Connect with us

Vijesti

Jedan od najpoznatijih medicinskih časopisa oštro prema Facebooku!

Published

on

Urednici britanskog medicinskog časopisa  The British Medical Journal, jednog od najstarijih medicinskih časopisa u svijetu,  BMJ ,poslali su otvoreno pismo Marku Zuckerbergu tražeći ga da prestane s cenzurom i “provjerom činjenica” koje njegovi suradnici izvršavaju nad BMJ člancima. BMJ nije prvi časopis čije članke cenzuriraju takozvani “provjerivači činjenica” vezano za objave o koronavirusu. Pismo urednika British Medical Journal-a Facebooku prenosimo u cijelosti. – prenosi narod.hr

Otvoreno pismo British Medical Journal-a

Dragi Mark Zuckerberg,

Mi smo Fiona Godlee i Kamran Abbasi, urednici The BMJ, jednog od najstarijih i najutjecajnijih svjetskih časopisa opće medicine. Pišemo kako bismo izrazili ozbiljnu zabrinutost zbog “provjere činjenica” koju poduzimaju pružatelji usluga trećih strana u ime Facebook-a/Meta.

U rujnu je bivši zaposlenik Ventavije, ugovorne istraživačke tvrtke koja pomaže u provedbi glavnog ispitivanja Pfizerovog cjepiva protiv Covid-19, počeo The BMJ dostavljati desetke internih dokumenata tvrtke, fotografija, audio snimaka i e-poruka. Ti su materijali otkrili niz propusta u kliničkim ispitivanjima provedenima u Ventaviji. Propusti bi, naime, mogli utjecati na integritet podataka i sigurnost pacijenata. Također smo otkrili da, unatoč tome što je prije više od godinu dana primila izravnu pritužbu na ove probleme, FDA nije pregledala sporna mjesta Ventavije.

BMJ je naručio istraživačkog novinara da istraži podatke. Članak je objavljen 2. studenog, nakon pravnog pregleda te eksterne recenzije kolega. Podvrgnut je uobičajenom uredničkom nadzoru i pregledu BMJ-a na visokoj razini.

Čitatelji počeli prijavljivati ​​razne probleme kada su pokušavali podijeliti naš članak

No od 10. studenog čitatelji su počeli prijavljivati ​​razne probleme kada su pokušavali podijeliti naš članak. Neki su prijavili da članak ne mogu podijeliti. Mnogi su prijavili da su njihovi postovi označeni upozorenjem o “Nedostaje kontekst… Neovisni provjeravatelji činjenica kažu da bi ove informacije mogle dovesti ljude u zabludu.”

Facebook je obavijestio korisnike koji su pokušali podijeliti navedeni članak da bi ljudi koji stalno dijele “lažne informacije” mogli imati svoje objave “niže” u Facebookovom pregledniku novosti. Administratori grupe gdje je članak podijeljen primili su opasku od Facebooka kako su takvi postovi “djelomično lažni”.

Čitatelji su bili upućeni na “provjeru činjenica” koju je izvršio Facebookov partner Lead Stories.

1. Smatramo da je “provjera činjenica” koju su proveli Lead Stories netočna, nekompetentna i neodgovorna.

2. Ne daje nikakve argumente o lažnim informacijama u članku

3. Ima besmislen naslov: “Provjera činjenica: British Medical Journal NIJE otkrio diskvalificirajuće i zanemarene izvještaje o nedostatcima u ispitivanjima cjepiva Pfizer protiv COVID-19”

4. Prvi odlomak netočno označava BMJ kao “novinski portal”

5. Sadrži snimku zaslona našeg članka s pečatom preko njega u kojem piše “Uočene pogreške”, unatoč tome što Lead Stories nije detektirao ništa lažno ili neistinito u članku BMJ-a

6. Objavio je priču na svojoj web stranici pod URL-om koji sadrži izraz “Prijevara – uzbuna”

Kontaktirali smo Lead Stories, ali odbijaju promijeniti bilo što u vezi s navedenim. Također smo izravno kontaktirali Facebook koji ih je angažirao, tražeći hitno uklanjanje oznake “provjera činjenica” i bilo koje veze na članak Lead Stories, kako bismo omogućili našim čitateljima da slobodno dijele članak na Vašoj platformi.

“Provjera činjenica već je desetljećima najvažnija odlika dobrog novinarstva”

Postoji i šira problematika na koju želimo ukazati. Svjesni smo da BMJ nije jedini pružatelj visokokvalitetnih informacija na kojeg je utjecalo Facebookovo cenzuriranje. Primjera radi, istaknuli bismo cenzuriranje Cochranea, međunarodnog pružatelja visokokvalitetnih sustavnih pregleda medicinskih dokaza, od strane Instagrama (također u vlasništvu Mete/Facebooka).

Umjesto da ulažete dio Facebookove značajne dobiti na osiguravanje točnosti i pouzdanosti medicinskih informacija koje se dijele putem društvenih medija, očito ste tu odgovornost dali ljudima koji su nesposobni u izvršavanju ovog ključnog zadatka. Provjera činjenica već je desetljećima najvažnija odlika dobrog novinarstva. Ono što se dogodilo u ovom slučaju, trebalo bi zabrinjavati svakoga tko cijeni i oslanja se na izvore kao što je The BMJ.

Nadamo se da ćete brzo djelovati. Pritom mislimo na:

1. ispravljanje nanesene nepravde u vezi s člankom BMJ-a;

2. detaljnu provjeru postupka koji je doveo do pogreške;

3. općenito preispitivanje svojih ulaganja te pristup u provjeravanju činjenica

Foto: Freedom to read week

Advertisement

Vijesti

BIJELA (VELIKA) SUBOTA Krist je u grobu. Dan tišine i molitve! Što bismo o tome trebali znati?

Published

on

Velika subota je dan kada se Crkva zadržava kod Gospodnjeg groba, te zajedno s Velikim četvrtkom, Velikim petkom i Uskrsom čini Vazmeno trodnevlje.

U molitvi i postu razmišljamo o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje, očekujući njegovo uskrsnuće.

Evo što trebamo znati o Velikoj suboti – razmatranja su Miodraga Vojvodića na Bitno.net, koja djelomično prenosimo

1. ŠTO SE DOGODILO NA PRVU VELIKU SUBOTU?

Evo što nam o Velikoj suboti kaže sveti Luka u svojem Evanđelju:

Dođe čovjek imenom Josip, vijećnik, čovjek čestit i pravedan; on ne privoli njihovoj odluci i postupku. Bijaše iz Arimateje, grada judejskoga, i iščekivaše kraljevstvo Božje. Taj dakle pristupi Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Zatim ga skinu, povi u platno i položi u grob isklesan u koji još ne bijaše nitko položen. Bijaše dan Priprave; subota je svitala. A pratile to žene koje su s Isusom došle iz Galileje: motrile grob i kako je položeno tijelo njegovo. Zatim se vrate i priprave miomirise i pomasti. U subotu mirovahu po propisu. (Lk 23, 50-56)

No je li baš sve mirovalo?

2. ŠTO JE ISUS UČINIO NA PRVU VELIKU SUBOTU?

Poslušajmo nauk Crkve:

Česte tvrdnje Novog zavjeta po kojima je Isus uskrsnuo od mrtvih pretpostavljaju da je on, prije uskrsnuća, bio u boravištu mrtvih. To je prvotni smisao što ga je apostolsko propovijedanje dalo boravku Isusovu među mrtvima: Isus je kao svi ljudi upoznao smrt i stigao je k njima svojom dušom u boravište mrtvih. Ali on je onamo sišao kao Spasitelj, proglašujući Radosnu vijest duhovima koji su ondje bili zatvoreni.

Boravište mrtvih, u koje je umrli Krist sišao, Sveto pismo zove podzemljem, Šeolom ili Hadom, jer su oni koji se ondje nalaze lišeni gledanja Boga… Upravo te svete duše, koje su čekale svog Osloboditelja u Abrahamovu krilu, Isus je oslobodio kad je sišao k mrtvima.

Isus nije sašao nad pakao da oslobodi proklete ni da razori pakao prokletstva, nego da oslobodi pravedne koji su mu prethodili. Zato je i mrtvima naviještao evanđelje (1 Pt 4,6). Silazak nad pakao jest puno dovršenje evanđeoskog navještaja spasenja. To je posljednja faza mesijanskog poslanja Isusova, faza sažeta u vremenu ali neizmjerna u svom stvarnom značenju; i da se naime otkupiteljsko djelo proteže na sve ljude svih vremena i svih mjesta, jer svi koji su spašeni postali su dionici Otkupljenja. (KKC 632-634)

3. ŠTO CRKVA ČINI NA VELIKU SUBOTU?

Odgovor nam donosi Okružnica o pripravi i slavljenju Vazmenih blagdana Paschalis Sollemnitatis:

Na Veliku subotu Crkva se zadržava kod Gospodnjeg groba te u molitvi i postu razmišlja o njegovoj muci, smrti i silasku u podzemlje, očekujući njegovo uskrsnuće… U crkvi se mogu vjernicima na štovanje izložiti slika Krista raspetoga ili kako leži u grobu ili silazi u podzemlje, koja prikazuje otajstvo Velike subote, kao i slika Blažene Djevice Marije žalosne. (Br. 73-74)

Ova sabranost i šutnja priprava su za Vazmeno bdjenje – majku svih bdjenja (Sv. Augustin) – kada će iz srdaca novokrštenika i čitave kršćanske zajednice, radosne zbog Kristova uskrsnuća i zbog njegove pobjede nad smrću, u crkvama ponovno odjeknuti Slava Bogu na visini i uskrsni poklik Aleluja.

4. ŠTO JE VAZMENO BDJENJE?

Izvrsni sažetak smisla i sadražaja Vazmenog bdjenja donosi nam papa Benedikt XVI.:

Ova jedinstvena subota završava Vazmenim bdjenjem koje uvodi u najvažniju nedjelju čitave povijesti, nedjelju Kristova Uskrsa. Crkva bdije uz novi blagoslovljeni oganj i razmišlja o velikom obećanju, sadržanu u Starom i Novom zavjetu, o konačnom oslobođenju od staroga ropstva grijehu i smrti. U tami noći novim je plamenom zapaljena vazmena svijeća, simbol Krista slavnoga koji uskršava. Krist, svjetlo čovječanstva, razgoni tmine srca i duha te osvjetljuje svakoga čovjeka koji dolazi na svijet. Uz vazmenu svijeću u Crkvi odjekuje veliki vazmeni navještaj: Krist je doista uskrsnuo, smrt nad njim nema više moći. Svojom smrću on je zauvijek pobijedio zlo i svim je ljudima podario sam Božji život. Prema drevnoj tradiciji za Vazmenoga bdjenja katekumeni primaju krštenje, čime se ističe dioništvo svih kršćana na otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova. Iz blistave uskrsne noći, Kristova radost, svjetlo i mir šire se životom vjernika svake kršćanske zajednice i dostižu svaku točku u prostoru i vremenu. (Iz Kateheze pape Benedikta XVI.)

Vazmeno bdjenje, u kojem Crkva bdije iščekujući Kristovo uskrsnuće, ima četiri dijela, o čemu čitamo u Paschalis Sollemnitatis br. 81:

Vazmeno bdjenje se uređuje tako da

  • poslije službe svjetla i vazmenog hvalospjeva
  • sveta Crkva razmišlja o čudesnim djelima što ih je Bog učinio svome narodu od početka
  • sve dok s novim članovima, preporođenim u krstu
  • ne bude pozvana k stolu, što ga Gospodin pripravlja Crkvi, spomenčinu svoje smrti i uskrsnuća, dok on ne dođe

5. KAKO IZGLEDA SLUŽBA SVJETLA?

Služba svjetla ili lucernarij porijeklo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće. Početak ovog obreda je u Jeruzalemu gdje je već u 5. stoljeću Vazmeno bdjenje započinjalo procesijom do Bazilike uskrsnuća sa upaljenim svijećama. U rimsku liturgiju ovaj obred ulazi nešto kasnije. Od 10. stoljeća uvodi se i blagoslov svijeće ukrašene križem, tekućom godinom, grčkim slovima alfom i omegom – znakovima početka i svršetka, te ubadanjem pet zrna tamjana. Ovi običaji prisutni su i u današnjem obredu službe svjetla.

O prvom dijelu Vazmenog bdjenja čitamo u Paschalis Sollemnitatis:

Prvi dio se sastoji iz simboličkih radnji i gesta, koje valja izvršiti tolikim opsegom i ljepotom, da vjernici zaista razumiju njegovo značenje, koje podržavaju liturgijske upute i molitve. Ukoliko je moguće, neka se izvan Crkve pripravi lomača (ognjište) za blagoslov novoga ognja, a njezin plamen neka bude takav da može zaista raspršiti tamu i rasvijetliti noć.

Nakon ophoda slijedi navještaj veličanstvenog Vazmenog hvalospjeva ili Hvalospjeva uskrsnoj svijeći (Exsultet). Riječ je o jednome od najljepših lirskih tekstova zapadne liturgije napisanom oko 400. godine. Više o ovom hvalospjevu možete pročitati NA LINKU!…

6. ŠTO CRKVA SLUŠA U SLUŽBI RIJEČI?

Služba riječi najstariji je dio Vazmenog bdjenja, a u prvo vrijeme činila su je čitanja iz Knjige Izlaska (Izlazak Izraela iz Egipta), te Knjige Postanka (Stvaranje i žrtvovanje Izaka) i naravno Evanđelja. Broj čitanja u različitim se liturgijskim tradicijama kretao od pet do petnaest, dok u današnjoj liturgiji Vazmenog bdjenja imamo sedam čitanja.

O službi riječi čitamo i u Paschalis Sollemnitatis:

Čitanja Svetog pisma sačinjavaju drugi dio bdjenja. Opisuju preslavne događaje povijesti spasenja, a u njihovu laganom razmišljanju vjernicima pomaže pjevanje pripjevnog psalma, šutnja i molitva svećenika predsjedatelja. Obnovljeni red bdjenja ima sedam čitanja Staroga zavjeta uzetih iz Zakona i Proroka, koja su većinom primljena od najstarije predaje kako Istoka tako i Zapada, i dva iz Novog zavjeta, tj. Iz Apostola i Evanđelja. Tako Crkva, počevši od Mojsija i svih proroka, tumači Kristovo vazmeno otajstvo. (Br. 85)

Premda Okružnica preporuča da se čitaju sva čitanja, iz pastoralnih se razloga neka čitanja mogu izostaviti. Ipak, čitanje iz Knjige Izlaska o prvoj Pashi (Izl 14) i pripadajući hvalospjev mora se pročitati.

Nakon starozavjetnih čitanja slijedi himan Slava Bogu na visini, prema običaju se uključuju sva svjetla, a tijekom pjevanja zvone zvona.

Konačno, slijedi navještaj uskrsnuća Gospodnjeg iz Evanđelja kao vrhunac službe riječi, a zatim i homilija.

7. KRSNA SLUŽBA

Vazmeno bdjenje povlašteno je vrijeme za slavlje kršćanske inicijacije. Krsna služba postala je dijelom Vazmenog bdjenja vjerojatno u 4. stoljeću, a u rimskoj liturgiji događala se u rano jutro Uskrsa, između starozavjetnih i novozavjetnih čitanja službe riječi. U procesiji se išlo do krsnog zdenca gdje se izvršio blagoslov vode i obred krštenja, a potom se nastavljalo sa euharistijskim slavljem.

Evo kako krsna služba izgleda u obnovljenoj liturgiji Vazmenoga bdjenja:

Treći dio bdjenja je krsna služba. Kristov i naš vazam sada se slavi u sakramentu. Potpuno se doduše izražava u onim crkvama koje imaju krsni zdenac, tim više kad se vrši kršćanska inicijacija odraslih ili barem krštenje djece. Ali ako i nema krštenika, u župnim crkvama neka bude blagoslov krsne vode… Poslije ovoga biva obnova krsnih obećanja… (Paschalis Sollemnitatis, 88-89)…

Treći dio Vazmenog bdjenja završava molitvom vjernika.

8. VELIKA SUBOTA I EUHARISTIJSKA SLUŽBA

Euharistijska služba predstavlja vrhunac Vazmenog bdjenja. U njoj se, nakon prisutnosti u simbolu uskrsne svijeće, prisutnosti u riječi te u snazi krštenja, ostvaruje najviši stupanj prisutnosti uskrslog Krista pod prilikama kruha i vina.

O vrhuncu Vazmenog bdjenja u Okružnici čitamo sljedeće:

Euharistijsko slavlje je četvrti dio bdjenja i njegov vrhunac, jer ovo je najpotpuniji vazmeni sakrament, naime spomenčin žrtve križa i prisutnost Krista uskrsnuloga, dovršenje kršćanske inicijacije, predokus vječnoga Vazma. (Br. 90)

Pričesna antifona tumači ovo euharistijsko slavlje kao kršćansku pashalnu gozbu:

Žrtvovana je Pasha naša, Krist: zato gostimo se beskvasnim hljebovima čistoće i istine, aleluja. (1 Kor 5,7-8)

Slavlje završava svečanim uskrsnim blagoslovom

9. NEKE LITURGIJSKE NAPOMENE

Okružnica Paschalis Sollemnitatis donosi sljedeće bitne napomene:

O samom Bdjenju…

  • Čitavo slavlje Vazmenog bdjenja vrši se noću, tako da se ili ne započinje prije početka noći ili da se završi pred zvona nedjelje. Ovo pravilo treba strogo tumačiti. (Br. 78)
  • U naviještanju Vazmenog bdjenja treba se čuvati da se ono ne predstavi kao posljednji moment Velike subote. Nek se radije kaže da se Vazmeno bdjenje slavi u noći Vazma, i to kao jedan bogoštovni čin. Nek se pastiri upozore da u katehezi marljivo poučavaju o sudjelovanju u čitavom bdjenju. (Br. 95)

O službi riječi… O euharistijskoj službi… O vazmenoj svijeći… pročitajte više na Bitno.net

Continue Reading

Vijesti

MUKA KRISTOVA – crtice s filmske epopeje

Published

on

“Mel Gibson je upozorio Jima da će lik biti vrlo težak i ako je prihvatio, mogao je biti marginaliziran iz Hollywooda. Caviezel je tražio jedan dan da razmisli o tome i njegov odgovor je bio: “Mislim da moramo uspjeti, makar bilo teško. ” I još nešto, inicijali su mi J.C. i imam 33 godine. “Nisam to shvaćao do sada. “

Mel je iskreno odgovorio: “Plašiš me. ” – prenosi Mladen Lučin objavu don Giuseppe Tomaselli sDb

Tijekom snimanja, Jim Caviezel (koji glumi Isusa) je izgubio 45 kilograma, udario ga je grom, slučajno ga je udario dva puta, ostavljajući ožiljak od 14 inča, iščašio rame i pretrpio upalu pluća i hipotermiju jer je bio gotovo gol na križu nekoliko sati vani.

Tijelo joj je bilo toliko pod stresom i iscrpljeno od igranja uloge da je nakon produkcije morala proći 2 operacije na otvorenom srcu. Jedna scena raspeća trajala je 5 tjedana od 2 mjeseca snimanja.

“Ne želim da me ljudi vide. Samo želim da vide Isusa kroz ovo, konverzije će se dogoditi”. Skoro kao reklama, toliko čudnih stvari se dogodilo. Pedro Sarubbi, koji je glumio Barabu, osjećao je da ga Caviezel ne gleda, već sam Isus Krist, kada je predstavljao tu ulogu. “Njegove oči nisu sadržavale mržnju ili zamjeranje prema meni, samo milost i ljubav. “

Luca Lionello, umjetnik koji je glumio Judu, proglašen je ateistom prije početka snimanja. Na kraju se preobratio, ispovjedio i krstio svoju djecu. Čak je i jedan od glavnih tehničara koji je bio musliman prešao na kršćanstvo.

Neki producenti su tvrdili da su vidjeli ljude odjevene u bijelo kako daju savjete, ali kada je snimanje završilo, nikad se nisu pojavili.

Kristova muka je najgledaniji američki film svih vremena za R, s 370.8 milijuna dolara! Širom svijeta zaradila je 611 milijuna dolara. Što je još važnije, dosegnuo je mnoge duše iz cijelog svijeta. Mel Gibson je iz svog džepa platio 30 milijuna dolara za produkciju jer nijedan studio nije htio prihvatiti projekt.

Jim Caviezel ponosno objavljuje svoju vjeru u Krista usred holivudskog zla. Ljudi poput njega koji će istupiti da urade ono što možda ne izgleda zabavno, ali to prenosi Božju Riječ i priču o njegovom spasenju čovječanstvu.

Continue Reading

Vijesti

Veliki petak – obredi bez svete mise

Published

on

Što se dogodilo na prvi Veliki petak? Popriličan broj stvari. Tijekom noći Isus je bio uhićen i odveden pred velike svećenike Anu i Kajfu. U to vrijeme Petar ga se odrekao.

Prema evanđeljima, Isus:

– Ujutro je izveden pred Pilata
– Poslan Herodu
– Vratio se Pilatu
– Bio je ismijavan i pretučen
– Vidio je Barabu puštenog umjesto njega
– Bio okrunjen trnjem
– Bio je osuđen na smrt
– Nosio je teško breme svoga križa
– Rekao je uplakanim ženama što će se dogoditi u budućnosti
– Bio je razapet između dva lopova
– Oprostio onima koji su ga razapeli
– Povjerio Djevicu Mariju ljubljenom učeniku
– Uvjerio dobrog lopova u svoje spasenje
– Rekao je svojih poznatih sedam posljednjih riječi
– Zavapio i umro

Nadalje …

– Nad zemljom se podigla tama
– Bio je potres
– Zastor na hramu razderao se nadvoje
– Uskrsnuli su mnogi sveci starozavjetnog razdoblja
– Vojnik je probo Kristov bok i krv i voda su potekle
– Josip iz Arimateje i Nikodem otišli su Pilatu i tražili Isusovo tijelo
– Pokopan je u Josipovoj vlastitoj grobnici
– Nad grobom je postavljena straža
– Svi Isusovi prijatelji i obitelj tugovali su zbog njegove smrti

Ako želite čitati sama izvješća evanđelja, možete koristiti ove poveznice:

Matej 27:1-66
Marko 15,1-47
Luka 23,1-56
Ivan 18:28-19:42

Kako danas slavimo Veliki petak?

Prema glavnom dokumentu koji regulira slavlja vezana uz Uskrs, Paschales Solemnitatis: Na današnji dan, kada je “žrtvovan Krist naša pasha”, Crkva:

– razmišlja o Muci svoga Gospodina i Supruga,
– obožava križ,
– obilježava njezino podrijetlo s boka Krista usnulog na križu, i
– zagovara spasenje svega svijeta.

Jesu li na Veliki petak obavezni post i nemrs?

Da. Paschales Solemnitatis bilježi:

Veliki petak je dan pokore koji se kao obaveza treba svetkovati u cijeloj Crkvi, pa čak i nemrsom i postom.

Za više informacija o zahtjevima posta i apstinencije, kliknite ovdje.

Slave li se sakramenti na Veliki petak?

Uglavnom ne. Veliki petak je jedini dan u godini kada je misno slavlje zabranjeno.

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Na današnji dan, prema staroj tradiciji, Crkva ne slavi euharistiju.

Sveta se pričest dijeli vjernicima samo tijekom slavlja muke Gospodnje, ali se može donijeti u bilo koje doba dana bolesnicima koji ne mogu sudjelovati u slavlju.

  1. Svako slavlje sakramenata na ovaj dan strogo je zabranjeno, osim sakramenata pokore i bolesničkog pomazanja.

Sprovodi se trebaju slaviti bez pjevanja, glazbe ili zvonjenja zvona.

Dopušteno je i krštenje u smrtnoj opasnosti.

Koja se liturgijska slavlja događaju na ovaj dan?

Glavni je poznat kao slavlje muke Gospodnje. Uključuje:

– Liturgija riječi
– Klanjanje križu
– Služba pričesti s već posvećenim hostijama.

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Slavlje muke Gospodnje ima biti popodne, oko tri sata.

Odabrat će se vrijeme koje se čini najprikladnijim za pastoralne razloge kako bi se narod lakše okupio, primjerice nešto poslije podneva ili kasno navečer, ali ne kasnije od devet sati.

Kako se časti križ?

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Za štovanje križa neka se koristi križ koji je odgovarajuće veličine i ljepote, i neka se slijedi jedan od obrazaca za ovaj obred koji se nalazi u Rimskom misalu.

Obred se treba izvršiti sa sjajem dostojnim otajstva našega spasenja: i poziv izrečen prilikom otkrivanja križa i odgovor naroda trebaju biti izrečeni pjesmom, a nakon svakog treba se održati vrijeme tišine pune poštovanja. čin štovanja – slavljenik stoji i drži uzdignuti križ.

  1. Križ treba dati svakom vjerniku pojedinačno na klanjanje budući da je osobno klanjanje križu najvažnija značajka ovog slavlja; samo kad je to potrebno zbog velikog broja prisutnih vjernika, trebaju svi prisutni istovremeno obavljati obred čašćenja.

Za štovanje se smije koristiti samo jedan križ, jer to pridonosi punoj simbolici obreda.

Tijekom čašćenja križa treba pjevati antifone, “Prikore” i pjesme, kako bi se pjesmom spomenula povijest spasenja. Mogu se pjevati i druge prikladne pjesme (usp. br. 42).

Što se događa nakon slavlja Muke Gospodnje?

Paschales Solemnitatis bilježi:

Nakon slavlja, oltar se svlači; križ ipak ostaje, s četiri svijeće.

Unutar crkve može se pripremiti prikladno mjesto (primjerice, kapelica za počinak u kojoj se održava euharistija na Veliki četvrtak) i tu se postavi križ Gospodnji da ga vjernici mogu častiti i cjelivati, i provedite neko vrijeme u meditaciji.

Jesu li druge pobožnosti prikladne Velikom petku?

Paschales Solemnitatis bilježi:

  1. Iz pastoralnih razloga nisu za zanemariti pobožnosti kao što su “Križni put”, procesije Muke Gospodnje i spomendani žalosti Blažene Djevice Marije.

Korišteni tekstovi i pjesme, međutim, trebaju biti prilagođeni duhu liturgije današnjeg dana.

Takve bi se pobožnosti trebale pripisati onom dobu dana iz kojeg je posve jasno da ih liturgijsko slavlje po svojoj naravi daleko nadmašuje svojom važnošću.

Donosimo raspored obreda Velikog Petka u splitskoj župi Gospe Fatimske

izvor: ncregister

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved