Connect with us

Vijesti

IZBORI: KAKO NE PROMAŠITI Optimalne (desne) strategije glasovanja u različitim izbornim jedinicama

Published

on

Nogomet se igra na golove, a NE tko ima više kornera ili driblinga. Kod (parlamentarnih) izbora dosta ljudi zaboravi KOJI je krajnji cilj ove “igre”, pa neki glasuju za kandidate po neracionalnim kriterijima.

Tako svoje glaovoe bacaju u “aut”, a što se na kraju izborne utakmice uopće ne računa. Računa se samo broj mjesta u Saboru koje uspije osvojiti lista / stranka. Glasovi za simpatične ali bezizgledne minorne liste-stranke odlaze u vjetar.

Druga bitna stvar za strategiju glasovanja je u kojoj se izbornioj jedinici nalazite. Povijesni statistički rezultati ukazuju na to kako njeno glasačko tijelo u globalu (prosječno) glasuje. I onda se morate tome prilagoditi. Da ste u nekoj drugoj izbornoj jedinici, možda bi bilo u redu odabrati strategiju koju ste zamislili.

Ne nasjedajte na “ankete”. To je ljevičarsko-globalistički propagandni trik. Samoispunjavajuća propagandna proročanstva. U lijevoliberalnim društvima desni birači po svojoj volakaciji vrlo nerado sudjeluju u ovakvim anketama. Kao što su u komunizmu i nacizmu morali šutjeti o svojim političkim stavovima. A i lijevoliberalni odabir uzorka je diskutabilan i najvjerojatnije vrlo pristran.

Glasna manjina (lijeva) vrlo rado sudjeluje u anketama, za razliku od tihe većine u lijevoliberlnim društvima. Cilj anketa je utjecati na birače, pogotovo navodeći čarobnu “statističku pogrešku” (=točan zbroj netočnih podataka).

Ankete 2016 s Trump-om su najbolji primjer takve manipulacije i propagandne uloge anketa:

Ovo su šanse koje su davale ankete za pobjedu globalističke Hillary Clinton (72-99%)

Ako niste sigurni za koju desnu opciju biste glasali, trebate samo pratite koju od tih opcija globalistički mediji i ljevičari najviše napadaju (razni pupovci, mesići, josipovići, te koga suptilno “miniraju” udbaši-drugo-koljeno i globalisti-prvo-koljeno na HTV, RTL, Nova TV, N1…). To vam jedino govori za koga biste trebali glasati za boljitak Hrvatske. “Najveći neprijatelj mojeg neprijatelja…”.

Ali, na žalost, konkretan (i za ukupnu Desnicu optimalan) odabir desne opcije od njih više ovisi ponajviše o ostalim biračima u vašoj izbornoj jedinici.

Kako se glasovi pretvaraju u saborske mandate (D’Hondt-ova metoda)

D’Hondtova metoda preferira velike stranke, pa bi generalno trebalo izbjegavati davati glas za minorne stranke/liste koje nemaju šanse prijeći prag 5%. Ti glasovi su bačeni u vjetar.

Oni neće direktno otići Ljevičarima kao u slučaju neizlaska na izbore ili nevažećeg listića (“Oni koji NE izađu na izbore, time direktno pomažu SDP-u, darujući Ljevici pola glasa (tako pokazuje matematika)“), nego samo dio ide Ljevici, a dio Desnici – prema njihovim međusobnim odnosima u krajnjem rezultatu na temelju glasova strankama-listama iznad 5%.

Interesantno je kako male razlike u broju glasova mogu odlučiti o jednom mandatu više ili jednom mandatu manje. Odličan primjer su izbori 2016. u II. izbornoj jedinici. HDZ je imao 35,54%, a SDP 35,22%. 69224 glasa u odnosu na 68603, tj. razlika od samo 0,32%.

D’Hodt-ova metoda nalaže da se gledaju samo glasovi lista koje su prešle prag. Ostale odmah otpadaju iz preračunavanja u mandate. Drugim riječima, ako ste dali glas nekome samo zato jer vam je simpatičan, zato što je nešto dobro rekao u kampanji, a drugi/veći vas razočarali, u slučaju da tako ne misli popriličan broj drugih u vašoj izbornoj jedinici – vaš glas odmah ispada iz računa.

Preračun u mandate počinje tako da se glasovi svake stranke/liste (samo onih sa dostignutih 5%) počnu dijeliti sa 1, pa sa 2, pa sa 3… i tako do 14, koliko se već bira. Tako se dobije 14 stupaca.

Nakon toga se po veličini poredaju takvi rezultati dijeljenja, dok se ne odbroji do 14 i onda se stane. Dalje nije bitan poredak jer ima samo 14 mjesta na raspolaganju

Zato ću pokazati samo dio tablice do 14:

Najveći rezultat dijeljenja je 69224 (1) u retku HDZ-a kada se podijeli s 1. Zatim je drugi SDP-ov 68603 (2) isto podijeljen s 1. Treći po veličini je opet HDZ-ov 34612 (3) dobiven dijeljenjem osvojenih glasova sa 2… i tako sve dok se ne poreda 14 najvećih.

HDZ je osvojio 6 mandata, a SDP 5 mandata zbog 621 glasa više, odnosno . samo 0,32% više. Nakon uvođenja preferencijalnog glasovanja, poredak na listi definira tko točno s neke liste ide u Sabor, a ne više najgornjih X s liste, kako ju je predsjednik stranke poredao.

Kako se zaokružuje na glasačkom listiću?

Ukoliko zaokružite samo redni broj stranke/liste, to je kao da ste zaokružili prvoga s te liste i ne koristite mogućnost preferencijalnog glasanja. Drugi, način je zaokružiti broj ispred željenog kandidata. Time mijenjate poredak osoba koje, po vama, želite da uđu u Sabor.

Zanimljivost: Ponekad se desi da stranka/lista s nešto malo iznad 5% i ne dobije mandat.

Glasovi koji odu u vjetar

Glasovi za “beznadne” kandidate/liste odlaze u vjetar. Ovaj gornji primjer je odabran prvenstveno zbog male razlike koja odlučuje o mandatu. Samo cca 5% bačenih glasova u vjetar ovdje je rekordno malo. Prosječno ima oko 16% bačenih glasova, pogotovo ih je bilo puno u godinama 2003. i 2011.

D’Hodt-ova metoda nije sklona “soliranju”. Ako statistika pokazuje da ako u vašoj izbornoj jedinici slabo prolaze “alternativni” desničari, onda vam strategija mora biti takva da glasujete za velike (ako ne želite baciti svoj glas u vjetar).

Prikazat ću statistiku specifično po izbornim jedinicama. Bez obzira što ja osobno preferiram Domovinski pokret (“Tko se sve pridružio “Domovinskom pokretu Miroslava Škore” za parlamentarne izbore 2020 (svibanj)“), kao jednu novu desnicu (“Najnovija vijest! HDZ izgubio Izbore 2019 i raskolio se na HDZ-1 i HDZ-2 !“) koja bi trebala s vremenom istisnuti degenerirani HDZ (a koji je zapravo globalističko-ljevičarski preuzet) – u svom savjetu za pojedinu izbornu jedinicu navodim poredak za koga bi bilo najučinkovitije glasovati (prvi izbor masnim fontom između 3 opcije: Domovinski pokret / Most / HDZ).

I to bez obzira na moje osobne preferencije (imam apsolutno isto mišljenje kao Zvonimir Hodak, kojega izuzetno cijenim: “Evo što žena i ja mislimo o nadolazećim izborima, a i poneka riječ o Sarajevskom sindromu...”), gledano isključivo s obzirom na dosadašnju izbornu statistiku pojedine izborne jedinice, u svrhu optimalnog rezultata, ukupno za Desnicu.

Ni jedna od 3 desne opcije ne može osvojiti presudnu većinu desnih mandata, ali će Most i Domovinski pokret biti brana HDZ-u za korupciju i da ne može više olako donositi globalistički iznuđene odluke, a koje su katastrofalne po hrvatske nacionalne interese. Na žalost, izborni sustav je takav da će morati biti poslijeizbornih koalicija i kompromisa, i tu ne treba biti nerealan i razočaran.

Evo statistike za jednu po jednu izbornu jedinicu.

I. izborna jedinica

Različite stranke svedene u 5 generalnih kategorija:

To je izuzetno ljevičarska izborna jedinica. Ako je to vaša izborna jedinica, svoje desničarske glasove ne smijete nikako davati minornim strankama. 15% takvih glasova je bačeno u vjetar (<5%), što je sigurno odgovara vrijednosti pokojeg mandata. Alternativna desnica s minornim strankama ovdje jako slabo prolazi, stoga se ovdje ipak treba držati HDZ-a.

Savjet za koga glasati: HDZ, Domovinski pokret, Most

Osim kategorija Ljevica, Desnica, Alternativna Ljevica, Alternativna Desnica, navodim i (uvjetno rečeno) Anarhiste. Možda to i nije pravi naziv u hrvatskim uvjetima. Iako oni zvuče zgodno, imponiraju srčanošću i makroekonomski su na svom mjestu, te misle da su veliki borci protiv elita, bankstera, protiv 1%, tj. protiv globalista – oni su, žao mi je to reći, ipak samo “korisni idioti” baš tim globalistima (termin “korisni idioti” se pripisuje Lenjinu).

Zašto “korisni idioti”? Zato jer ne razumiju da je globalistima najveći neprijatelj nacionalna država i obitelj.

Srčani anarhisti su anacionalni (time nesvjesno igraju za ekipu globalista), te nemaju ništa protiv globalističke strategije uništenja obitelji – smatraju da je to nevažno (a globalistima je i te kako važno). Svi ti bučni ekscesni živi zidovi nisu svjesni da igraju za ekipu Globalista.

II. izborna jedinica

Ovo je također ljevičarska izborna jedinica, ali koja ipak ima i desni potencijal. Jako puno ima glasova bačenih u vjetar (18%). Alternativna desnica minornih stranaka malo bolje prolazi.

Savjet za koga glasati: Most, Domovinski pokret, HDZ

III. izborna jedinica

Jaka ljevičarska izborna jedinica, slična I. izbornoj jedinici. Kao blizanci, samo što ima nešto malo više glasova u vjetar. Također i ovdje alternativna desnica loše prolazi.

Savjet za koga glasati: HDZ, Domovinski pokret, Most

IV. izborna jedinica

Ovo je desničarska izborna jedinica, ali sa puno raspršenih glasova u vjetar (<5%), čak 18%. Alternativna desnica ovdje dobro prolazi.

Savjet za koga glasati: Domovinski pokret, Most, HDZ

V. izborna jedinica

Desničarska izborna jedinica, blizanka IV. izborne jedinice, samo sa još više raspršenih glasova bačenih u vjetar (20,5%). Alternativni desni nešto slabije prolaze nego u IV.

Savjet za koga glasati: Domovinski pokret, HDZ, Most

VI. izborna jedinica

Ljevičarska izborna jedinica (slična II. izbornoj jedinici), ali ipak s podosta desnog potencijala. Jako puno je raspršenih glasova bačenih u vjetar (19%). Alternativna desnica do sada ne prolazi posebno dobro.

Savjet za koga glasati: Domovinski pokret, HDZ, Most

VII. izborna jedinica

Slična ljevičarska izborna jedinica kao VI. Isto puno raspršenih (18,7%), a i sa sličnom alternativnom desnicom.

Savjet za koga glasati: Domovinski pokret, HDZ, Most

VIII. izborna jedinica

Ova izborna jedinica kao da je Mala Srbija (sustavno naseljavanje za vrijeme SFRJ i instrumentalizacija talijanske nacionalne manjine). Alternativna desnica je slaba, a i HDZ je užasno slab.

Savjet: Most, Domovinski pokret, HDZ

IX. izborna jedinica

Jaka desničarska izborna jedinica, s enormno puno raspršenih glasova u vjetar. Ako se pretoče u alternativne desne, mogu rezultirati s velikim brojem desnih mandata.

Savjet: Domovinski pokret, Most, HDZ

X. izborna jedinica

Desničarska izborna jedinica, nešto manje izražena od IX, ali s isto toliko bačenih glasova u vjetar. Alternativna desnica je vrlo jaka.

Savjet: Domovinski pokret, Most, HDZ

XI. izborna jedinica

Kako ljevičari nisu prisiljeni odlaziti u inozemstvo trbuhom za kruhom, ovo je izrazito desničarska izborna jedinica. Međutim, broj evidentiranih birača je smiješno malen, što i nije čudno, ako se mora putovati 1000 km do izbornog mjesta. Učešće Hrvata u inozemstvu može i politički i ekonomski početi tek s online glasovanjem. Ali e-Građanina ne bi ni HDZ ni SDP proširili na glasovanje.

S obzirom na samo 3 fiksna glasa, za razliku od 8 nacionalnih manjina (“U 85% EU nema Posebnih lista nacionalnih manjina. U Hrvatskoj manjinama 250% više mjesta u parlamentu nego u ostale 3 države“), savjet koju desnu opciju odabrati i ne igra neku veliku ulogu.

Ljevice nema među gastarbajterima. Udbaši, osim po zadatku, nisu imali potrebu napuštati Hrvatsku.

Mislim tu na zadatke koje spominje Beljak (HSS-ov predsjednik, osuđen na 8 mjeseci zatvora zbog teške provale u četiri automobila, uz uvjetnu osudu na tri godine), dakle lopov koji kaže da UDBA nije dovoljno ubila hrvatskih iseljenika, a kojega je instalirala (da bi bila izbačena) naivka Mirjana Petir, a koja će poput Hasanbegovića, biti iskorištena i odbačena poslije izbora.

Savjet: Domovinski pokret, HDZ


Kao što vidite, nigdje ne preporučujem glasati za desne stranke i liste koje nemaju potencijal prijeći 5%. Dosadašnja statistika pokazuje da ako dadete svoj desničarski glas ikome osim jednoj od 3 liste:

  • Domovinski pokret (redni broj 11),
  • Most (redni broj 2),
  • HDZ (redni broj 13)

… vaš glas će (opet) nepromišljeno otići u vjetar. Samo te 3 desne stranke imaju ove godine šansu ući u Sabor. Zanemarite animozitete i medijske spinove, podvale i “rekla-kazala”. Ove 3 stranke/liste nisu idealne, i svakoj se može naći manje ili nekima više nedostataka, a nekima i grijehova – ali to su jedini sigurni golovi. Šanse da neki nezavisni kandidat ili lista uđe u Sabor su minimalne i rizik je izuzetno velik da se tako pomogne Ljevici.

Otimači izgubljenih desnih glasova

O lijevim listama, bilo o velikim srednjestrujaškim, bilo o alternativnim lijevima, neću govoriti. Kao ni o anarhističkim. Zanimaju nas ovdje samo jasno izražene desne opcije.

Žao mi je što to moram reći, ali slijedeće desne liste nemaju nikakve šanse ući u Sabor, osim što mogu uzeti desne glasove i koštati ukupnu desnicu pokoji mandat:

(1) AUTOHTONA – HRVATSKA STRANKA PRAVA – A – HSP

(4) NEOVISNI ZA HRVATSKU – NHR, HRVATSKA STRANKA PRAVA – HSP, GENERACIJA OBNOVE – GO

(9) BRANITELJSKO DOMOLJUBNA STRANKA HRVATSKE – BDSH, HRVATSKA BRANITELJSKA PUČKA STRANKA – HBPS

(12) HRVATSKA DEMOKRATSKA STRANKA – HDS

(15) MOJA VOLJENA HRVATSKA – MVH

(17) POKRET ZA MODERNU HRVATSKU

Savjet: Ove godine, 2020. izbjegavati ove liste u velikom luku. To im je poruka da ubuduće moraju slijediti ideju ujedinjavanja desnice, a ne soliranja.


Zaključak za koga glasati u kojoj izbornoj jedinici (a da bi to bilo optimalno za ukupnu desnu opciju)

Kako sam uopće došao do savjeta i tablice koju zovem “Optimalne strategije glasovanja za desne opcije po izbornim jedinicama“?

Matematički, kroz odnose statističkih rezultata u pojedinim izbornim jedinicama u zadnjih 6 parlamentarnih izbora: (a) rezultata HDZ-a, (b) rezultata alternativne desnice i (c) rasutih glasova ispod 5%.

To je dalo neke niske i neke visoke koeficijente. Najprije se gleda odnos “rasuti/altDesnica”, a zatim “HDZ/altDesnica”, da bi se dobila optimalna desna opcija za pojedinu izbornu jedinicu (tako da što manje desnih glasova ode u vjetar, i time ne pomogne Ljevici)



Nastavak (29.06.2020): “Usporedba ankete HRejtinga na HTV1 i “Optimalne desne strategije glasovanja u pojedinim izbornim jedinicama”

Ako bi se HRejting (HTV-1) anketa uzimala u obzir, gornja tablica bi se ponešto modificirala:

Iako naizgled nema logike da se u formule “Optimalne (desne) strategije glasovanja u različitim izbornim jedinicama” uzima u obzir Ljevica (?!), koeficijent “AlternativnaLjevica/SDP” začudo čini se da igra važnu ulogu. Naime, sve korekcije početne tablice na temelju HRejting-ove prognoze su baš u izbornim jedinicama koje imaju najveći ovaj koeficijent (I=0,40, II=0,39, VIII=0,50). Sve korekcije “guraju” optimalni glas od Mosta (kao rizično izgubljenom za Desnicu) prema Domovinskom pokretu.

Ivan Horvat

Vijesti

Značenje i povijest šabata

Published

on

Vrlo je vjerojatno da slavljenje subote (šabata) potječe iz Mezopotamije. Ako se uzme u obzir da jedan mjesečev ciklus traje nešto više od 28 dana, onda su važni i „kritični” 7., 14., 21. i 28. dan. Ti su se dani smatrali nesretnima, dakle manje pogodnima za poslove, pa su se ljudi tih dana radije posvećivali molitvi i bogoslužju.

Babilonci su dan punog mjeseca nazivali „šapattum”, a dan nestanka mjeseca „bubbulum”. Očita je sličnost riječi „šapattum” i „šabat”. Kasnije, u Židova, šabat više ne slijedi mjesečeve mjene, nego se ustaljuje u sedmodnevnom krugu. I danas je za Židove osobito značajan onaj šabat uoči mladog mjeseca. Za Židove je zapovijed obdržavanja šabata prva i najvažnija zapovijed. Zato se u njihovoj tradiciji veli: kada bi svi Židovi dvije subote za redom u potpunosti obdržali sve zapovijedi vezane za taj dan, bili bi spašeni, tj. tada bi došao Mesija.[1] Evo sada osnovnih oznaka židovskog šabata.

Šabat kao posveta vremena


Židovi ističu kako je riječ “svet” (posvetiti) prvi puta u Bibliji uporabljena upravo za šabat. Po šabatu se posvećuje vrijeme, jer je taj dan posebno posvećen molitvi i učenju Tore. Za Židove, nadalje šabat ima, naravno, duhovno značenje a u isto vrijeme i veliko značenje za obiteljski život. Budući da je puno toga zabranjeno činiti na šabat, obitelj se nužno okuplja, moli i razgovara o obiteljskim pitanjima, jer je na šabat zabranjeno voditi poslovne razgovore. Šabat, naravno, počinje od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu, jer za Židove inače dan započinje večerom.[2] Još dva sata prije sumraka žena pali svijeće, ide se u sinagogu, a onda vraća kući gdje uz molitvu i čitanje Pjesme nad pjesmama bude “doček šabata” (koji je predstavljen kao kraljica). Slijedi svečana večera.

Posvemašnje uzdržavanje od posla


Zabrana rada je apsolutna, čak i u vrijeme sjetve i žetve, a tiče se i Židova i njihovih slugu i robova, kao i njihovih životinja. Kasnije, u ropstvu, dolazi još i zabrana paljenja vatre (dakle i kuhanja), kao i putovanja. Neki su čak toga dana zabranjivali i njegu bolesnika. Budući da je Židovima često teško doslovno obdržavati šabat, oni su od starine našli pomoć. To je “šabes goj” što na jidišu označava ne-Židova koji za Židove čini ono što je Židovima zabranjeno (i to uz nadoplatu). Danas za Židove ulogu šabes goja čine automati koji se programiraju, čega ima sve više i više.[3] Kao pomoć za “normalan” život služi i ustanova zvana eruv (“povezivanje”). Naime, Židovu je zabranjeno na šabat hodati dulje od 2000 lakata (1000 metara), međutim, nije zabranjeno hodati unutar svoga dvorišta. Zato oni jednostavno povežu, tj. opašu jednim konopom cijelo naselje, koje se onda smatra jednom stambenom jedinicom, a čitavo je naselje onda kao dvorište, tako da se slobodno može hodati po cijelom naselju. Naravno, ukoliko je u pitanju životna opasnost, onda su oslobođeni zapovijedi o uzdržavanju od posla.

Sudjelovanje u hramskom i sinagogalnom bogoslužju


To jest i bio osnovni razlog subotnjeg počinka – da čovjek toga dana bude slobodan za bogoslužje.

Šabat kao znak saveza


„Subote moje morate obdržavati, jer subota je znak između mene i vas od naraštaja do naraštaja, da budete svjesni da vas ja, Jahve, posvećujem”. (Izl 31,12). Tako je za Židove obdržavanje subote temeljni znak obdržavanja saveza. I danas u državi Izrael, posljednje što bi jedan liberalni Židov od svoje židovske tradicije napustio bilo bi upravo obdržavanje subote.

Radost subote


Iz 58,13 naziva subotu „milinom”. Slavlje subote započinje već u petak navečer paljenjem svjetiljke koja gori sve do subote navečer. Oblače se svečane haljine. Za večerom u molitvi zvanoj „Kidduš” Židovi slave Boga što im je podario subotu: „Blagoslovljen da si, Gospodine, Bože naš, kralju svijeta jer si nas posvetio svojim zapovijedima i jer smo ti omiljeli, te si nam u baštinu predao šabat svoga posvećenja, iz ljubavi i naklonosti kao spomen stvaranja.”

Eshatološki vid subote


Kasniji židovski spisi šabat smatraju predokusom vječnosti: „Ovaj dan je čitav šabat i odmor zauvijek, svijet pravednika je svijet subotnjeg mira.” U ovom kontekstu valja gledati kršćanski izraz „pokoj vječni”.


[1] Usp. K. DA-DON, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Profil, Zagreb, 2004., 247-275.

[2] Židovi tumače da je to zbog toga što u Knjizi postanka stoji: “I bi večer, pa jutro, dan prvi…”

[3] Tako postoji tzv. subotnje dizalo koje je programirano da se zaustavlja na svakome katu, tako da ga pobožan Židov ne mora pritiskom na dugme aktivirati. Tako se u Izraelu mogu nabaviti spravice koje se stave u bravicu automobila i koje onda pokreću automobil, tako da ga vozač ne pali sam. Ostala pomagala možemo samo zamisliti.

izvor: prof. dr. vlč. Zvonko Pažin/Vjera i Djela

Continue Reading

Vijesti

Raskol na Zapadnu i Istočnu crkvu iz 1054.: Korijeni i uzroci

Published

on

Veliki crkveni raskol iz 11. stoljeća. – koji je podijelio Crkvu na Zapadnu i Istočnu – događaj je čije posljedice (vjerske, političke i društvene) osjećamo dan danas.

Premda se kao konkretna godina uzima 1054., raskolu je prethodilo nekoliko velikih kriza. S obzirom na kompleksnost teme, odlučili smo ju obraditi u dva dijela, a u današnjoj ‘Povijesnoj četvrti’ bavimo se korijenima i uzrocima – s Podcasta Povijesna četvrt prenosi Bitno.net .

Podcast obično objavljujemo svakog drugog četvrtka na YouTube kanalu Bitno.neta, a cilj mu je demistifikacija kontroverznih točaka iz povijesti Katoličke Crkve.

Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

DOTUR KANIBAL

Published

on

Svukud ima vakih kanibala – kaže Pepi na profilu I. Kotlar

Klinički centar Rebro. Čeka se prid ordinacijama u onon uskon dugačkon hodniku. Sidi se sa obe dvi bande a noge triba podvuć pod katrigu da se mere proć sredinon.

Jure Franić je dva puta prozvan i tek se na treće oglašavanje javija. Pasalo je dvi ure od podne. Uspravja se pospani starkeja sa nogama savijenin u kolinima.

Usta je noćas još u pola tri u svome Gornjen Segetu pa onda nanoge po ladnoći do Trogira. Tamo je na autobusnoj stanici malo odrima a onda vija za Zagreb na kontrolu.

Namišta robu prid ordinacijon ka da ide na raport kod pukovnika. Sestra ga priši, jer kasne a pacijenata je puno.

Dotur Tomić se nakratko udubija u njegove nalaze dok se ovaj nije skinija do pojasa i snimija EKG-a.

A sinoć se smrza dok se kupa na bokune prvo do pasa pa od pasa, kako se to već čini u kućama bez tekuće vode. Njegova Janja ga je natirala da opere i glavu, iako po njemu ni tribalo. Sad se čudi ča dotur gleda u te kartušine a ne u njega, kad se već opra i zapuca iz te dajine. Ali to van je Zagrebački dotur – oni sve znadu.

– “Dobro Jure gdje su ti nalazi krvi i mokraće, kao što se ovdje traži?”

– “Pa doturica iz Trogira mi ni ništa rekla, samo mi je napisala uputnicu.”

Dotur ga oslušnu, duboko diši, ne diši, iskašji se, normalno diši. Pregleda mu još crveni friž od vrata do trbuja nakon nedavne operacije tri baj pasa.

Provuka je traku od EKG-a kroz ruku kao telegrafista kad stane čitat poruku s vrpce. I sad bi Jure najradije da ga dotur potapša po škinama i da mu kaže: Starino idi doma zdrav si ko dren. A ko zna koliko dotura bi tako reklo, pogotovo kad je u stisci s vrimenon, a dođe mu tako neko iz vukojebine i to bez nalaza. Ali ovaj ni takav:

– “Slušaj Jure, idi u sobu pet neka ti učine komplet analizu krvi i mokraće hitno, reci da sam im to ja rekao, onda u sobu 12 da ti naprave eho srca. Kad budeš gotov donesi sve ovde. “

– “Ali doture meni autobus ide u šest uri, moran doma zbog Gurke.”

– “A ko ti je ta Gurka?”

– “Naša kravica, nikon se ne da pomust samo meni, “

– “Ma bićeš ti još večeras kući, samo požuri.”

Jure je obavija sve ča mu je dotur kaza i u pet se ponovo nacrta kod dr. Tomića. Bi je zadnji pacijent za danas. Cupka on nestrpjivo da krene kući, a dotur mu reče da ne brine da će ga on osobno odvest na kolodvor. Ponovo se udubija u nalaze i počne odmahivat glavon.

– “E moj Jure, moramo te odmah prikačiti na “holter” da vidimo što nam to govori tvoje ludo srce. Što je danas … petak? Evo sad ti ga stavimo pa ti stoji do ponedjeljka kad ponovo radimo. I ne smiješ putovati jer rezultati neće biti dobri. “

– “Ali doture moran ić, doli me čekaju i Gurka me čeka, a i neman ja kod sebe šoldi za u hotel.

A zna dotur dobro kakve su to muke. I sam je poteka iz jednog takvog brđanskog zaseoka. Zna da je jedina krava ka član obiteji. Ujutro se prvo pogleda u štalu vidit kako je ona, a čeljad će i samo kazat ako im čagod fali. A ča se šoldi tiče, to je zadnje ča od sejaka moš iskopat. Ono malo ča se zaradi od prodaje ode na ono ča se mora kupit: sime, lektrika, so, ćizme, kemija, likarije …

Jure se počea trest ka da sina šaje u rat. “Ma smiri se starino, sve ćemo polako rješiti.”, umiruje ga dotur. Pozva je glavnu sestru s pripremnog i pita je je li je slobodna ona soba za VIP-bolesnike. Slobodna je.

– “Eto, našli smo ti besplatan carski smještaj ovde na trećem katu. Znam da bolnička hrana nije neka pa je najbolje da jedeš “Kod Rose”, ulicu niže. Evo ti hiljadu kuna pa ćeš mi vratiti drugi put. A što se tiče Gurke pa valjda će je neko nekako pomusti. Samo ti javi tvojima da dolaziš u ponedjeljak.”

Jure je drhtavo izvadija neku praistorijsku Nokiju ča ju je posudi od susida Grade za ovu priliku. Pokušava ubost one botune debelin parstima, ka da vrhon postola probaješ naciljat bajam. I sve ubada po 2-3 gumba istovrimeno. Dotur mu otkuca broj da se ovaj više ne muči i dade mu mobitel na uvo. Javi se susid Grada i posli nekoliko razmina halo-halo, počmu se mejusobno pitat ko je to tamo, a ko je to vamo, iako su obojica već iz prve pripoznali glasove.

Konačno su se našli negdi u eteru, i obojica se zaprepastili ka da su se iznenada trefili negdi posrid Čukotskog mora. Jure nikako da rekne zoć zove, a zapravo bi ga najradije pita kako je Gurka. Vidi je dotur da se stari blokira pa mu je vazea telefon i Gradi lipo objasnija kad će Jure natrag i da to javi njegovima.

A doturu je svaki petak uglavnon taki, strka od jutra do navečer. Pozva je sestru da smisti Juru i kala se doli “Kod Rose” da napokon čagod toplo izide. Odspava je jedva dvi ure na trosidu u svon kabinetu i u devet počea noćnu smjenu viziton. Tu se dosta zadrža. To su pacijenti ča sutra ili prekosutra gredu na operaciju sarca.

Ponekon od njih će ovo bit zadnja noć.

Prestrašeni su i gledaju ka dica u doture, ka u svoje jedino spasenje. Sa svakin triba popričat, umirit ga koliko je to moguće. A nije lako gledat čovika u oči i obećat da će sve biti u redu, a sutra mu prisić grudnu kost i rastegama rastvorit prsa dok rebra krckaju, pa ogolit njegovo drhtavo sarce. Uzimajući to sarce u ruke uvik mu je prid očiman lik čovika kojen je sinoć da obećanje.

Još ka dite je od majke nauči mnogo o likovitin bijkama i čemu koja služi. Životinje nekad i same ćute ča triba uzet, a čovik triba naučit.

Tako su se on i majka snalazili na padinama divjeg Lukova bez dotura i veterinara. Kasnije, u Zagrebu je bilo i bojih študenata od njega, ali najboji doturi su postali oni ča su znali ličit i tilo i dušu.

Obilazeći redon bolesničke sobe dr. Tomić stiže i do VIP-apartmana. Učinilo mu se da je kamara prazna. Posteja niti nije taknita a Jure sidi u poluškurici do ponistre i gleda u noć. Brine o Gurki i ne more zaspat.

A onda se dotur dositija.

Upita Juru je li u selu ima nekog ča gaji lavandu? Pa Grada zimi hrani svoje koze suhon lavandon. Pozvali su ponovo susida i dotur mu reče da kravi da svežanj lavande i da se će se od tega životinja primirit i dat se pomust. Uru poslin je Grada javi da je Gurka pomužena i da ništa ne brinemo. Jure se ozari od sriće i dotur ga natira da legne u posteju. Zaspao je odma, pri nego ča se svitlo ugasilo.

U ponedejak ujutro su mu skinli holter. Tomić je pogleda rezultate i malo je izmni listu Jurinih likarija.

– “Eto tako starino, slobodan si i još si ti dosta dobar. Napisao sam ti da dođeš na kontrolu u oktobru da ne dolaziš po zimi kao sada. I nemoj da mi opet dođeš bez nalaza.”

A vidi doktor da Juri jopet čagod fali, ka da mu se ne izlazi iz ordinacije.

– “Pa šta je sad Jure, jedva si čekao da odeš kući?”

– “Dva dana gledan ono veliko kupatilo ča ga zovete džakuzi, a zbog holtera se nisan smi kupat. A u životu nikad nisan lega u kadu.”

– “Hahaha Jure moj, evo vrati se gore i banjaj se do mile volje, dok ti ne krene autobus.”

I tako se Jure nabanja ka nikad u životu. Ispritiska je one botune na džakuziju ka da je u kokpitu eroplana. Kad se vratija Gurka se iznenadila kako mu je posvitlila koža, a Janja mu reče da je 20 godišta mlaji. E to su ti Zagrebački doturi, oni sve znaju boje od nas težaka.

Poslin dva miseca na adresu bolnice stiže poveći paket – piše za dr. Tomića. Dotur je otvorija paket a u njemu veliki pravokutni komad slanine ravan ka zrcalo. A koža na poleđini slanine oslikana u nekin živin kolurima i vidi se prilipi planinski pejsaž. U zasebnoj kuverti Jure se puno zafaljuje, pozdravja ga i vrača one pozajmjene pineze. A tu se našao i list iščupan iz sredine đačke teke na kojoj je olovkon pisalo:

“Dragi doture, ovu slaninu je opiturala moja Janja neotrovnon farbon. Ako vam se slika sviđa, kad izite slaninu, ostružite mast i obe bande triba premazat vrućin voskon od čela ili bezbojnin imelinom za postole. To van je poklon od moje kućne slikarice, jer ste me pomladili. Puno vam fala na vašoj dobroti i vidimo se u oktobru. Pozdrav od Janje, Gurke i Jureta.“

Dr. Tomić je kirurški precizno odilija slaninu od kože i postupija po uputi. Kožu je uokvirija i zakačija na zid ordinacije. Ma nema ko ne bi pogleda tu velišku lipu sliku veselih kolura. A onda bi se dotur pofalija:

– “To je koža od mog pacijenta sirotog Jureta, poslala mi njegova žena jer sam se potrudio oko njega. A jadnik se kupao kod nas sve dok mu koža nije skroz pobjelila. Ma bilo je tu i dobre njegove slanine, ali sam je odvojio i pojeo.”

Tako su najbojeg dotura na Rebru nazvali dr. Kanibal.

Kako tek ostale doture zovu? Neki judi će uvik bit dokaz da nije sve postalo posal, profit i interes.

Pepi

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved