Connect with us

Vijesti

Karolina Vidović Krišto najbolje i najpreciznije objasnila problem etničkih manjina i ponudila rješenje!

Published

on

Na Okruglom stolu „Nakon ratne – protuustavna agresija na Vukovar”, koji su organizirale Građanske inicijative Ivo Pilar i Milan Šufflay te Udruga zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, jedan od govornika bila je Karolina Vidović Krišto. Njezino izlaganje prenosimo u cijelosti:

„ Za ovaj Okrugli stol pripremila sam izlaganje na temu prava etničkih manjina, koje su u hrvatskom zakonodavstvu nazivaju „nacionalnim manjinama”.
Hrvatska država ima nekoliko obilježja, među ostalim to su državne granice, teritorij, stanovništvo unutar tog teritorija, državna vlast – i nacija. Naciju čine svi hrvatski državljani. Svi hrvatski državljani su hrvatske nacionalnosti, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

Ako je netko po etničkoj pripadnosti Mađar, Talijan ili Srbin, a hrvatski je državljanin, on je hrvatske nacionalnosti.
Kako onda hrvatski državljani u Hrvatskoj – mogu biti nacionalna manjina? Čovjek hrvatske nacionalnosti može jedino u drugim zemljama biti nacionalna manjina, u Hrvatskoj je on dio hrvatske nacije. Naizgled je ovo jezično pitanje, međutim ono u Hrvatskoj stvara duboke raskole, dovodi do segregacije, prije svega do samosegregacije i do shizofrenih stanja u društvu.

Tzv. pitanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj nije uzrok problema, ono je posljedica. Uzrok problema je hrvatski Ustav te zakoni o posebnim političkim pravima koji iz njega proizlaze.

Zemlje EU koje imaju dugovječne ustave uopće ne poznaju pojam nacionalne manjine. Zato što one svoj ustavnopravni sustav temelje na općoj ustavnoj jednakosti kao osnovnog polazišta za uređenje društvenih odnosa. Da je tomu tako i u Hrvatskoj potvrđuje Odluka Ustavnog suda kojom je 11. i 12. izbornu jedinicu (dijaspora i manjine) proglasio neustavnima. Obrazloženje glasi, neustavni su jer su diskriminacijski.

Etničke skupine, ili etničke manjine imaju pravo na čuvanje i njegovanje svoje kulturne baštine. Države EU zasebnim zakonima i propisima iz proračuna izdvajaju novce za tu svrhu. Ali ne osiguravaju zasebna politička ili građanska prava – ona su za sve državljane ista.
Nismo ni prvi ni jedini koji o ovome promišljamo i istražujemo.

2015. godine, u želji mogućnosti usporedbe našeg zakonodavstva i zakonodavstva drugih država u Europi, saborski zastupnik Dragutin Lesar zatražio je putem Europskog centra za parlamentarna istraživanja i dokumentaciju, prikaz ustavnih i zakonodavnih rješenja zastupljenosti i načina izbora članova parlamenta iz redova narodnih manjina.

Ova im je pitanja postavio:

1. Koliko mjesta u Vašem parlamentu pripada predstavnicima nacionalnih manjina, brojčano i u odnosu (postotku) na ukupan broj zastupnika?
2. Koji je način izbora predstavnika nacionalnih manjina u Vaš parlament?
3. Ako je Vaš parlament dvodoman, u kojem su domu zastupljeni pripadnici nacionalnih manjina?
4. Postoji li ograničenje mandata po pravu odlučivanja za predstavnike nacionalnih manjina u Vašem parlamentu (npr. da nemaju pravo odlučivanja o formiranju parlamentarne većine, povjerenju Vladi, pojedinim stavkama proračuna i sl.)?
Pristigli su mu odgovori iz 39 parlamenata od čega 26 iz država članica EU.
Odgovori su bili u skladu sa svim dosada iznesenim. Evo nekoliko primjera: Austrijski parlament je odgovorio kako ne postoje predstavnici manjina ni u gornjem ni u donjem domu austrijskog parlamenta, ni u lokalnim parlamentima.
Belgija je odgovorila kako svi zastupnici obaju domova imaju jednaka prava.
FRANCUSKA je odgovorila tek jednom rečenicom, citiram: U Francuskoj ne postoje nacionalne manjine.
ITALIJA je odgovorila, citiram: Svaki zastupnik u parlamentu predstavlja Naciju.
IZRAEL je odgovorio kako svi zastupnici u parlamentu imaju jednaka prava.
LUKSEMBURG je odgovorio, citiram: Ne postoje nacionalne manjine u Luksemburgu. I tako dalje.
U Mađarskoj od 2014. predstavnici manjina koji ne prijeđu zadani izborni prag mogu biti u parlamentu, ali bez prava glasa u parlamentu.
Evo kako je odgovorila Hrvatska:

„Ustavom Republike Hrvatske i Zakonom o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, pripadnicima nacionalnih manjina jamči se 8 mjesta u hrvatskom parlamentu od ukupno 151-og zastupnika, što predstavlja zastupljenost od 5,3 %. (Bez obzira na to jesu li prešle izborni prag!, o.a.)
Glede zastupljenosti, u Hrvatskom saboru Srbi imaju pravo na tri zastupnika, Talijani i Mađari po jednog, a Česi i Slovaci na jednog zajedničkog. Pored toga, dvije grupe nacionalnih manjina biraju jednog zajedničkog zastupnika. U prvoj su grupi Austrijanci, Bugari, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumunji, Rusini, Ukrajinci, Rusi, Turci, Vlasi i Židovi, a u drugoj su grupi Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Makedonci i Slovenci, što čini ukupno 8 zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. (Ovo je, pak, netočno formulirano. U Hrvatskoj Nijemci, Poljaci, Česi, itd., nemaju pravo biti birani u Hrvatski sabor, nego Hrvati pripadnici tih manjina., o.a.)
Izabrani predstavnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru imaju opći politički mandat, što znači da su izjednačeni s ostalim zastupnicima u pravima i obvezama i da ne postoji ograničenje njihovog mandata i prava na odlučivanje, primjerice kod sudjelovanja pri sastavljanju parlamentarne većine, glasovanja o državnom proračunu i slično.”
Uz Hrvatsku, jedina iznimka u EU je Slovenija. U Sloveniji pripadnici mađarske i talijanske etničke manjine, njih ukupno oko 10 tisuća, imaju po jedan zajamčen mandat. Gotovo 40 tisuća pripadnika hrvatske etničke manjine u Sloveniji nema ni status manjine, a kamoli mandat.

Kada postavljamo pitanje reciprociteta posebno je zanimljiva Republika Srbija.
Kakva su prava hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji? Pripadnici hrvatske narodne manjine u Republici Srbiji:
– nemaju zajamčene Saborske zastupnike
– nemaju zajamčene Dožupane
– nemaju zajamčene Dogradonačelnike
– nemaju zajamčene članove gradskih i općinskih Vijeća
– nemaju zajamčena zastupnička mjesta u parlamentu, nemaju institut zajamčenih mandata ni na jednoj razini;
Dok srpska narodna manjina u Hrvatskoj državi to sve ima, i više od toga:
– ima zajamčen postotni udio u zaposlenima u tijelima državne vlasti
– zajamčenu poziciju dožupana u jed. lok. i region. Samup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčena mjesta u županijskom Vijeću
– zajamčenu poziciju dogradonačelnika u jed. lok. samoup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčene pozicije u općinskom vijeću u jed. lok. samoup. s više od 5% manjinskog udjela u stanovništvu
– zajamčeno zapošljavanje u tijelima ne samo državne, nego i sudske te vlasti lokalne i reg. samoup. sukladno manjinskom postotku na tome području
– i ima pravo na 3 zajamčena zastupnika u Saboru.

Međutim, ovaj podatak posebno zabrinjava: Tomislav Žigmanov je 2016. godine prilično slikovito prikazao koliko se u Republici Srbiji izdvaja novaca za potrebe hrvatske narodne manjine:

Na 1 euro koji Republika Srbija izdvaja za hrvatske kulturne, obrazovne i informativne programe, Hrvatska za srpsku zajednicu izdvaja 37 eura. Omjer je 1 naspram 37!
Želim biti precizna i jasna. Reciprocitet treba poštivati po pitanju izdvajanja za kulturne, obrazovne i informativne programe.
Po pitanju etničkih manjina naša je zadaća boriti se protiv diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Hrvatska mora krenuti naprijed: počevši od Ustava i zakona na državnoj razini do svih razina lokalne Uprave i Samouprave moramo izjednačiti prava svih zastupnika. Svi lokalni i državni zastupnici – zastupnici su nacije. Službeni je jezik hrvatski.
Svim etničkim skupinama, od većinske, do najmanje manjinske, moramo osigurati pravo na njegovanje jezične i kulturne baštine. Svi hrvatski državljani i sva hrvatska djeca, bez obzira na etničku pripadnost, imaju pravo biti ponosni što su dio hrvatske nacije!

Ovo zvuči domoljubno, zar ne? Ali to je puno više od toga. Nama treba zdrava i prosperitetna država. Pisa obrazovno istraživanje provedeno 2015. pokazalo je kako je znanje hrvatskih petnaestogodišnjaka ispod svjetskog prosjeka. Državom s najuspješnijim i najboljim obrazovnim sustavom proglašen je Singapur. Sjećam se naslova koji je vrištao s jednih hrvatskih main-stream novina: „Kopirajmo Singapur, djeca će nam biti puno pismenija!”
A – što se događa u njihovim školama? Kod mlađe djece snažno se razvija – pripadnost naciji, osobna odgovornost i poduzetništvo.
Na prvom mjestu – pripadnost naciji!

Na nama je da pobijedimo sve one – koji radi imperijalističke politike stranih država – ili zbog partikularnih političkih ili osobnih interesa – provode politiku diskriminacije, segregacije i samosegregacije. Na nama je, dragi prijatelji, da ojačamo nacionalni koncept.“

Vijesti

IDEALNO ZA LJEVICU I HDZ Hrvate očito ne zanimaju izbori za EP

Published

on

Hrvate očito ne zanimaju izbori za Europski parlament: Znatno lošija izlaznost nego što je bila prije pet godina

Mjereno postotcima, Gospić je u nedjelju prijepodne imao najbolji odaziv na europske izbore, u sjedištu Ličko-senjske županije glasovala 12,4 posto, s druge strane, u Bjelovaru,  Rijeci i Dubrovniku to je učinilo manje od sedam posto birača.  

Foto: icv

Generalno gledano, hrvatski birači pokazali su u nedjelju prijepodne slabo zanimanje za europske izbore. Od mogućih 3 milijuna 731 tisuću birača do 11, 30 sati glasovalo ih je nešto više od 254 tisuće, odnosno 7, 69 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

 To je slabije u odnosu na izbore od prije pet godina, kada je Hrvatska bila među zemljama s najlošijim odazivom u Europi, a kada je u isto vrijeme glasovalo 9, 93 posto birača.

 Dobar odaziv u Gospiću, vjerojatno, se može pripisati činjenici da njegovi birači, njih oko 10. 500, danas, osim 12 europarlametaraca biraju i gradonačelnika i njegova zamjenika.

 Ličko-senjska županija po odazivu prednjači među županijama, do podneva je glasovalo 12 posto Ličana, slijedi ju Karlovačka županija (9 posto) i Grad Zagreb (8, 77).

Najmanji odaziv je u Međimurskoj (šest posto), Virovitičko-podravskoj (6, 57 posto) i Brodsko-posavskoj (6, 64 posto).

 U istočnoj Australiji, na biračkim mjestima u Canberri, Sydneyu i Melbournu izbori za 12 hrvatskih europarlamentaraca su završeni u 11 sati po hrvatskom vremenu. Ta su mjesta, naime, otvorena u subotu u 23 sata po hrvatskom, odnosno u 7 sati po lokalnom vremenu.

Izborni dan proteče uredno, a izborna šutnja krši se neusporedivo manje nego na nedavnim parlamentarnim izborima, rekao je za Hrvatski radio član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. 

Pritužbe na kršenje uglavnom se odnose na objave na društvenim mrežama, poruke mejlovima, a neki su se građani pritužili da su im jutros u poštanske sandučiće ubačeni letci nekih kandidata.

DIP će to obrađivat idućih dana i tjedana i vidjeti što je, a što nije kršenje izborne šutnje i što će dalje proslijediti DORH-u, rekao je Hojski.

Brojni političari požurili su na birališta gdje su ih čekali predstavnici medija. Uglavnom su dolazili u pratnji partnera, a neki su tom prilikom dali kratke izjave u kojima su pozivali građane da obave svoju dužnost i odazovu se na izbore.

Komentar: Ova situacija se čini idealna za velike stranke i lijeve ekstremiste koji imaju dominantmo lijeve medije i baze aktivista.

Sada razni fred-ovi mogu bez otpora kao u Francuskoj, pisati deklaracije za ubijanje nerođene djece kao ljudsko pravo, kroz EU parlament…

Continue Reading

Vijesti

Američki kolegij pedijatara TRAŽI od medicinskih udruga da “ODMAH prestanu s guranjem ludila…operacija za djecu i adolescente…”

Published

on

Američki kolegij pedijatara upravo je objavio izjavu u kojoj proziva sve glavne medicinske udruge poimence zbog guranja ludila za promjenom spolova kod djece. Traže od ovih skupina da “ODMAH prestanu promovirati društvenu afirmaciju, blokatore puberteta, križne spolne hormone i operacije za djecu i adolescente koji doživljavaju nevolje zbog svog biološkog spola.”

Puna @ACPeds izjava

“Stoga, s obzirom na nedavna istraživanja i otkrića štetnog pristupa koji zagovaraju WPATH i njegovi sljedbenici u Sjedinjenim Državama, mi, dolje potpisani, pozivamo medicinske strukovne organizacije Sjedinjenih Država, uključujući Američku akademiju pedijatara, Endocrine Društvo, Pedijatrijsko endokrino društvo, Američko liječničko udruženje, Američko psihološko udruženje i Američka akademija dječje i adolescentne psihijatrije neka slijede znanost i svoje europske profesionalne kolege i odmah prestanu promicati društvenu afirmaciju, blokatore puberteta, križno spolne hormone i operacije za djecu i adolescente koji doživljavaju nevolje zbog svog biološkog spola.

Umjesto toga, te bi organizacije trebale preporučiti sveobuhvatne procjene i terapije usmjerene na prepoznavanje i rješavanje pratećih psiholoških oboljenja i neurodiverziteta koji često prate rodnu disforiju koji su članovi ovih profesionalnih organizacija da kontaktiraju njihovo vodstvo i potaknu ih da se pridržavaju sada dostupnih istraživanja utemeljenih na dokazima.” Oni povezuju MNOGE studije na svojoj stranici:

Continue Reading

Vijesti

IZMJENA PARADIGME? Dolazi doba razumnijega pristupa anarhističkim ljevičarskim ideologijama?

Published

on

Lord Walney, bivši laburistički zastupnik, koji trenutno sjedi u Domu lordova u Parlamentu Ujedinjenoga Kraljevstva kao nezavisni zastupnik, izjavio je da je britanska demokracija na raskrižju – piše Barbara Dijanović u HKV-u.

Naglasio je kako je, iako je ekstremizam krajnje desnice dobro prepoznat, premalo pozornosti posvećeno ozbiljnim oblicima nasilja, zastrašivanja i poticanja na mržnju od strane krajnje ljevice.

Ako se u obzir uzme činjenica da je ljevica već dugi niz godina mažena i pažena te zaštićena kao lički medvjed, ova je izjava britanskoga dužnosnika vrlo indikativna. Štoviše, nesvakidašnje je naići na izjavu u kojoj se ljevicu optužuje za potkopavanje demokracije. Iz dosadašnjega iskustva znamo da se takve kvalifikacije, u većini slučajeva, vežu upravo uz desnicu. Znači li ovo da ulazimo u doba razumnijega pristupa anarhističkim ljevičarskim ideologijama?

O takvim je ocjenama, naravno, prerano govoriti, no sama činjenica prepoznavanja opasnosti ljevičarskih ideologija poput klimatskoga fundamentalizma, anarhizma, „antirasizma“ itd. po demokraciju, svakako je dobar znak.

„Vidim uznemirujući jaz u našem razumijevanju krajnje ljevice, čiji aktivisti ne koriste rutinski nasilne metode, već sustavno nastoje potkopati vjeru u našu parlamentarnu demokraciju i vladavinu prava“, napisao je lord Walney u izvješću o političkom nasilju na 292 stranice.

Lord Walney, između ostaloga, upozorio je da bi takvi pokreti krajnje ljevice mogli uzrokovati ogromnu gospodarsku štetu i iscrpiti policijske resurse. Pozvao je vladu da se „nužno“ pozabavi ovim problemom. U izvješću je napisao da postoji „široka supkultura krajnje ljevice“ koja se bavi klimatskim kampanjama, antirasizmom i antiizraelskim aktivizmom koji promovira antikapitalističke, anarhističke i antiestablišmentske ideologije.

Metode ekstremne ljevice – o kojima govori lord Walney – nedavno smo mogli vidjeti i u Republici Hrvatskoj. Dovoljno je samo se prisjetiti predizbornog skupa oporbe na Trgu svetoga Marka u Zagrebu na kojemu je prevladavala sumnjiva ikonografija i mrziteljska retorika. Iako se u ovomu slučaju nije radilo o klimatskom ili tzv. antirasističkom skupu, njegovi su ciljevi bili jasno anarhistički.

Drugovi su sa šakama u zraku krenuli u borbu za očuvanje demokracije, baš kao u dobra stara vremena. Za takve je skupine, doduše, karakteristično da svoje anarhističke i destruktivne ciljeve zamataju u prividno ruho borbe za demokraciju, pa su tako i naši jurišnici na Trgu svetoga Marka pozvali sve da se ujedine u borbi protiv korupcije. Sreća u nesreći jest da je taj vašar militantne ljevice na kraju ispao pravi fijasko, ali je ipak poslužio kao dobar pokazatelj da se drugovi nisu mnogi odmaknuli od starih i prokušanih metoda.

Anarhističke metode univerzalne su i u svojoj se biti ne mijenjaju. Mijenjaju se samo njihovi nositelji. Tako književnik Davor Velnić piše: „Nositelji revolucije više nisu gnjevni proleteri, grlato radništvo i njihovi revolucionarni komiteti; danas su to pacifisti i zeleni, ekološki osviješteni, seksualno izopačeni… uglavnom oni što dječjim kolicima voze pse i mačke i (za sada samo) bočnim pogledom pogledavaju u djecu kao svoj plijen. Zlo mijenja modus operandi, ali mu zavodnička narav ostaje jednako predatorska u potrazi za podobnim izdajicama“.

Rječnik revolucije danas je kudikamo mnogo kompleksniji. Zeleni, ekološki osviješteni, borci za ženska prava, ljubitelji pasa i mačaka, mrzitelji života i djece, borci za prava pingvina i svraka, nebinarni… ovakvi i onakvi, ujedinite se! Jedino za što se današnji revolucionari ne bore, a nisu se borili ni njihovi ideološki oci jest zaštita dostojanstva čovjeka u svakoj situaciji njegova života. To je suviše biblijski i zatucano.

Ekstremna ljevica u Hrvatskoj

Manifestacije ekstremne ljevice u Hrvatskoj možemo vidjeti svake prve subote u mjesecu tijekom molitve krunice na trgovima diljem Hrvatske. Isti nas ti udarnici revolucije, koji se subotama valjaju po tlu Jelačićeva trga, svake godine prilikom održavanja Hoda za život počaste nekim novim performansom. I ove su godine, kao i svih prethodnih, organi reda imali pune ruke posla.

Kada će se u Hrvatskoj postaviti pitanja opasnosti pojedinih ideologija za politički sustav, vladavinu prava i demokraciju? Hrvatska ni po čemu nije izuzeta od takvih trendova, a činjenica da je politička platforma Možemo! (koja otvoreno propagira takve politike i sama je stasala na uličnom aktivizmu), prešla okvire lokalne stranke, vrlo je zabrinjavajuća.

U spomenutome izvješću lord Walney tvrdi da bi se vlada trebala baviti prazninama u znanju unutar ministarstava i agencija za provođenje zakona o ideologijama, taktikama i akterima unutar krajnje lijevih i anarhističkih prosvjednih pokreta te da bi obavještajne službe i ministarstvo unutarnjih poslova trebali klasificirati prijetnje na temelju procjene njihove „taktike za postizanje promjene i vizije svijeta koji žele stvoriti“.

Mi smo u Hrvatskoj, kako bi se reklo, prešli igricu pa nam takvi aktivisti sjede u državnome Saboru i institucijama. Po receptu druga Gramscija!

Čovjek sa zdravim razumom mora se zapitati u kakvoj bismo stvarnosti živjeli da zagovornici takvih anarhističkih ideologija u svoje ruke dobiju poluge vlasti. Hrvatski je narod, hvala Bogu, bio dovoljno razuman da je na ovim parlamentarnim izborima to spriječio.

Lord Walney u svojemu izvješću, također, predlaže da policija više koristi nadzor nad prosvjednicima i da pri odlučivanju hoće li dopustiti ili zabraniti prosvjed u obzir uzme „kumulativne poremećaje i štetu“ koji iz toga proizlaze. Kao jedan od primjera, britanski parlamentarni zastupnik navodi učinak prosvjeda povezan s ratom u Gazi koji rezultira porastom broja antisemitskih zločina iz mržnje.

Zaključno: demokracija nije na raskrižju samo u Velikoj Britaniji, već u cijelome svijetu. Hrvatska, na žalost, ni u ovome nije izoliran slučaj. Je li nastupilo vrijeme zdravorazumske analize opasnosti svih anarhističkih ideologija, tek ćemo vidjeti.

Barbara Dijanović
Hrvatski tjednik

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved