Connect with us

Vijesti

Je li Tomislav Tomašević prevara? Ili kako izigrati hrvatske zakone, državu, građane i birače

Published

on

Tomislava Tomaševića se u široj javnosti percipira kao nekog novog, mladog, stručnog, ideološki neutralnog, politički i ekonomski neovisnog kandidata.

Koliko je Tomašević ideološki neovisan i neutralan govori popis institucija koji su godinama i dan danas izdašno financiraju Tomaševića i njegove udruge.

Da bismo za nekog političara ili stranku tvrdili da su neovisni moramo sa 100 % sigurnošću znati da je njihovo trenutno političko djelovanje i politički stavovi, te da su sadašnje i buduće političke odluke u potpunosti neovisne o onima koji to financiraju ili na bilo koji drugi način potpomažu.

Tomislav Tomašević i stranka „Možemo“. svoje političko djelovanje i aktivizam izdašno je financirao preko udruge Institut za političku ekologiju – IPE, koja služi samo paravan za financiranje političkih aktivnosti Tomaševića od svojih stranih donatora čiju političku ideologiju i program nastoji nametnuti.

Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referendum zabranjuje financiranje političkih stanaka, nezavisnih zastupnika, nezavisnih vijećnika, neovisnih lista od stranih država, stranih političkih stranaka, stranih pravnih osoba kako bi se spriječio vanjski utjecaj na unutrašnje političke procese.

>> BRUTALAN VIDEO: KAKO JE RAZBIJENO 5 LAŽNIH MITOVA O TOMAŠEVIĆU !?

Uska povezanost aktivizma Tomislava Tomaševića i njegovog političko djelovanje je evidentna i teško je možemo razlučiti financiranje udruge od financiranja političke platforme „Možemo“.
Povezanost seže do tih granica da možemo opravdano sumnjati u zakonitost njegovog političkog djelovanja.

Naime, Udruga Institut za političku ekologiju – IPE koja se u medijima predstavlja kao “Institut” čime neupućeni čitatelj stječe dojam da je riječ o organizaciji koja ima status javnog znanstvenog instituta.

Ovoj udruzi nije prioritet znanstveno djelovanje već političko lobiranje za određene “oblike demokratske, političke i ekonomsku transformacije društva”.
Udruga je nastala suradnjom četiri udruge povezane s Tomislavom Tomaševićem.

Riječ je o inicijativi Pravu na grad (Tomašević predvodnik), udruzi Zelena akcija (Tomašević predsjednik), organizaciji Grupa 22 (Tomašević suosnivač) i zagrebačkom uredu njemačke zaklade Heinrich Böll Stiftung (Tomašević voditelj ureda).

Udruga svoje ciljeve želi ostvariti između ostaloga u suradnji sa “zelenim i lijevim političkim grupacijama”. Koalicija stranaka koju čine platforma Možemo, Nova ljevica, ORaH, Zagreb je naš!, Za grad i donedavno Radnička fronta identificira se kao zeleno-lijeva koalicija.

Tomašević, koji je jedan od ključnih ljudi udruge IPE ujedno je i čelnik stranke “Zagreb je naš” te jedan od predstavnika koalicije s Možemo.
Nekoliko ključnih ljudi udruge IPE nalaze se u inicijativnom odboru platforme Možemo. To su Jelena Miloš koja je bila programska savjetnica IPE-a, Teodor Celakoski koji je bio član upravnog odbora IPE-a, kandidat za skupštinu grada Zagreba, Danijela Dolenec koja je bila predsjednica IPE-a, te kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika grada Zagreba, te Dražen Šimleša koji je bio u akademskom savjetu IPE-a.

Udruga Institut za političku ekologiju je u pet godina uprihodila oko 12 milijuna kuna, a više od 8 milijuna je dobila samo od jedne njemačke političke zaklade – Heinrich Böll Stiftung.
Heinrich Böll Stiftung je politička zaklada njemačke radikalno lijeve Zelene stranke, a četiri glavna cilja su joj promoviranje ideje klimatskih promjena kreiranje politika u svrhu promocije takozvanih “LGBT prava” i “rodne demokracije” te aktivnosti vezanih uz “probleme migracije” kao posljedice glasi i klimatskih promjena.

Inicijativa otvorenog društva za Europu (OSIFE), europska podružnica Otvorenog društva, milijardera i samoprozvanog filantropa Georgea Sorosa je u razdoblju od 1.8.2016. do 31.12.2019. godine udruzi Institut za političku ekologiju (IPE) donirala oko 174.740 eura odnosno oko 1.300.000 kuna

Na Zelenoj akademiji – programu političkog obrazovanja sudjelovali su između ostalih Dejan Jović, bivši glavni analitičar predsjednika RH Ive Josipovića te kandidat stranke srpske nacionalne manjine SDSS-a na europarlamentarnim izborima te Tin Gazivoda viši programski voditelj OSIFE-a i član Vijeća za nadzor sigurnosnih službi u Republici Hrvatskoj.
Tomislav Tomašević (suosnivač udruge) i Teodor Celakoski(bivši član uprave udruge) također se nalaze među osnivačima zaklade Solidarna.

Tomislav Tomašević, kandidat za gradonačelnika Zagreba, bio je angažiran u Institutu IPE koji je u predizbornoj 2016. 30 posto budžeta potrošio na službena putovanja.
2016. godini, kada je Tomašević još radio u IPE-u, udruga je uprihodila 2.907.669 kuna. Uvjerljivo najveći dio tog novca, 2.801.491 kuna, prihodi su od “inozemnih vlada i međunarodnih organizacija”. Te godine IPE od države nije dobio ni kune. Na službena putovanja potrošeno je ovako: 227.728 na “službena putovanja”, 24.255 na “naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život” i 617.032 kune za “naknade troškova službenih putovanja”. Ukupno, riječ je o svoti od oko 860 tisuća kuna potrošenoj za službena putovanja, što je više od 25 posto ukupnog budžeta.

Godinu kasnije, 2017., prihodi i rashodi IPE-a izgledali su ovako: ukupni prihodi iznosili su 2.696.069 kuna. Od “inozemnih vlada i međunarodnih organizacija” IPE je te godine dobio opet uvjerljivo najveći dio tog iznosa, 2.543.834 kune, a od države ništa. Na službena putovanja potrošeno je ukupno oko 450 tisuća kuna: 210.372 za “službena putovanja”, 27.512 za “naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život” i 133.658 za “naknade troškova službenih putovanja”.
2018., struktura troškova i rashoda donekle je slična, a u stanovitoj mjeri mijenja se 2019. kada IPE dobiva prvi novac iz hrvatskog državnog proračuna: od 2.887.327 ukupnih prihoda, 610.256 kuna udruga je dobila “od donacija iz državnog proračuna”. Te godine IPE je na službena putovanja trošio ovako: 213.788 na “službena putovanja”, 34.205 za “naknade za prijevoz, rad na terenu i odvojeni život” i 448.914 na “troškove za službena putovanja”. Ukupni iznos tih triju stavki za službena putovanja iznosi oko 700 tisuća kuna, što je oko četvrtine ukupnog budžeta IPE-a za 2019. godinu.

Godine 2017. u Berlinu, na konferenciji o “Solidarnost protiv desnog ekstremizma u akciji: aktivistička i filantropska inovacija iz Hrvatske”, raspravu su vodile su zaklada Heinrich Böll te s platformom Možemo povezani zaklada Solidarna i udruga Institut za političku ekologiju.

Iz na osnovi gore navedenih činjenica može se zaključiti Tomislav Tomašević i politička platforma „Možemo„ ima upitan legalitet, te njihovim izvorima financiranja treba pozabaviti Državno Izborno Povjerenstvo, Ministarstvo Uprave, Ministarstvo financija te ostala nadležna tijela.

Gordan Sataić/Hrvatski glasnik

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

on

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.

Continue Reading

Vijesti

MAKLJAŽA NA VIDIKU Veliki napad Hezbolaha na izraelsku vojnu bazu

Published

on

Snimka pokazuje štetu nanesenu bazi IDF-a u blizini sjevernog grada Kiryat Shmona ranije danas, nakon što je pogođena teškim raketama koje je lansirao Hezbolah.

foto: screenshot: Hindustan Times

Hezbolah je rekao da je ispalio rakete Burkan – koje imaju veliku bojevu glavu – na kamp Gibor, sjedište 769. brigade IDF-a.

Baza, koja se nalazi u blizini grada Kiryat Shmona, pretrpjela je ogromnu štetu. Više zgrada i vozila su potpuno unušteni.

IDF tvrdi da nije bilo žrtava. Nakon napada, tvrde, mjesto za lansiranje raketa je uništeno u zračnom napadu.

Continue Reading

Vijesti

U Brodosplitu dovršen obalni ophodni brod za HRM

Published

on

U Brodosplitu je dovršen novi obalni ophodni brod. Riječ je o budućem brodu Hrvatske ratne mornarice.

U ožujku je potpisan ugovor kojim je reguliran način završetka gradnje i novi rok isporuke za prvi od ukupno četiri preostala broda. Brod će biti porinut 1. srpnja, a MORH-u će biti isporučen do kraja godine.

Ministar obrane Ivan Anušić nakon preuzimanja dužnosti najavio je nastavak realizacije projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova, istaknuvši to kao jedan od prioriteta Ministarstva obrane.

Gostujući na Dan državnosti u središnjem Dnevniku HTV-a, ministar Anušić rekao je kako ima informacije iz Brodosplita da je brod čija je gradnja ugovoriena izvezen van iz hale i da se priprema već ovo ljeto za porinuće i nastavak dovršenja.

Podsjetio je da je s Brodosplitom 2014. godine potpisan ugovor o realizaciji pet ophodnih brodova za HRM, kojima je rok isporuka trebao biti 2018. godine, međutim dosad je isporučen samo jedan, prototip. Najavio je, da će, prema informacijama iz Brodosplita, do kraja godine HRM imati drugi brod i nakon u paketu će se i ostala tri broda rješavati.

foto: Ophodni obalni brod Umag 32/MORH

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved