Connect with us

Vijesti

I. Šola: Prave heroje smo prekrili zastavom i mahovinom

Published

on

Foto ilustracija: Je li Bat Šeba bila kriva osoba, na krivom mjestu…

Hrvatska uvozi ‘heroje‘ i heroje, poput ekološki osviještene Grete, ili stvarnog heroja Terryja Foxa i maratona za osobe oboljele od raka. A prave heroje smo prekrili zastavom i mahovinom

U “Životu Galilea” Bertolta Brechta piše da je Galilej, nakon što je zanijekao svoju teoriju pred inkvizicijom, svom učeniku Andrei dao bilježnicu koja potvrđuje njegove teorije i traži od njega da ih širi.

Sretni Andrea u toj drami kaže Galileu: “Žalosna je zemlja koja nema heroja”, misleći na hrabrost učitelja suočenog s inkvizicijom. Brecht, pak, kroz usta Galilea, ispravlja Andreu, i donosi danas već široko citiranu rečenicu kada su heroji i herojstvo u pitanju: “Jadna je zemlja koja treba heroje”.

Inflacija heroja

Brecht je očito smatrao da su heroji potvrda slabosti jednog društva ili naroda, a ne obrnuto. Time je zapravo sam sebi skočio u trbuh, jer marksističko-socijalistička ideologija kojoj je pripadao, neumorno je štancala, od Moskve preko Istočnog Berlina do Beograda, izmišljene heroje, poput junaka socijalističkog rada tipa Alije Sirotanovića, dodjeljivala titule narodnih heroja za nepostojeća djela raznim partijskim aparatčicima.

U gladi za herojima u tom zatvorenom ideološkom gulagu nicali su kao gljive poslije kiše ne samo heroji s imenom i prezimenom, već i spomenici “neznanom junaku”, kao da i ovih znanih heroja nije bila inflacija tolikih razmjera da im se danas kao Mirku i Slavku smijemo u petparačkim vicevima: Mirko pazi metak…

Sasvim suprotno Brechtu, od Antike, od Homera do danas društva su uvijek tražila heroje, uzore kao vrijednosni i svaki drugi smjerokaz narodu. Kada ih nisu našla u svojoj povijesti, ili su ih stvarali u književnosti i mitomaniji, ili su ih uvozili, ili su ih izmišljali i konstruirali od loših materijala koje bi prva kiša pretvorila u hrpicu blata.

Ako bismo pristali na ovaj zavodljivi Brechtov aforizam, onda bi svi spomenici budućnosti trebali biti posvećeni samo konjima, bez konjanika. No to je ipak premalo za svako društvo i narod koji teži idealima većim od konjske figure.

Brecht, pa i u “slučaju Galilej”, barata potpuno krivim shvaćanjem heroja. Heroj je onaj koji shvati da postoji vrijeme i trenutak kada je opasnije biti živ nego mrtav. Galilej je to shvatio, da je opasnije za inkviziciju i neprijatelje, ali i za njega, da ostane živ, i tu opasnost je herojski nosio do kraja svog prirodnog života. Učenik Andrea, kojem je predao u drami svoju “opasnu baštinu”, ipak je bolje razumio učitelja od samog Brechta.

Umrla je Vesna Bosanac, jedan od simbola hrvatskog herojstva u stvaranju države. Jadna bi bila država da nije imala takvu heroinu u to vrijeme, kada je opasnije bilo biti živ nego mrtav. Krhke građe, glas kao u djevojčice iz kojeg je progovarala snaga nježnosti, nježnosti koja je kod istinskih heroja najveća snaga, jer ona vodi ka brizi za ono što nadilazi osobni život heroja, za one koji su ti povjereni, konkretno u “poslednjem ustaškom uporištu”, kako je “netko” nazvao Vukovarsku bolnicu pri padu Vukovara.

Bombardiranja, kao danas u Mariupolju, maltretiranja, iskustvo logora slamali su i naoko snažnije ljude. Mamika, kako od milja Vukovarci i njezini najbliži (ratni) suradnici nazvaše doktoricu Bosanac, nije samo proživjela na nogama sve te strahote, već je, bez imalo samoviktimizacije, nakon oslobođenja Vukovara, nastavila graditi iz pepela “svoju” bolnicu, danas respektabilnu ustanovu na razini cijele Hrvatske. A ono što je pod njezinim vodstvom u ratnoj medicini napravljeno tijekom masakriranja Vukovara i bolnice, danas se izučava na prestižnim vojnim akademija diljem Amerike i svijeta, kao čudo ratne kirurgije i medicine na prvoj liniji fronte.

Nažalost, nakon dvijetisućite godine, malo cinizma ne škodi na tragu Brechtove dijagnoze, Hrvatska je odlučila da joj ne trebaju heroji koji su je stvarali pa su krenula umirovljenja, suđenja, diskvalifikacije, a na ključna mjesta u Hrvatskoj zasjeli oni koji su Sabornicu napustili kada je Hrvatska proglašavala neovisnost, za koju je iz podruma Vukovarske bolnice Mamika više učinila nego svi oni koji su pljunuli na taj herojski period hrvatske povijesti.

Prava na pravome mjestu

To nasljeđe odricanja od heroja gledamo i dandanas. Hrvatska uvozi “heroje” i heroje, poput ekološki osviještene Grete, ili stvarnog heroja Terryja Foxa i maratona za osobe oboljele od raka. Ili raznim sustavima triper-nagrada stvara umjetne heroje od onih koji Vukovaru psuju majku, po naški Mamiku. A prave heroje smo prekrili zastavom i mahovinom.

Mamika je otišla, no Hrvatska ima nasušnu potrebu za herojima za novo doba. Kako definirati heroja, heroinu, pa i za novo doba?

Slika – Sebastiano Ricci: Bat Šeba, žena Urije Hetita – Davidu vjerna zapovjednika

Posegnut ću za biblijskom pričom o židovskom kralju Davidu. Dok se njegova vojska borila, on je u komociji “zadnje linije” trčao za suknjama. U krevet je odveo Bat Šebu, suprugu svoga “časnika”, Urije Hetita. Kako bi ga se riješio, poslao ga je u prve redove bitke, i Urija je poginuo.

Nathan i kralj David

Koji je Davidov glavni grijeh? Ne preljub, niti “eliminacija” Urije, već samo jedan: nije bio u pravo vrijeme na pravome mjestu. To je definicija heroja: pravi čovjek u pravo vrijeme na pravome mjestu. Devedesetih smo uspjeli jer smo od Pantovčaka do Vukovara imali prave ljude u pravo vrijeme na pravome mjestu.

Danas, vidimo od obnove od potresa pa do drugih segmenata hrvatskog društva, imamo mnoštvo krivih ljudi na krivome mjestu u krivo vrijeme.

Smrt heroine, Mamike, žene koja je bila u pravo vrijeme, s tisućama drugih, na pravome mjestu, nuka nas da korigiramo Brechta: Jadan je narod koji (više) nema heroja!

Ivica Šola
Slobodna Dalmacija

Vijesti

Elon Musk razotkrio Metu: “Djeca se treniraju društvenim mrežama, a AI se koristi za ‘maksimiziranje dopamina’

Published

on

Elon Musk upozorava da se djeca treniraju društvenim mrežama, razotkriva užas u kojem se AI koristi za ‘maksimiziranje dopamina’ (usmjeravanje ponašanja prema nagradi , pa i mogućoj ovisnosti) – piše Katabella Roberts u The Epoch Times.

Američki biznismen Elon Musk obraća se sudionicima putem videokonferencije tijekom 8. izdanja sajma tehnoloških startupa i inovacija Vivatech, u izložbenom centru Porte de Versailles u Parizu, 23. svibnja 2024. (slika: sreenshot/X)

Biznismen Elon Musk upozorio je roditelje na rizike koje njihova djeca provode previše vremena na društvenim mrežama, navodeći da se umjetna inteligencija (AI) učinkovito koristi kako bi se osigurala maksimizacija dopamina.

G. Musk, koji je vlasnik platforme društvenih medija X, izdao je upozorenje dok je govorio na tehnološkoj konferenciji VivaTech 2024 u Parizu u četvrtak, gdje se pojavio na daljinu putem web kamere.

Izvršni direktor Tesle pozvao je roditelje da ograniče količinu vremena koje svojoj djeci dopuštaju na društvenim mrežama, ističući sve veće rizike povezane s naprednom tehnologijom, osobito kada je riječ o algoritmima koji izazivaju ovisnost i koji djecu tjeraju da skrolaju na internetu.

“Brinem se da se današnja djeca obučavaju na društvenim mrežama”, rekao je g. Musk, dodajući da su algoritmi umjetne inteligencije “u osnovi maksimizatori dopamina”.

“Dakle, pokušavaju maksimizirati količinu dopamina koju dobivate gledajući ekran”, nastavio je. “Dakle, rekao bih, potaknuo bih roditelje da ograniče količinu društvenih medija koje djeca mogu vidjeti jer ih je programirala umjetna inteligencija koja maksimizira dopamin.”

G. Musk je kasnije podijelio video svog pojavljivanja na tehnološkoj konferenciji na svom X računu, napisavši uz njega: “Mnogi društveni mediji su loši za djecu, jer postoji ekstremno natjecanje između AI-ova društvenih medija za povećanje dopamina!”

Njegovi komentari dolaze dok se nastavljaju tužbe protiv Facebookove matične tvrtke Meta, koja također posjeduje Instagram.

U jednoj od tih tužbi, koju su podnijeli državni odvjetnici 33 savezne države, navodi se da je div društvenih medija osmislio i implementirao štetne značajke — uključujući umjetnu inteligenciju — kako bi iskoristio mlade korisnike i njihovu osjetljivost na ovisnost, čime je pomogao potaknuti krizu mentalnog zdravlja mladih.

Od Meta-e izmijenjena ‘društvena stvarnost’ mladih Amerikanaca’

“Meta je iskoristila snažne tehnologije bez presedana kako bi privukla, angažirala i naposljetku uhvatila u zamku mlade i tinejdžere”, stoji u pritužbi. “Njegov motiv je profit.”

Algoritmi Metine platforme, dodaje se u tužbi, dovode do toga da se korisnici spuštaju u “zečje rupe”, gdje obično ostaju dulje vrijeme, dok je tvrtka “duboko promijenila psihološku i društvenu stvarnost generacije mladih Amerikanaca” kroz tehnologije koje potiču angažman.

U tužbi se također navodi da je div društvenih medija aktivno radio na prikrivanju bilo kakvih dokaza u vezi s psihičkom štetom koju tvrtka uzrokuje.

Meta je oštro negirala tvrdnje iznesene u tužbi.

Međutim, tvrtka se također suočava s nizom drugih tužbi koje navode slične tvrdnje, uključujući da njezine aplikacije promiču tjelesnu dismorfiju i izlažu maloljetne korisnike potencijalno štetnom sadržaju.

Europska komisija, izvršna vlast Europske unije, također ispituje medijskog diva zbog zabrinutosti da ne štiti djecu na internetu i da možda krši zakone EU-a.

Umjetna inteligencija “učitelj s iznimnim znanjem”

Na drugom mjestu tijekom svog pojavljivanja na daljinu na VivaTechu 2024. g. Musk je raspravljao o tome kako vjeruje da će umjetna inteligencija “dramatično utjecati” na obrazovni krajolik u budućnosti, premošćujući praznine u područjima s ograničenim pristupom obrazovanju i pružajući djeci vlastite osobno prilagođene tutore.

“AI je izuzetno obrazovan učitelj, vrlo strpljiv, gotovo uvijek će biti u pravu i može prilagoditi lekcije posebno djetetu”, rekao je. “To bi bilo kao da svako dijete ima Einsteina za učitelja, pa bi to bilo prilično duboko.”

Poslovni čovjek također je upozorio publiku da će AI vjerojatno preuzeti većinu poslova u budućnosti.

Vjerojatno nitko od nas neće imati posao, rekao je Musk.

Prema takvom scenariju, postojao bi univerzalni visoki dohodak, koncept prema kojem svaki član društva prima visok dohodak i ne postoji “nestašica dobara ili usluga”, prema g. Musku.

Međutim, takav bi scenarij vjerojatno ostavio ljude da preispituju svoj smisao života, rekao je biznismen.

“Svaki posao koji netko radi bit će neobavezan, kao ako želite raditi posao koji je poput hobija, možete raditi posao”, rekao je. “Ali inače će umjetna inteligencija i roboti pružiti bilo koju robu i usluge koje želite.”

Izvor: Epoch Times

Continue Reading

Vijesti

Marinci testirali repliku oklopa iz kasnog brončanog doba. Utvrdilo se da je riječ o posljednjem kriku

Published

on

Iz Grčke nam ove godine dolaze brojne zanimljive vijesti iz područja arheologije. Jedna od njih vezana je uz inovativno testiranje prapovijesnog oklopa. Konkretan oklop ulazi među najstarije prilično cjelovito očuvane europske oklope – piše Sonja Kirchhoffer u Povijest.hr.

Oklop se datira u kasno brončano doba i s obzirom na to star je oko 3500 godina. Izrađen je od brončanih ploča koje su prekrivale veći dio tijela, a uključivao je i neobičnu kacigu s pločama na obrazima, koja je napravljena od veprove kljove. Kaciga je izrađena tako što su komadići kljova vepra bili pričvršćeni na kožnu podlogu. Ova je defenzivna oprema iskopana još 1960. godine u blizini sela Dendra u južnoj Grčkoj. U pitanju je lokalitet koji je doslovno udaljen nekoliko kilometara od Mikene, odnosno prijestolnice kralja Agamemnona. Od trenutka kada je oklop nađen javila se dilemna je li on korišten u borbama ili samo u ceremonijama.

Oklop i kaciga mikenskog ratnika. Fotografija: Fotografija: Andreas Flouris and Marija Marković, PLOS ONE, 2024, CC-BY 4.0 (Fotor editor. GoArt)

Kriteriji koje su morali zadovoljiti marinci

Istraživanje ovog naizgled nezgrapnog oklopa proveo je Andreas Flouris, profesor fiziologije na Sveučilištu u Tesaliji i njegov tim. U provođenju istraživanja angažirali su marince Helenskih oružanih snaga. Rezultati ovog nesvakidašnjeg istraživanja objavljeni su u časopisu PLOS ONE, u svibnju 2024. Za potrebe istraživanja znanstvenici su angažirali 13 marinaca. Naravno, u pitanju su bili dobrovoljci koji su odgovarali postavljenim kriterijima. Marinci su morali biti odgovarajuće dobi, tjelesne težine i visine. Bili su to ljudi većinom u svojim tridesetim godinama života, što je bilo u skladu s opisima ratničke elite u Ilijadi. Kako su ti ratnici opisani kao visoki i impresivne pojavnosti – u izboru vojnika vodilo se računa da budu viši od tadašnjeg prosjeka i težine, ne bi li bili ujedno usklađeni s podacima prikupljenim iz mikenskih grobova ratničke elite. Bila je to okvirno visina od oko 170 centimetra i težina koja se kretala do nekih 80 kilograma

Tijekom eksperimenta marinci su bili odjeveni u naizgled nespretne replike tzv. Dendra oklopa i naoružani oružjem karakterističnim za brončano doba. Tako opremljeni uključeni su u unaprijed osmišljene simulacije borbi koje su smatraju karakterističnim za kasno brončano doba.

Kako rekonstruirati borbe u kasnom brončanom dobu?

Pravo je pitanje kako su te borbe izgledale i koliko ih je uopće moguće rekonstruirati. Znanstvenici okupljeni u ovoj studiji krenuli su od Homerove Ilijade koja daje prikaz Trojanskog rata. Iako je Ilijada zabilježena u željeznodobnom periodu ili preciznije u arhajskom razdoblju grčke povijesti, ona sadrži i ratne tehnike iz brončanodobnog perioda. Autori unutar ove studije su bili prilično rigorozni i odlučili su prihvatiti iz Ilijade samo ono što je već doista potvrđeno arheološkim nalazima. Tijekom 11 satne simulacije zaključeno je da ovaj oklop nije ograničavao nositelje, kao i da je bio podnošljiv u uvjetima jakog naprezanja. U simulaciji su marinci bili naoružani križnim mikenskim mačem, kopljem, ali i kamenjem srednje veličine. Najčešće su primjenjivali borbenu tehniku nazvanu “hit and run”, koja je zahtijevala visoku razinu angažiranosti. Prilikom brončanodobnog ratovanja najčešće su stradavali gornji udova, prsa i glava. Znanstvenici su tijekom simulacija vodila računa i o geografsko-klimatskim uvjetima na području Troje, kao i fizičkim obilježjima ondašnje populacije i koječemu drugom.

Kako napraviti vjerodostojno simulaciju?

Da bi simulacija bila što vjerodostojnija nastojali su se replicirati odgovarajući životni uvjeti. Područje Troje je u kasnom brončanom dobu bilo močvarno s relativno visokim temperaturama i visokom vlagom. Prema onome što znamo o ratovima u davnoj prošlosti oni su se vodili u ljepšem i toplijem dijelu godine. Procijenjeno je da je prosječna ljetna temperatura u vrijeme Trojanskog rata bila između 23 i 29 stupnjeva Celzija uz iznimno visoku vlagu. Dakle eksperiment je proveden u kontroliranim uvjetima, ali je tražio temeljitu pripremu istraživača. Ovo je eksperimentalno istraživanje provedeno tijekom 2019. godine. Svi su marinci prije sudjelovanja prošli obuku u taktikama ratovanja brončanodobnog vremena. Kada su došli na testiranje morali su ići na počinak u točno određeno vrijeme i isto tako u određeno vrijeme se dići. Naime, bitke su u to davno vrijeme, kako se procjenjuje, započinjale negdje oko 7 sati ujutro i trajale su do oko 18 sati navečer.

Procjena potrebnih kalorija

Uz sve to simulirana je i prehrana ratničke elite onog vremena. Procijenjeno je da je elitnim vojnicima trebalo malo više od 4440 kalorija dnevno. Njihovi su obroci podijeljeni na tri dijela: jutarnji, međuobrok i večeru. Vjeruje se da su 40 posto kalorija unosili ujutro, 10 kroz grickanje u pauzama i 50 posto tijekom večere. Doručak se u ratničke elite sastojao od suhog kruha, kozjeg sira, maslina i crnog vina. Međuobroci su bili slični doručku, samo tu nije bilo vina, ali se moglo naći meda dok se navečer jelo obilnije pa je uz sve navedeno na repertoaru bilo i mesa različitih životinja poput ovaca i koza.

Oklop je imao težinu od 18 kilograma, što je bilo manje od težine replike. Naime razlika u težini se pripisuje nedostaku određenih dijelova na originalu kao i oksidaciji. Tijekom eksperimenta provedena su razna laboratorijska mjerenja. Zapravo prehrana je zajedno s ispitivanjima tijelesnih funkcija pokazala da je visoka procjenjena količina kalorija doista odgovarala onoj potrebnoj. Nakon simulacije marinci su pokazivali umor uglavnom u gornjim dijelovima tijela, ali i stopalima. Ovo je defenzivno oružje bilo fleksibilno za upotrebu u borbi, ali i dovoljno jako da ratnika zaštiti od većine udaraca, pa se smatra da je imalo važnu ulogu u osvajačkim tendencijama Mikenjana. Bio je to posljednji tehnološki krik koji je nadmašio znatno skromniji oklop izrađen od brončanih ljuskica apliciranih na lan.

Piše: Sonja Kirchhoffer

Continue Reading

Vijesti

Legenda o nastanku hrvatskoga grba

Published

on

Legenda kaže da je krajem 10. stoljeća, u ratu s Mlečanima, hrvatski kralj Stjepan Držislav zarobljen i odveden u Veneciju. Mletački dužd Petar II. Orseolo je čuo da hrvatski kralj dobro igra šah i izazvao ga je na 3 partije šaha.

Ako bi kralj pobijedio, dužd mu je jamčio slobodu. Prema legendi, Stjepan Držislav je pobijedio i pušten je iz tamnice da se vrati u Hrvatsku. Kao zahvalu za svoju slobodu odlučio je za svoj grb i grb Hrvatske odabrati šahovnicu – djelomično prenosimo sa stranice History of Croatia…

Freska iz 15. stoljeća s hrvatskim grbom

Naravno, ovo je samo legenda. Crveno-bijela šahovnica u Hrvatskoj se kao državni grb počela javljati tek u 15. stoljeću, a vjerojatno najvažniji dokument s hrvatskom šahovnicom je onaj u kojem hrvatsko plemstvo bira Ferdinanda I. Habsburškog za svog i hrvatskog kralja 1. siječnja 1527. Nakon što je 1526. u bitci kod Mohača poginuo posljednji ugarsko-hrvatski kralj Ludovik II. Jagelski.

Povelja iz 1527. kojom hrvatski velikaši biraju Ferdinanda I. Habsburškog za kralja

Postoji više tumačenja što znače bijela i crvena polja na grbu… Jedno od njih je da znače Bijelu i Crvenu Hrvatsku. Bijela Hrvatska bila je prapostojbina Hrvata na području današnje sjeverne Češke i južne Poljske do iza Karpata, a Crvena Hrvatska je današnja Hrvatska koju su Hrvati naselili početkom 7. stoljeća.

Ali postoji, prema istraživanjima skupine ruskih povjesničara, arheologa i etnologa, monografija Velikaya Horvatya, potpisana od povjesničara s Peterburškog sveučilišta, Aleksandra Mayorova s narativom o Velikoj (Crvenoj) Hrvatskoj. Knjiga je izdana 2006. godine i baca potpuno novo svjetlo na povijest Hrvata kao antičko-pontskog naroda, koji je kroz prvih par stoljeća pos. Kr., vodio Slavene do potpune emancipacije i velikog kraljevstva/carstva.

Postoje tumačenja da bijela polja označavaju mir, a crvena krv i rat, do toga da označavaju strane svijeta, bijela – zapad, crvena – jug, no ni jedna od ovi teza nije sa sigurnošću potvrđena. Kroz povijest se mijenjala boja početnog polja.

Smiješno je stoga, da današnji glavnostrujaški projugoslavenski ‘povjesničari’ (zajednički naziv – ‘istoričarske karleuše’ – uz ispriku J.K.-i)… hrvatski grb svode na neke, tek epizodne reminiscencije 20. stoljeća…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved