Connect with us

Vijesti

KRENULO RUŠENJE PLENKOVIĆA: Ovi ljudi se spominju kao nasljednici…

Published

on

Stan Zvonimira Frke Petešića, ali i afere u Državnim nekretninama koje su zahvatile ministra Marija Banožića, glavnog tajnika HDZ-a Krunoslava Katičića i šefa Sabora Gordana Jandrokovića ozbiljno su uznemirile vodstvo vladajuće stranke i samog premijera Andreja Plenkovića, koji je uvjeren kako je cilj medijskih napisa kojima javnost svjedoči njegovo rušenje i diskreditacija. Naime, Katičić i Frka Petešić spadaju u krug ljudi od premijerova posebnog povjerenja, Katičić je HDZ-ov stranački operativac, a Frka Petešić operativne poslove obavlja u Vladi te su zapravo jedan i drugi stupovi Plenkovićeva političkog života i angažmana. – prenosi dnevno.hr

Tko je taj netko tko napada premijera i nastoji ga rušiti, ovih su dana gromoglasno nastojali detektirati HDZ-ovci pa je dio njih u svojim medijskim natpisima počeo spominjati predsjednika Zorana Milanovića, koji doista koristi priliku i bespoštedno proziva premijera Plenkovića radi afera njegovih najbližih suradnika. Otišli su HDZ-ovci u svojim teorijama po medijima korak dalje pa su izravno povezali Milanovića i Ninu Raspudića aludirajući pri tome na Mostove veze s Pantovčakm, koje možda i postoje, no da Plenkovićevi suradnici nisu imali putra na glavi, teško da bi se bilo kakva afera mogla iskonstruirati.

Konstrukcije se slažu i u HDZ-u u kojem su uvjereni kako ovo nema veze s Milanovićem, već te afere pripisuju početku novog unutarstranačkog rata. Upućeni tvrde da se desno krilo HDZ-a koje je premijer Plenković marginalizirao ‘ponovno počinje buditi’ te da je ovo samo početak ozbiljnih akcija. Stanje bi se trebalo dodatno zaoštriti oko europskih izbora, jer se očekuje kako bi Plenković na njima mogao podbaciti, posebice radi toga što je potpuno zapustio teren i lokalne ogranke, o kojima Katičić vodi računa izazivajući gnjev kod velikog broja lokalnih, ali utjecajnih HDZ-ovaca.

Da je Plenkovićeva pozicija nezavidna vidljivo je i iz posljednjih istraživanja, prema kojima je vidljivo da mu rejting drastično pada, osim toga, nije ne zanimljivo primijetiti kako je više od 40 posto HDZ-ovih birača naklonjeno šefu Domovinskog pokreta Ivanu Penavi, što jasno ukazuje na to da Plenković nije smio marginalizirati desno krilo svoje stranke, koje se sada ponovno budi i kreće u preslagivanje.

Kako se šuška po HDZ-u jedan od favorita za Plenkovićeva nasljednika mogao bi biti osječko-baranjski župan Ivan Anušić, koji u stranci ionako već ima mrežu simpatizera u kojoj se nalazi dubrovački gradonačelnik Mato Franković pa i dobar dio lokalnih HDZ-ovih slavonskih političara, koji se za sada još uvijek ne eksponiraju previše. Samim time što se u stranačkim redovima počelo kalkulirati s imenima Plenkovićeva nasljednika, jasno je da je njegova pozicija ugrožena i da ga se dodatno ugrožava preko Frke Petešića, koji je njegov čovjek. Plenković ga se za sada nema namjeru odreći, no čini se da je pitanje dana, kada će Frka postati neobranjiv i kada će mu morati zahvaliti na suradnji. Rezultira li uistinu njegova afera takvim epilogom, tada će se moći zaključiti kako je Plenković na korak do sloma.

Foto: youtube

Advertisement

Vijesti

ŽIVOTNI VIJEK u europskim državama: GDJE SE najdulje živi?

Published

on

Stanovnici Švicarske imaju najduži prosječni životni vijek u Europi, koji iznosi 84,3 godine, dok ih s vrlo sličnim rezultatom slijedi Španjolska s 84,0 godine.

Među zemljama s visokom dugovječnošću nalaze se i Francuska (83,0 godine), Italija (83,5 godina), Norveška (83,1 godina) te Island i Malta, gdje prosječni životni vijek iznosi 83,4 godine.

Skandinavske zemlje također bilježe visoku očekivanu životnu dob, dok u Irskoj stanovnici u prosjeku žive 82,9 godina, a u Portugalu 82,5 godina.

S druge strane, najniži prosječni životni vijek u Europi zabilježen je u Rumunjskoj (76,4 godine), Bugarskoj (75,8 godina) i Mađarskoj (76,7 godina). Hrvatska se smjestila u sredinu ljestvice s prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina (Nacional).

Continue Reading

Vijesti

Hladno Pivo kao predgrupa Thompsonovom rekordnom koncertu! Uzbudila se i Ivana Kekin…

Published

on

Marko Perković Thompson upisao se u povijest! Njegov koncert na zagrebačkom Hipodromu, koji će se održati 5. srpnja, postao je najveći koncert s prodanim ulaznicama na svijetu – s nevjerojatnih 281.774 prodanih karata – donosi Logic.

Time je nadmašio dosadašnji rekord talijanskog glazbenika Vasca Rossija, koji je 2017. godine u Modeni okupio 225.173 posjetitelja.

Ovo nevjerojatno postignuće postaje još impresivnije kada se uzme u obzir da je cijeli koncert rasprodan u manje od 24 sata, a gotovo polovica ulaznica prodana je u samo 6 sati. Ovakva potražnja ne pokazuje samo Thompsonovu ogromnu popularnost, već i iznimnu predanost njegovih obožavatelja.

Hladno Pivo kao posebna predgrupa – Mile Kekin na čelu!

Specijalni grupa koja će zagrijati publiku prije Thompsonovog nastupa je Hladno Pivo, jedna od najpopularnijih rock skupina u regiji i vrlo popularna u Zambiji.

Na čelu benda nalazi se karizmatični Mile Kekin, frontmen i suprug poznate političarke Ivane Kekin. Očekuje se da će njihov energični nastup dodatno pojačati atmosferu i pripremiti publiku za povijesni trenutak.


Uredništvo: Naravno, rekord je oboren, ali su Kekini prvotravanjska šala

Continue Reading

Vijesti

ŠOKANTNO! Giorgia Meloni: Budućnost kontinenta ne će pisati neizabrani birokrati u Bruxellesu nego građani i vođe, koji ih slušaju

Published

on

Dok elite iz Bruxellesa šute ili prijete, Giorgia Meloni progovara – i to jasno i bez ustručavanja. U ovom eksplozivnom videu donosimo ključne trenutke i šokantne izjave talijanske premijerke Meloni, koja otvoreno staje uz američkog senatora JD Vancea i raskrinkava dekadenciju EU birokracije, izdaju suvereniteta i nametanje woke ideologije.

Je li ovo početak europske obnove? Ili kraj stare, potrošene unije bez duše?
Meloni poziva na povratak vrijednosti koje su nekoć činile Europu velikom: vjera, obitelj, identitet i sloboda govora.

Pojam ” EU-elita”

Izraz „EU-elita“ koristi se često u kritičkom, pa i polemičkom kontekstu, osobito u političkim analizama, govorima euroskeptika ili konzervativnih komentatora. Taj izraz obuhvaća ljude koji danas imaju ključnu političku, administrativnu, financijsku i medijsku moć unutar Europske unije – ne samo u institucijama EU, nego i u najutjecajnijim državama članicama.

Tko su te elite konkretno?

To su ljudi na vrhu sljedećih struktura:

  1. Institucije EU-a

Europska komisija (npr. Ursula von der Leyen – predsjednica EK)

Europski parlament (npr. Roberta Metsola – predsjednica Parlamenta)

Europsko vijeće (npr. Charles Michel – predsjednik)

Glavni povjerenici i visoki dužnosnici (npr. Kaja Kallas – visoki predstavnik za vanjsku politiku)

  1. Nacionalne političke elite
    Političari država članica koji aktivno oblikuju EU-politike, osobito iz:
  • Njemačke (npr. Olaf Scholz, Annalena Baerbock)
  • Francuske (npr. Emmanuel Macron)
  • Nizozemske, Belgije, Italije…
  1. Visoka birokracija i administracija
    Neizabrani, ali moćni ljudi u europskoj administraciji (tzv. “Bruxelleska birokracija”), uključujući generalne direktore, savjetnike i pravnike koji kreiraju nacrte zakona i politika.
  2. Korporativni i financijski akteri
    Predstavnici velikih lobističkih ureda u Bruxellesu

Direktorati u financijskim institucijama koje utječu na EU politiku (npr. Europska središnja banka – Christine Lagarde)

Multinacionalne kompanije koje preko lobiranja oblikuju zakonodavstvo

5. Medijske i intelektualne elite
Glavni urednici i novinari velikih europskih medija koji oblikuju javno mnijenje (npr. Politico Europe, Der Spiegel, Le Monde, The Guardian)

Utjecajni think tankovi i akademske mreže bliske institucijama EU (npr. Bruegel, European Council on Foreign Relations)

Imaju li te elite ime i prezime?
Da – mnoge od njih svakako imaju konkretna imena i prezimena. Iako pojam “elite” zvuči apstraktno, u stvarnosti se odnosi na sasvim stvarne osobe koje:

donose odluke (političari),
oblikuju zakonodavstvo (birokrati),
usmjeravaju ekonomske tokove (bankari i korporativni lideri),
i oblikuju narativ (medijski i intelektualni akteri).

U tom smislu, kada netko kaže „EU elite“, to nije anonimna masa, već:
određeni političari (npr. Macron, von der Leyen),
određeni birokrati (npr. Didier Reynders, povjerenik za pravosuđe),
određeni bankari (npr. Lagarde),
određeni lobisti i aktivisti.

Je li vrijeme da Europa povrati svoju dušu?

  • Pakt Meloni–JD Vance i nova konzervativna osovina
  • Kritika Bruxellesa, masovne migracije i ideološkog nasilja
  • Sukob između stare elite i suverenističkog bloka
  • Što znači “civilizacijsko savezništvo” Zapada danas?

Talita Orešković, yt kanal MarsoniaNews

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved