Connect with us

Kultura

Knjiga o sv. Jeronimu Dalmatincu

Published

on

Današnje predstavljanje knjige „sv. Jeronim Dalmatinac – život i djelo“, autora Slobodana Prosperova Novaka, u nakladi Splitsko-dalmatinske županije, je izazvalo ogroman interes hrvatskih medija, brojnih Zagrepčana i drugih gostiju i uzvanika iz cijele Hrvatske. Nekoliko stotina zainteresiranih je uspjelo ući u danas premalu dvoranu muzeja Mimara, koji se zove po još jednom Dalmatincu, velikom ljubitelju umjetnosti i strastvenom kolekcionaru Anti Topiću Mimari.

Svečano predstavljanje pozdravnim govorima su otvorili župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Ante Sanader te prof. dr. sc Božo Skoko, koji je kasnije i vodio samu prezentaciju djela. Uz njih, događaj su dolaskom uveličali predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izbornik Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatko Dalić te brojni drugi uglednici iz političkog i društvenog života.

Iznimna mi je čast i zadovoljstvo pozdraviti vas i zaželjeti vam dobrodošlicu, kao domaćin ovoga lijepog događaja, predstavljanja ili možda bolje reći razgovora ugodnog o sv. Jeronimu, zaštitniku Splitsko-dalmatinske županije. Govorimo danas o čovjeku koji je obilježio čovječanstvo. Činjenica je to koje do sada možda nismo bili toliko ni svjesni. Riječ je o čovjeku kojega danas štuje i istok i zapad, osobi koju eminentna američka agencija svrstava među stotinu ljudi koji su obilježili povijest čovječanstva – istaknuo je u pozdravnoj riječi župan Boban, nakon što je pozdravio uvažene goste i uzvanike današnjeg lijepog događaja.  –Pitajući sam sebe, još prošle godine, jesmo li se dostatno odužili svomu svecu, pokrenuli smo inicijativu kako bismo, prije svega dan Županije obilježavali 30. rujna, na dan smrti sv. Jeronima. Naime, iduće 2020. godine će cijeli svijet obilježiti 1600-tu godišnjicu smrti ovoga velikana. Smatrali smo da, kao jedina područna samouprava koja je u svom imenu sačuvala ime Dalmacije, imamo pravo i obvezu biti prvi koji će, u čast sv. Jeronima Dalmatinca, objaviti njegov životopis i djela – kazao je župan, pozdravljajući kolegu župana međumurskog Matiju Posavca, s kojim planiramo i zajednički neke projekte vezane za sv. Jeronima na jesen iduće godine.

Angažirali smo tada hrvatskog književnika, prof. Slobodana Prosperova Novaka, kojemu zahvaljujem na izvrsnoj knjizi, koju smo do danas predstavili samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uoči Dana Županije. O sv. Jeronimu će zasigurno stručnjaci govoriti puno više nego mi danas ali evo koristim prigodu pozdraviti i zahvaliti današnjim sudionicima razgovora o sv. Jeronimu: prije svih autoru knjige Slobodanu Prosperovu Novaku, zatim Vojnom ordinariju, dugogodišnjem ravnatelju Zavoda sv. Jeronima u Rimu, ocu biskupu Juri Bogdanu, našemu poštovanom i dragom novinaru Damiru Šarcu koji je kroz nekoliko godina u više prigoda u Slobodnoj Dalmaciji pisao o sv. Jeronimu i uvaženom prof. dr. Boži Skoki, kojega bih mogao satima slušati dok govori o našemu svecu. On je, sa svojim suradnicima, zaslužan za ovoliki interes svih vas i ogroman interes za ovaj događaj, medija iz cijele Hrvatske. Zahvaljujem i Slobodnoj Dalmaciji na medijskom pokroviteljstvu predstavljanja knjige, kao i svim predstavnicima medija. Možda smo negdje u silnoj želji da uspijemo s knjigom i cijelim ovim događajem, i pogriješili, griješit ćemo zasigurno i ubuduće, ali uvijek možemo reći: „Oprosti mi Bože, jer sam Dalmatinac!“ – zaključio je pozdravni govor župan Boban.

Božo Skoko je izvrsno moderirao ovo predstavljanje, bolje reći ugodni razgovor vrsnih poznavatelja života i djela sv. Jeronima o kojemu su, svatko iz svoga kuta gledanja, govorili biskup Bogdan, novinar Šarac i sam autor knjige, Prosperov Novak. U glazbenom dijelu, predstavljanje knjige su sjajnim izvedbama hrvatskih, dalamatinskih pjesama, uveličali proslavljeni sinjski bas Božo Župić, inače vijećnik županijske Skupštine, i klapa sv. Jeronima iz Kaštela, na čelu s gradonačelnikom Denisom Ivanovićem.

– Sveti Jeronim ubraja se među četiri velika zapadna crkvena oca, uz svete Ambrozija, Augustina i Grgura Velikog. Neki mu pripisuju i titulu jednog od prvih europskih mislilaca. Njegov opus je kamen temeljac europske kulture, jer je omogućio uporabu latinskoga kao jezika zapadnoeuropske kulturne integracije. Zaslužan je za povezivanje antičke kulture sa zapadnoeuropskom civilizacijom, a i za popularizaciju biblijske baštine. Bio je omiljena tema mnogobrojnih umjetnika, a jedan od najljepših njegovih spomenika, onaj Meštrovićev nalazi se ispred zgrade hrvatskog veleposlanstva u Washingtonu. Zato je ovo povijesna prilika da se Hrvatska konačno na pravi način predstavi svijetu kao domovina svetog Jeronima – rekao je u svom uvodu prof. Skoko.

Ispričati život sveca poput Svetog Jeronima bio je izazov, a istraživanje detalja života tako velikog čovjeka pravi pothvat. Uživao sam pišući ovu knjigu, jer se svakim novim retkom obogaćivala moja spoznaja o njegovom značaju – rekao je autor Prosperov Novak. Dodao je kako je gotovo nevjerojatna i impresivna činjenica da je Sv. Jeronim u samo dvadeset godina, uz pomoć nekolicine naučnika, preveo Bibliju s hebrejskog i grčkoga na latinski jezik, popularnu Vulgatu. – Danas se puno veće institucije i instituti ne bi prihvatili tog posla u tako kratkom vremenu, imajući na umu da je Sv. Jeronim, uz to pisao i druge knjige – zaključio je autor.

Mons. Jure Bogdan je istaknuo kako je Sveti Jeronim duboko ukorijenjen u kršćanskoj tradiciji hrvatskog naroda. – Misao i spomen tog velikog sveca utkana je u svakodnevni život kroz anegdote, izreke i osobna imena, naročito u Dalmaciji. Gotovo u svakoj našoj biskupiji postoji župa ili crkva koja nosi naziv Svetog Jeronima – zaključio je mons. Bogdan. Novinar Slobodne Dalmacije Damir Šarac rekao je kako je tek dolaskom u Lisabon shvatio veličinu i značaj Svetog Jeronima. – Naime, Sveti Jeronim je zaista prisutan u svakom kutku Dalmacije, ali vidjevši u kojoj mjeri ga cijene u svijetu odlučio sam se dublje pozabaviti i istražiti njegov život, djelo i ostavštinu.

Predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović je, kasneći zbog drugih obveza na početak predstavljanja knjige, kazala: –Žao mi je što nisam čula uvažene predstavljače, sve sudionike ovoga lijepog događaja, u čast Dalmatinca koji je bio jedan od  najvažnijih protagonista povijesti kršćanske civilizacije poput našeg Ivana Meštrovića. Moram reći da je skulptura sv. Jeronima ispred veleposlanstva u RH originalni rad Ivana Meštrovića, sada u prilično lošem stanju – kazala je predsjednica te još jednom apelirala za obnovu ovoga vrijednog umjetničkog djela, koje je zbog svoga značaja, ucrtano i na turističkoj karti Washingtona.  Današnje predstavljanje knjige i sama knjiga su povod da se Hrvatska cijelom svijetu predstavi i potvrdi kao Domovina svetog Jeronima, a mi kao Jeronimovi zemljaci, baštinici njegova velebnog djela, čega su vrlo dobro bili svjesni naši preci. Hvala autoru i predstavljačima knjige što su omogućili da Jeronim lik i njegovo djelo predstavimo široj javnosti te obnovimo naše znanje i podsjetimo širu europsku javnost na njegovu važnost u povijesti naše zajedničke baštine. Naša Dalmacija je rasadnik znanja i  kreativnosti, ljudi koji su stoljećima stvarali nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost. Ponosna na svaki kraj naše Domovine, nastavit ću raditi na promociji naše kulture sjajni domaćini europskim čelnicima kojima ćemo se predstaviti svojim nacionalnim identitetom i svime čime smo stoljećima ugrađivali u zajednički europski identitet, ponosni na svetog Jeronima i sve ljude koji su tomu dali svoj nemjerljiv doprinos – kazala je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. (I. B.)

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kosinjska dolina

Published

on

By

Kosinjska dolina bit će potopljena, pod vodom bit će kuće, polja, groblja, crkve, arheološka nalazišta (istražena i neistražena). Malobrojno stanovništvo bit će raseljeno i ostat će samo sjećanje i zapisi kako je nekada bilo.

Kameni Kosinjski most, građen od 1929. do 1936. godine, zamijenio je drveni most preko rijeke Like. Most povezuje Donji Kosinj s Gornjim Kosinjem, Mlakvom, Sušnjem, Podjelarom, Kosinjskim Bakovcem, Lipovim poljem i drugim mjestima. Izgradnjom novog sustava HEP Kosinj 2 i HE Senj 2 bit će potopljena naselja: Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i drugi zaseoci.

Gradi se Tunel Gornji Kosinj – Lipovo polje kojim će se voda usmjeriti u korito rijeke Like.

U Gornjem Kosinju je crkva sv. Antuna Padovanskog (podignuta 1692. godine) koja će biti potopljena. Na crkvi su dvije ploče: jednu ploču postavili su župnik i župljani 1983, a drugu ploču postavili su lički svećenici s narodom povodom 500-te obljetnice tiskanja Rimskog glagoljskog misala, prve tiskane knjige u Hrvata.

U Kosinju su tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga. Prva hrvatska glagoljska tiskara bila je u starom gradu Ribniku 1483. godine. (Zvonimir Kulundžić. 1960. Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskog juga. Zagreb.; Zvonimir Kulundžić, 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala – prve hrvatske tiskanje knjige. Zagreb.; Ivan Mance. 2013. Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak. Split. ISBN 978-953-336-028-7).

„Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon Gutenbergove Biblije. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.

Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.

Kosinjskim krajem vladali su Brinjski Frankopani. Kosinj je opljačkan i razoren, a stanovništvo raseljeno tijekom provale Turaka 1522. i 1525. godine.

HEP planira potopiti kosinjsku dolinu (Gornji Kosinj, Mlakvu, Podjelar i druge zaseoke) te stvoriti veliko akumulacijsko jezero. Stanovništvo će biti raseljeno, za zemlju, stambene i gospodarske objekte planira se dati neka sića (navodno 12 kuna po četvornom metru ?). Neki stanovnici dobiti će zamjenske stanove u Perušiću i drugdje. Pokušaji stanovnika Kosinja (450 potpisa), župnika iz Kosinja Pere Jurčevića, Crkve, povjesničara i arheologa nisu naišli na razumijevanje u HEP-u pa slijedi raseljavanje stanovnika i potop Kosinjske doline (polja, gospodarskih objekata, groblja, crkava, i arheoloških nalazišta).

Ostat će samo sjećanje, dok bude živih iz tog kraja, i zapisi putopisaca, povjesničara i arheologa o Kosinjskom kraju.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM – 58. Vinkovačke jeseni

Published

on

By

Ove godine su se održale 58-me Vinkovačke jeseni, smotra izvornog hrvatskog folklora i tradicijske kulture. Završnim svečanostima prethodile su Dječje jeseni gdje je preko 2 tisuće malih sudionika iz 55 društava iz cijele Hrvatske prošlo ulicama grada, predstavilo svoja sela i gradove te su pokazali ljubav prema tradiciji svoga zavičaja.

Tematski su ovogodišnje Vinkovačke jeseni vezane uz dukat,  zlatnik koji je u kulturi slavonskoga čovjeka prisutan od davnine.

Na kraju programa ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, zadnja tri dana, bilo je Svečano otvorenje, Svečani mimohod i Državna smotra izvornog hrvatskog folklora. Na središnjoj pozornici nastupile su najbolje folklorne skupine, njih 33 koje promiču hrvatski folklor i tradiciju.  Nastupili su i gosti iz Slovenije i Tajlanda.

U svečanom mimohodu centrom Vinkovaca prošlo je nešto manje od 60 folklornih skupina koje su pokazale sjaj i bogatstvo baštine hrvatskog naroda.

Nažalost, ove godine smotra je zbog svinjske kuge bila bez konjanika i konjskih zaprega.

Vinkovčani i njihovi gosti uživali su i u slavonskim delicijama te se tražilo mjesto više u Bircuzu, Slavonskom sokaku, Vinskom šoru i u kafićima. Lovačka društva dijelila su čobanac uz Bosut, djelio se i fiš-paprikaš te šaran na rašlje.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Bistričke

Published

on

By

Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno marijansko svetište.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Zagrebački nadbiskup dr.  Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved