info.hazu.hr/en/clanovi/ivezic-zeljko/, Željko Ivezić rođen je 1965. u Sarajevu. 1990. diplomirao je strojarstvo na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a 1991. fiziku na PMF-u u Zagrebu. Doktorirao je fiziku na University of Kentuckyju u Lexingtonu 1995. Godine 1997. odlazi na University Princeton, gdje radi na Sloan Digital Sky Surveyu (SDSS). 2004. odlazi u Seattle, gdje radi kao docent iz astronomije na Odsjeku za astronomiju na Sveučilištu u Washingtonu. 2006. postaje izvanredni professor, a već 2008. redoviti profesor u trajnom zvanju. 24. rujna 2021. postao je dopisni član HAZU-a.
Objavio je velik broj znanstvenih radova, koji su, prema bazi podataka Google Scholar, krajem 2021. ukupno bili citirani oko 115.000 puta, s H-indeksom 140.
Glavni je autor udžbenika Statistics, Data Mining and Machine Learning in Astronomy. Njegova istraživanja u astronomiji i astrofizici uključuju proučavanje asteroida u Sunčevom sustavu, zvijezda, strukture naše galaksije Mliječne staze, kao i svojstva galaksija i kvazara.
Novi svjetski rat postaje ozbiljna tema. Čak se i EU probudila iz zimskog sna. Odjednom Emmanuel Macron svakih par dana skuplja hrpu državnika iz Unije i izvan nje kako bi popričali što napraviti. Zaključci su često kontradiktorni, ali nema veze. Važno je da se oni sastaju i pričaju. Znate onu političku uzrečicu: kad ne znaš riješiti problem, napravi radnu skupinu.
Crni oblaci su i nad “Lijepom našom”. Problem je u tome što je “Lijepa naša” ujedno i “Lepa njihova”. Dobivam preko Facebooka “drugarske kritike” zbog svog defetizma. To je navodno prihvaćanje poraza bez borbe. Međutim, ja sam za borbu. To je barem poznato. Sve dok Knin ne padne u naše ruke. Znači referentna točka je Zvonimirov grad. Nešto smo potpisali s Albanijom i Kosovom te izazvali lagano mrštenje Aleksandra Vučića. “Je li generacija Z spremna uzeti pušku u braniti Hrvatsku?”, pita se u Davor Ivanković u Večernjaku.
Neki se mršte zbog naših Dassault Rafala. Komšije su “mnogo pažljivo” pratile naše maratonsko pregovaranje s Francuzima oko tog “suvremenog dvomotornog višenamjenskog lovca”. Skoro godina pregovaranja za šest polovnih lovaca. I čim su “rafali” sletjeli u “Lijepu našu”, tobože isprovocirani Srbi, kupili su u roku odmah od istih tih Francuza dvanaest novih “rafala”. I trka u naoružavanju između Hrvatske i Srbije je započela.
Umjesto da tu lovu investiramo u nove dječje vrtiće i đačke kuhinje, mi kupujemo lovce jer se navodno sprema “veliki rat”. Jesmo li shizofrenični? Ljevičari svih boja na čelu s Možemo! se zgražaju kamo hrvatska vlast usmjerava novac dok zelena agenda i izgradnja dječjih vrtića, biciklističkih staza i raznih multikulturalnih objekata ostaju bez novca. I tako, dok selo gori, naše “babe” se češljaju. Dok mi igramo finale s Francuzima Srbi se naoružavaju gomilajući francusko oružje. Zanimljivo kako Macrona nimalo ne smeta srpska naklonost prema Rusiji i Putinu kad mu se ukaže prigoda da im proda malo svog oružja. Kad istina izađe na vidjelo, prije ili kasnije svi se razotkriju.
Već ga nazivaju ‘ruskim čovjekom’
Oscar Wilde je jednom napisao: “Istina prestaje biti istinom kad u nju povjeruje više ljudi”. A u novi veliki rat vjeruju svi… Vukovarsko odlagalište otpada “Petrovačka dola” trenutno je najveća masovna grobnica u Hrvatskoj. Na sedamnaest metra dubine tamo je ekshumirano više od dvije tisuće fragmenata kostiju. U isto vrijeme naš Predsjednik je održao “čas istorije” u “prijateljskoj” Crnoj Gori. Tema je bila “vojni logor” Lora. Jakov Sedlar je snimio film o “vojnom logoru” i prikazao ga pred punim dvoranama diljem Hrvatske. Predsjednik nije imao vremena pogledati taj film jer, da je imao, onda bi doznao da je “vojni logor Lora” bio prostor od 24 kvadratna metra. Skoro velik kao jednosobni stan.
Tijekom svog “prijateljskog” posjeta Crnoj Gori naš Predsjednik je “zaboravio” priupitati njihovog o isprici zbog njihove “posjete” Dubrovniku u jesen 1991. godine, o pljačkama, granatiranju starog “groda”, kad misle vratiti školski brod “Jadran”, o trenutku kada misle napokon promijeniti ime plivačkom bazenu u Kotoru koji ponosno nosi ime crnogorskog ratnog zločinca Džimi Gopčevića i tako dalje. I dan danas se u tom bazenu u Škaljarima malobrojni preostali Hrvati u Crnoj Gori mogu okupati podsjećajući se što su sve njihovi sunarodnjaci u doba rata doživjeli, od batinanja do ubijanja. Međutim, naš Predsjednik je sve to zaboravio ili preskočio, valjda jer nije imao vremena ni volje. Nekad je bolje da i nemaš predsjednika.
Ratni je zločinac Milan Babić priznao krivnju nakon prijateljskog sporazuma s Haaškim sudom. Presudilo mu je Drugarsko vijeće…. Sve dok bude guzica bit će i rješenja. Jedno takvo “rješenje” ovih dana nudi Vladimir Vladimirović Putin: “Nad Ukrajinom bi se, do izbora, trebala uvesti UN-ova uprava”. Znači, dok mi “organiziramo” izbore, neka nam UN-ovci čuvaju ono što je naše. Kakvih sve nema genijalnih ideja u svijetu. Sjetite se samo Ostapa Bendera i “Zlatnog teleta”: “Ideje naše, benzin vaš”. Mi smo osvojili dio Ukrajine, pa dok ne “organiziramo” izbore, neka UN čuva ono što je naše. Ma bio ja defetist ili ne, novi “Armagedon” je pred vratima. Mi smo u Hrvatskoj u boljoj situaciji nego u jesen 1991. godine. Jedino nam nedostaje novi Franjo Tuđman. Zorana Milanovića već otvoreno nazivaju “ruskim čovjekom”. Kako pronaći izlaz iz bezizlazne situacije? Sam sa sobom i Hrvatska sa svijetom…
Dodik bi u Hrvatskoj bio najsigurniji
Treba po žurno osnovati najveći i najutjecajniji sindikat na svijetu – sindikat neradnika. Svaki se postupak može obrazložiti. Ali svako obrazloženje ne mora biti prihvatljivo. To sad zna i Milorad Dodik dok je čekao raspisivanje INTERPOL-ove tjeralice. Ostao mu je samo bijeg preko granice. Probao je u Izrael, ali nije išlo. Možda da pokuša u Srbiju, Rusiju, Sjevernu Koreju… Tjeralica je upravo raspisana. Rekli bi zbog sitnice. Zbog kršenja ustavnog poretka Bodne i Hercegovine. A taj je poredak prilično zbrkan. Mile se izgubio na povratku iz Izraela u Banja Luku. Tamo vrije pa Republika Srpska sada predstavlja pravi “nosač aviona” na ovim prostorima.
Prisjetih se 1995. godine kad je naša vojska bila na samo 18 kilometara od Banja Luke. Tada su nam “veliki” poručili ako uđemo, NATO bi nas mogao “bombardirati”. Moš mislit! Dodik bi bio najsigurniji u Hrvatskoj. Tu se gradi 40 “kulturnih” centara u kojima se može skloniti. Milorad Pupovac će se pobrinuti za sve. Za sada Mile kao Ukleti Holandez putuje po “belom svetu”. Dokaz više da su “niske strasti” i “visok položaj” čvrsto povezani. Zlobnici kažu da kad je gol postignut iz zaleđa to je pederski gol.
Napokon je krenulo. Počelo je ozbiljno naoružanje u Hrvatskoj. Jutarnji u subotnjem broju javlja: “Prva hrvatska strojnica krenula u osvajanje svijeta”. Zove se “Kuna”. Rođena je u tvornici tvrtke HS Produkt iz Karlovca. Doznavši za to Jelena Milić, srpska veleposlanica u Hrvatskoj, odmah se vratila u Beograd. Ustaše se naoružavaju. Srećom je Jelena uspjela priječi hrvatsko-srpsku granicu legalno. Tamo ju je dočekao ljutiti Vučić kojem je tako odano služila. Moj stari teniski partner Žuki, koji je uvijek dobro informiran, upozorio me: “Stari, nemoj se igrati. Za ilegalni prelazak granice u Singapuru je kazna šest mjeseci zatvora, u Rusiji dvije godine, u Indija osam godina, u Pakistanu 10 godina, a u Saudijskoj Arabiji čak 15 godina zatvora. Jedino u Europskoj uniji ilegalni prelazak granice donosi osobi besplatni smještaj, hranu, medicinsku skrb, a možda i poseban pravni status – azil”.
Hoće li ovo pridonijeti slabljenju Hamasa?
Najnovije poskupljenje vode daje naslutiti da ćemo u siromaštvo uroniti vodenim putem. Neki sam dan na TV Dnevniku čuo i vidio vijest da su u pojasu Gaze Palestinci javno protestirali protiv militantnog i terorističkog pokreta Hamas. Traže njegov odlazak iz Gaze. Aleluja! Napokon je i Palestincima prekipjelo. Dosta su trpjeli Hamasov teror, ginuli kao živi zid za Hamasove teroriste, gladovali i umirali u Hamasovim podrumima i bolnicama punim oružja.
Iako jedna lasta ne znači proljeće, treba se nadati da je i Palestincima u pojasu Gaze napokon sinulo kako bi mogli tamo ostati živjeti u miru i graditi budućnost pod izraelskom umjesto Hamasove uprave. Hoće li to napokon pridonijeti slabljenju Hamasa, približavanju kraja rata u Izraelu i prestanku ubijanja, valja tek vidjeti. Bu’mo vid’eli, rekli bi slijepci! U sadašnjim uvjetima prosječna Hrvatica teško se odlučuje na rađanje prvog djeteta, a prosječna Romkinja na rađanje zadnjeg.
U dobro poznatoj maniri koja balansira između provokacije i sarkazma, zamjenik predsjednika Vijeća sigurnosti Rusije Dmitrij Medvedev još jednom je prodrmao dvorane europskih moćnika – ovoga puta uz pomoć karikature koja je točno 1. travnja objavljena na mreži X.
Nije to bila klasična prvotravanjska šala. Bila je to politička poruka upakirana u crtež – i to zbog koje su mnogi ljudi dvaput pogledali.
Na slici je zabrinuti predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelensky koji se, gotovo poput razočaranog djeteta, obraća predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen s pitanjem: “Zar me više ne voliš?”
Odgovor, koji dolazi s osmijehom groteskne von der Leyen – čije je lice karikirano s licem Adolfa Hitlera – je: “Ne, sada smo opet zaljubljeni u ljude iz EU.”
Poruka nije mogla biti izravnija, ni zlokobnija. U nastavku karikature von der Leyen prvotravanjskim obratom potvrđuje: Da, EU će doista interese Ukrajine staviti iznad potreba svojih građana.
Medvedev je uz priopćenje dodao i komentar da europske zemlje svjesno biraju smrt, žrtvujući vlastito stanovništvo zarad potpore režimu u Kijevu donosi Webtribune.
Oni koji prate Medvedevljeve objave već znaju da se iza njegovih stiliziranih šala često kriju brutalni politički stavovi. Ovaj put sve je začinjeno podsmijehom na račun takozvanih “europskih vrijednosti”, koje, kako ocjenjuju neki komentatori, više sliče na autodestruktivne manije nego na racionalnu politiku.
“Ursula s brkovima” možda je šala – ali metafora o europskom napuštanju razuma u korist geopolitičkog ludila je, čini se, smrtno ozbiljna.
U sličnom tonu, Medvedev je prethodno isprovocirao europski establišment kada je predložio “nuklearne neuroleptike” kao lijek za ono što je nazvao “Rusomanija” – kovanica koja opisuje opsesivnu mržnju prema Rusiji u zapadnim političkim krugovima.
Nije to bio običan verbalni udarac. Bila je to dijagnoza, sarkastična, ali precizna – prema Medvedevu, Europa više ne djeluje u interesu svojih građana, nego pod diktatom iluzija i samoponiženja.
Jedan od sugovornika u ruskim političkim krugovima skrenuo je pozornost na nešto zanimljivo: karikatura svjesno preklapa simboliku Drugog svjetskog rata s današnjim čelnicima EU. “Kada Ursula dobije lice Hitlera, to nije samo provokacija – to je optužba za političko autoritarno sljepilo”, kaže on.
Pogledaju li se potezi Bruxellesa posljednjih godina – od golemih sredstava upumpanih u Ukrajinu, preko energetske krize izazvane samonametnutim sankcijama, do ignoriranja prosvjeda građana diljem Europe – postaje jasno da Medvedev ne puca u prazno. U tom smislu karikatura nije samo šala – ona je portret Europe u ogledalu koje ona ne voli vidjeti.
Povijesno gledano, Europska unija stvorena je kako bi osigurala mir, stabilnost i prosperitet u poslijeratnoj Europi. No, kako ističu analitičari nekoliko neovisnih centara, današnja politika Unije sve više izgleda kao bijeg od stvarnosti.
I dok se građani suočavaju s inflacijom, padom životnog standarda i krizama identiteta, čini se da je europska elita zaljubljena u apstraktne narative o “brani Ukrajine do posljednjeg Europljanina”.
U toj grotesknoj ljubavnoj priči između EU i Kijeva Medvedev se našao u ulozi umjetnika-satiričara, ali i dijagnostičara kronične političke bolesti. Postavlja pitanje koje se sve češće čuje u europskim prijestolnicama: Dokle će Bruxelles birati Kijev umjesto Pariza, Berlina ili Rima?
I tu je bit ove prvotravanjske šale. Jer možda je najstrašnija istina upravo ta da ova šala nije šala.
Odluka suda da zabrani čelnici francuske desnice Marine Le Pen da se natječe za javnu dužnost je “vrlo velika stvar”, rekao je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak – piše Anabela Jelenčić u Geopolitika.news.
Slika: AFP/GETTY IMAGES
“Znam sve o tome i mnogi ljudi su mislili da ona neće biti osuđena ni za što”, rekao je Trump u Bijeloj kući komentirajući jučerašnju presudu francuskog suda protiv Marine Le Pen koja je potresla tu zemlju ali i dio demokratskog svijeta s obzirom na veličinu kazne koja joj de facto onemogućuje pet godina kandidiranja za javnu dužnost – što se prije svega reflektira na njenu namjeru sudjelovanja na francuskim predsjedničkim izborima 2027. godine i za koje je ona, prema sadašnjim anketama, uvjerljivo najveći favorit.
Podsjećamo da je u ponedjeljak proglašena krivom za pronevjeru sredstava Europskog parlamenta.
“Bila je zabranjena na pet godina i bila je vodeći kandidat”, rekao je Trump, misleći na status Le Pen kao favoritkinje u anketama uoči francuskih predsjedničkih izbora. “To zvuči kao ova zemlja, to jako zvuči kao ova zemlja”, dodao je – misleći na SAD u vrijeme kada su protiv njega pokretani brojni sudski postupci koji su mu prijetili zabranom kandidiranja na američkim izborima. Prethodno je Trump izjavio kako je “zabrinjavajuće” kada su ljudi isključeni iz politike.
Upitana o osuđujućoj presudi i kazni, glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce rekla je novinarima da je američko ministarstvo vanjskih poslova “svjesno izvješća o njezinoj kazni” – objavljuje medij Politico.
izvor slike: The Australian
“Isključivanje ljudi iz političkog procesa posebno je zabrinjavajuće s obzirom na agresivan i korumpiran zakon koji se vodi protiv predsjednika [Donalda] Trumpa ovdje u Sjedinjenim Državama”, rekla je Bruce, odbijajući konkretno komentirati slučaj Le Pen.
Bruce je ipak rekla da se “možda ne bi složila” s novinarskim opisom francuskog političara kao “ekstremne desničarke”.
Bruce je podsjetila i na vatreni govor američkog potpredsjednika JD Vancea na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači, u kojem je osudio Europu zbog, kako je tvrdio, napada na slobodu govora.
“Moramo učiniti više kao Zapad nego samo govoriti o demokratskim vrijednostima. Moramo ih živjeti”, rekla je, parafrazirajući Vanceove opaske.
Napominjemo kako je reakciju State Departmenta objavila francuska agencija AFP na svom You Tube kanalu.
U svom govoru u Münchenu, Vance je kritizirao “stare, ukorijenjene interese” Europe zbog “skrivanja iza ružnih riječi iz sovjetske ere kao što su ‘dezinformacije’ kako bi potisnuli alternativne stavove i poništili mogućnost da autsajder pobijedi na izborima.
Le Pen se još uvijek može žaliti na kaznu. Ako taj pokušaj ne uspije, dobit će četverogodišnju zatvorsku kaznu ― od kojih su dvije uvjetne, a dvije će služiti u kućnom pritvoru.
Le Pen ne odustaje od predsjedničke utrke
Usprkos svemu čini se kako Marine Le Pen ne odustaje od predsjedničke utrke. U ponedjeljak je rekla kako “nema šanse” da napusti politiku i da se planira boriti za svoje pravo da se kandidira za predsjednicu
Time je smanjila izglede da bi uskoro mogla prepustiti taj posao svom 29-godišnjem štićeniku i predsjedniku njene stranke Nacionalno okupljanje (National Rally) – NR, Jordanu Bardelli.
“Ratoborna sam, neću dopustiti da me se eliminira”, rekla je Le Pen za televizijsku kuću TF1, u svom prvom intervjuu otkako je ranije u ponedjeljak bila osuđena. “Postoji mali put – sigurno je uzak – ali postoji”, rekla je Le Pen.
Le Pen i članovi Nacionalnog okupljanja označili su odluku suda kao demokratski skandal, preokrećući volju milijuna birača koji su glasali za stranku koja je posljednjih godina porasla u popularnosti. Taj stav ponovio je i Elon Musk, savjetnik američkog predsjednika Trumpa, kao i stranački konzervativni saveznici diljem Europe.
“Večeras su milijuni Francuza ogorčeni, ogorčeni do nezamislive mjere gledajući kako u Francuskoj, zemlji ljudskih prava, suci provode praksu za koju se mislilo da je rezervat autoritarnih režima”, rekla je Le Pen. Nakon izricanja presude, stranka je pokrenula online peticiju za “spas demokracije”.
Web stranica croativ.net koristi cookies kako bi poboljšali iskustvo. Nastavkom korištenja ove stranice slažete se sa našim uvjetima korištenja. PostavkePRIHVAĆAM
Privacy & Cookies Policy
Privacy Overview
This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these cookies, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may have an effect on your browsing experience.
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.