Connect with us

Vijesti

Ivica Šola: Svijet nakon koronavirusa – ili globalna diktatura ili reafirmacija izdanih vrijednosti

Published

on

Zapad, a tu mislim na Europu i Ameriku, sve svoje monstrume stvorio je sam. Tu se radilo uvijek o procesu da si sklapao savez s vragom, koji ti je potom postao vrag na kvadrat.

Klasičan primjer su Sjedinjene Američke Države kada je islamski terorizam u pitanju. Opće je mjesto da su Osamu bin Ladena i Al Qaidu stvorili, financirali i naoružavali Amerikanci tijekom Sovjetskog rata u Afganistanu prošlog stoljeća.

Potom im je Osama, pa i nama Europljanima, došao glave. I dok su ovih godina islamski radikali masovno vršili teror po europskim metropolama, SAD, pa i Trump, ne odustaju od strateškog savezništva sa Saudijskom Arabijom, zemljom koja stoji i financijski i logistički iza islamskog radikalizma i terorizma posvuda po svijetu.

KAD JE NOVAC IZNAD SVEGA

I ti isti Ameri onda izbace tezu o „sukobu civilizacija“, poglavito Zapada i islama, dočim su isti sukob sveli na kapitalističku, ekonomsku kalkulaciju, pa sa Saudijcima nisu u sukobu civilizacija, ali s drugim, jednako opasnim islamskim zemljama jesu.

Kada je Zapad izdao sebe i svoje vrijednosti, a kapitalizam i novac postali jedini kriterij, stalno se događa da im (nama) saveznici preko noći postaju najljući neprijatelji.

Budući da i kod nas počinje, i već buja, sezona ustaša i partizana, fašista i antifašista, takozvanih ili stvarnih, dobro je podsjetiti i na jedan primjer tu, s druge strane Jadrana, kako su, unutar našeg civilizacijskog kruga, paktovi s vragom uvijek stvaranje monstruma za koji si sam odgovoran.

Naime, u Italiji, budući da ih je fašist Mussolini tamanio i progonio, mafijaši od Cosa nostre do ostalih, logikom stvari također su bili žestoki antifašisti. I onda, kada su saveznici počeli s iskrcavanjima, talijanski antifašisti su u borbi protiv fašizma /nacizma ušli u savez s mafijašima, pogotovo na jugu, koji su pomagali saveznicima, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Tako su najviđeniji članovi mafijaških struktura nakon oslobođenja postajali gradonačelnici, preuzimali razna mjesta u strukturama vlasti, pustili pipke i u pravosuđe, i to je problem, rak-rana, koju Italija do dana današnjeg nije riješila. Opet, Zapad je sve svoje monstrume stvorio sam. I globalno i lokalno.

Sada je tema koronavirus, tema je prejaka Kina, neodgovorna Kina, ali toliko moćna da svojim novcem ili ekonomskom snagom velik dio svijeta drži u šaci. Za ovu pandemiju, globalni kaos, gospodarsku katastrofu, je najodgovornija, ali odbija međunarodne istrage i suradnju, ne daje točne podatke, partija sve kontrolira. Ali kao i druge monstrume, i ovako snažnu netransparentnu i bahatu Kinu stvorio je Zapad.

Kada se početkom osamdesetih počela otvarati, mi smo išli tamo dislocirati proizvodnju, naučili ih novim tehnologijama, krali su inovacije i zahvaljujući pohlepi naših, zapadnih kompanija za ekstraprofitom, stvorili smo monstruma koji je, opet, od početnog „saveznika“ postao neprijatelj.

Horor zvan koronavirus pokazao je da je spoj totalitarnog, nedemokratskog režima i usvajanja kapitalizma i tržišta čisti molotovljev koktel. A što sve rade u tim svojim (vojnim) laboratorijima, vrag će ga znat’. No Zapad je sve svoje monstrume stvorio sam, i nastavlja ih stvarati, Kinu uključujući.

No, kako će izgledati svijet nakon korona-terora? Teško je reći, no mogu pokušati, ugrubo.

Europska unija se raspala, svaka država se zatvorila u sebe, svatko gleda svoju stražnjicu. Svi se posvađali. Tako je Njemačka zadnjom odlukom Ustavnog suda i odbijanja europskih pravila (obveznice), pokazala da je najednom veći orbanist od samog Orbana, a situacija je toliko apsurdna da ovaj njemački antieuropski potez hvale Poljaci!? Poljaci koje je baš Njemačka donedavno optuživala za isto. Nije tako samo u Europskoj uniji, u cijelom svijetu je slično.

NIJE TO TEORIJA ZAVJERE

Kako je korona napravila ekonomski, politički i svaki drugi kaos, moguća su dva scenarija. Prvi je da će globalizam pobijediti, da će se svijet organizirati na tehnokratskoj bazi, čitaj na sofisticiranoj, pacifističkoj kontroli naroda i osoba, što je proces koji je i prije počeo, neka vrsta ostvarenja orvelovske distopije. Bill Gates je jedan od onih koji o tome uvijeno, ali jasno govori. Nema tu, dakle, nikakve teorije zavjere.

Ovdje ne govorim protiv globalizacije, to je proces započet još s otkrićem novih svjetova, već protiv globalizma, ideologije globalizma, protiv orvelovštine, gdje je sve podređeno kapitalu, gdje je sve roba, od ljudskog zdravlja do obrazovanja, gdje digitalizacija nije širenje prostora slobode već kontrole, pod budnim okom šačice oligarha novog svjetskog poretka.

Drugi scenarij je, a ovo govorim za Zapad, da iznova otkrijemo vrijednost granica, limita, od ekološke, preko političke do ekonomske razine. Granice su mjesta susretanja, čuvari različitosti, mjesta razmjene. Ono što nema granice nije stvarno biće. Kineskog monstruma stvorio je zapadni, kapitalistički globalizam.

Je li vrijeme da shvatimo, suprotno globalizmu, da je suverena država nacija najbolji način ostvarenja demokracije, da je država nacija u zdravom smislu i kompetitivna kategorija, od kulturnog do ekonomskog polja, koja nas sve čini boljima. Izbor je, zapravo, jednostavan. Zato, budimo odgovorni, piše Ivica Šola / Slobodna Dalmacija

Advertisement

Vijesti

Veliki petak – obredi bez svete mise

Published

on

Što se dogodilo na prvi Veliki petak? Popriličan broj stvari. Tijekom noći Isus je bio uhićen i odveden pred velike svećenike Anu i Kajfu. U to vrijeme Petar ga se odrekao.

Prema evanđeljima, Isus:

– Ujutro je izveden pred Pilata
– Poslan Herodu
– Vratio se Pilatu
– Bio je ismijavan i pretučen
– Vidio je Barabu puštenog umjesto njega
– Bio okrunjen trnjem
– Bio je osuđen na smrt
– Nosio je teško breme svoga križa
– Rekao je uplakanim ženama što će se dogoditi u budućnosti
– Bio je razapet između dva lopova
– Oprostio onima koji su ga razapeli
– Povjerio Djevicu Mariju ljubljenom učeniku
– Uvjerio dobrog lopova u svoje spasenje
– Rekao je svojih poznatih sedam posljednjih riječi
– Zavapio i umro

Nadalje …

– Nad zemljom se podigla tama
– Bio je potres
– Zastor na hramu razderao se nadvoje
– Uskrsnuli su mnogi sveci starozavjetnog razdoblja
– Vojnik je probo Kristov bok i krv i voda su potekle
– Josip iz Arimateje i Nikodem otišli su Pilatu i tražili Isusovo tijelo
– Pokopan je u Josipovoj vlastitoj grobnici
– Nad grobom je postavljena straža
– Svi Isusovi prijatelji i obitelj tugovali su zbog njegove smrti

Ako želite čitati sama izvješća evanđelja, možete koristiti ove poveznice:

Matej 27:1-66
Marko 15,1-47
Luka 23,1-56
Ivan 18:28-19:42

Kako danas slavimo Veliki petak?

Prema glavnom dokumentu koji regulira slavlja vezana uz Uskrs, Paschales Solemnitatis: Na današnji dan, kada je “žrtvovan Krist naša pasha”, Crkva:

– razmišlja o Muci svoga Gospodina i Supruga,
– obožava križ,
– obilježava njezino podrijetlo s boka Krista usnulog na križu, i
– zagovara spasenje svega svijeta.

Jesu li na Veliki petak obavezni post i nemrs?

Da. Paschales Solemnitatis bilježi:

Veliki petak je dan pokore koji se kao obaveza treba svetkovati u cijeloj Crkvi, pa čak i nemrsom i postom.

Za više informacija o zahtjevima posta i apstinencije, kliknite ovdje.

Slave li se sakramenti na Veliki petak?

Uglavnom ne. Veliki petak je jedini dan u godini kada je misno slavlje zabranjeno.

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Na današnji dan, prema staroj tradiciji, Crkva ne slavi euharistiju.

Sveta se pričest dijeli vjernicima samo tijekom slavlja muke Gospodnje, ali se može donijeti u bilo koje doba dana bolesnicima koji ne mogu sudjelovati u slavlju.

  1. Svako slavlje sakramenata na ovaj dan strogo je zabranjeno, osim sakramenata pokore i bolesničkog pomazanja.

Sprovodi se trebaju slaviti bez pjevanja, glazbe ili zvonjenja zvona.

Dopušteno je i krštenje u smrtnoj opasnosti.

Koja se liturgijska slavlja događaju na ovaj dan?

Glavni je poznat kao slavlje muke Gospodnje. Uključuje:

– Liturgija riječi
– Klanjanje križu
– Služba pričesti s već posvećenim hostijama.

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Slavlje muke Gospodnje ima biti popodne, oko tri sata.

Odabrat će se vrijeme koje se čini najprikladnijim za pastoralne razloge kako bi se narod lakše okupio, primjerice nešto poslije podneva ili kasno navečer, ali ne kasnije od devet sati.

Kako se časti križ?

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Za štovanje križa neka se koristi križ koji je odgovarajuće veličine i ljepote, i neka se slijedi jedan od obrazaca za ovaj obred koji se nalazi u Rimskom misalu.

Obred se treba izvršiti sa sjajem dostojnim otajstva našega spasenja: i poziv izrečen prilikom otkrivanja križa i odgovor naroda trebaju biti izrečeni pjesmom, a nakon svakog treba se održati vrijeme tišine pune poštovanja. čin štovanja – slavljenik stoji i drži uzdignuti križ.

  1. Križ treba dati svakom vjerniku pojedinačno na klanjanje budući da je osobno klanjanje križu najvažnija značajka ovog slavlja; samo kad je to potrebno zbog velikog broja prisutnih vjernika, trebaju svi prisutni istovremeno obavljati obred čašćenja.

Za štovanje se smije koristiti samo jedan križ, jer to pridonosi punoj simbolici obreda.

Tijekom čašćenja križa treba pjevati antifone, “Prikore” i pjesme, kako bi se pjesmom spomenula povijest spasenja. Mogu se pjevati i druge prikladne pjesme (usp. br. 42).

Što se događa nakon slavlja Muke Gospodnje?

Paschales Solemnitatis bilježi:

Nakon slavlja, oltar se svlači; križ ipak ostaje, s četiri svijeće.

Unutar crkve može se pripremiti prikladno mjesto (primjerice, kapelica za počinak u kojoj se održava euharistija na Veliki četvrtak) i tu se postavi križ Gospodnji da ga vjernici mogu častiti i cjelivati, i provedite neko vrijeme u meditaciji.

Jesu li druge pobožnosti prikladne Velikom petku?

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Iz pastoralnih razloga nisu za zanemariti pobožnosti kao što su “Križni put”, procesije Muke Gospodnje i spomendani žalosti Blažene Djevice Marije.

Korišteni tekstovi i pjesme, međutim, trebaju biti prilagođeni duhu liturgije današnjeg dana.

Takve bi se pobožnosti trebale pripisati onom dobu dana iz kojeg je posve jasno da ih liturgijsko slavlje po svojoj naravi daleko nadmašuje svojom važnošću.

Donosimo raspored obreda Velikog Petka u splitskoj župi Gospe Fatimske

izvor: ncregister

Continue Reading

Vijesti

MUKA KRISTOVA – crtice s filmske epopeje

Published

on

“Mel Gibson je upozorio Jima da će lik biti vrlo težak i ako je prihvatio, mogao je biti marginaliziran iz Hollywooda. Caviezel je tražio jedan dan da razmisli o tome i njegov odgovor je bio: “Mislim da moramo uspjeti, makar bilo teško. ” I još nešto, inicijali su mi J.C. i imam 33 godine. “Nisam to shvaćao do sada. “

Mel je iskreno odgovorio: “Plašiš me. ” – prenosi Mladen Lučin objavu don Giuseppe Tomaselli sDb

Tijekom snimanja, Jim Caviezel (koji glumi Isusa) je izgubio 45 kilograma, udario ga je grom, slučajno ga je udario dva puta, ostavljajući ožiljak od 14 inča, iščašio rame i pretrpio upalu pluća i hipotermiju jer je bio gotovo gol na križu nekoliko sati vani.

Tijelo joj je bilo toliko pod stresom i iscrpljeno od igranja uloge da je nakon produkcije morala proći 2 operacije na otvorenom srcu. Jedna scena raspeća trajala je 5 tjedana od 2 mjeseca snimanja.

“Ne želim da me ljudi vide. Samo želim da vide Isusa kroz ovo, konverzije će se dogoditi”. Skoro kao reklama, toliko čudnih stvari se dogodilo. Pedro Sarubbi, koji je glumio Barabu, osjećao je da ga Caviezel ne gleda, već sam Isus Krist, kada je predstavljao tu ulogu. “Njegove oči nisu sadržavale mržnju ili zamjeranje prema meni, samo milost i ljubav. “

Luca Lionello, umjetnik koji je glumio Judu, proglašen je ateistom prije početka snimanja. Na kraju se preobratio, ispovjedio i krstio svoju djecu. Čak je i jedan od glavnih tehničara koji je bio musliman prešao na kršćanstvo.

Neki producenti su tvrdili da su vidjeli ljude odjevene u bijelo kako daju savjete, ali kada je snimanje završilo, nikad se nisu pojavili.

Kristova muka je najgledaniji američki film svih vremena za R, s 370.8 milijuna dolara! Širom svijeta zaradila je 611 milijuna dolara. Što je još važnije, dosegnuo je mnoge duše iz cijelog svijeta. Mel Gibson je iz svog džepa platio 30 milijuna dolara za produkciju jer nijedan studio nije htio prihvatiti projekt.

Jim Caviezel ponosno objavljuje svoju vjeru u Krista usred holivudskog zla. Ljudi poput njega koji će istupiti da urade ono što možda ne izgleda zabavno, ali to prenosi Božju Riječ i priču o njegovom spasenju čovječanstvu.

Continue Reading

Vijesti

Thompson: Prekrasna pjesma na Veliki petak

Published

on

Stranica Marka Perkovića Thompsona bila je aktivna i na Veliki petak. 

Na glazbenikovoj stranici objavljena je njegova vjerska pjesma “Neću izdat ja” uz snimku s legendarnog koncerta u zagrebačkom Domu sportova 2002. godine. 

“…Neću izdat ja, Boga nikada. Neću gasit sunce, koje s neba sja…”, napisao je glazbenik na društvenim mrežama koje zapravo vode članovi njegovog tima. 

‘Prekrasna pjesma! Božji blagoslov’

Thompsonovi obožavatelji u komentarima su objavljivali simbole vjerske tematike. “Prekrasna pjesma! Božji blagoslov”, “dragog Boga volimo i našu domovinu poštujemo. Čavoglavci”. “Neću izdat ja Boga nikada… prelijepo!”, “predivna pjesma”, napisali su u komentarima. 

Podsjetimo, pjesma je objavljena na Thompsonovom albumu ‘E, moj narode’ 2002. godine. Riječ je o pjesmi posvećenoj hrvatskim braniteljima kako ne bi dizali ruku na sebe. 

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved