Mnogi su mislili da je Donald Trump najveća prepreka u odnosima SAD-a i Meksika i da će se, kad on jednom ode, odnosi poboljšati. To se nije dogodilo. Trump je prijetio izgradnjom zida na granici, a u novije vrijeme neki američki političari otišli su korak dalje. Ohrabreni imigrantskom krizom, republikanci su podigli uloge. Neki njihovi zastupnici u američkom Kongresu zazivaju vojnu invaziju Meksika pod opravdanjem borbe protiv narkokartela

Međunarodni odnosi uvijek su bili prepuni neočekivanih i čudnih zapleta i raspleta, a u 21. stoljeću dodatno je ubrzana dinamika odnosa država i naroda. Puno toga se mijenja. Savezi nisu čvrsti kao nekada, a niti neprijateljstva. Ipak, zanimljivo je kako često susjedne države imaju loše, dok države koje su udaljene morima i oceanima imaju dobre odnose.

Splet povijesnih okolnosti doveo je do toga da susjedne države SAD i Meksiko imaju loše odnose kao i susjedi Rusija i Ukrajina. Zbog obostrane odbojnosti prema Americi ali i svojih specifičnih privlačnosti došlo je do stabilnog uspona rusko-meksičkih odnosa.

Rusija u posljednje vrijeme uživa u srdačnim i nikad boljim diplomatskim odnosima s Meksikom. Odnosi između Moskve i Mexico Cityja obuhvaćaju trgovinsku razmjenu, visokotehnološke investicije i sve jaču suradnju u multilateralnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, G20 i Azijsko-pacifička ekonomska suradnja (APEC).

Posljednjih mjeseci u kontekstu sve većih tenzija sa SAD-om, meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador (naslovna foto) izrazio je interes da se njegova zemlja pridruži proširenom BRICS-u.

Meksički ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard izjavio je kako Meksiko dijeli viziju i vrijednosti BRICS-a te se nada produbljivanju suradnje s tom organizacijom na raznim područjima, poglavito u medicini i trgovini. Odnosi s Amerikancima su se zahuktali zbog uvođenja carinskih tarifa na meksičku robu, migrantske krize na granici i zbog navodnog uplitanja Meksika u venezuelansku krizu.

Počeci razvoja rusko-meksičkih odnosa

Rusija i Meksiko imaju bilateralne odnose koji traju već stoljećima. Istina je da su ti odnosi većinom bili površni ali s vremenom postaju sve dublji zato što dvije države imaju sve više dodirnih točaka i zajedničkih interesa. To možda ne izgleda tako na prvi pogled ali u stvarnosti je tako.

Godine 1806. ruski car Aleksandar I. počeo je ambiciozni plan kolonizacije Aljaske i Kalifornije koja je tada bila pod jurisdikcijom Španjolskog Carstva. Te godine je ruski istraživač Nikolaj Rezanov stigao u Kaliforniju kako bi potaknuo trgovinu i osigurao proizvodnju hrane za ruske kolonije. Godine 1812. uspostavljeno je rusko naselje Fort Ross u sadašnjoj sjevernoj Kaliforniji.

Rusija je s Meksikom prvi puta službene odnose uspostavila još 1890. Sljedeće godine otvoreno je prvo rusko veleposlanstvo u prijestolnici Mexico Cityju sukladno naredbi Aleksandra III. Zbog tektonskih promjena u dvije zemlje, odnosno zbog Meksičke revolucije 1910.-1920. i Oktobarske revolucije 1917. te posljedičnog Ruskog građanskog rata, bilateralni odnosi praktično nisu postojali početkom 20. stoljeća.

To se promijenilo nakon što su revolucije u obje zemlje završile jer su označile pobjedu ljevice. U kolovozu 1924. za vrijeme vladavine ljevičarskog predsjednika Álvara Obregóna Meksiko je postao prva država u Amerikama koja je priznala Sovjetski Savez.

Godine 1926. SSSR je prvu žensku veleposlanicu na svijetu, Aleksandru Kollontaj imenovao na dužnost u Meksiku. Godine 1930. diplomatski odnosi su prekinuti zbog ideoloških razlika. Zvijezda Oktobarske revolucije Lav Trocki se s obitelji 1936. preselio u Meksiko gdje mu je odobren azil nakon što je nekoliko godina ranije protjeran iz SSSR-a zbog sukoba sa Staljinom. No četiri godine kasnije ga ni zaštita meksičkih vlasti nije mogla spasiti od NKVD-og atentatora.

U proljeće 1942. Meksiko je ušao je Drugi svjetski rat na strani Saveznika i tako je postao partner Moskvi pa su diplomatski odnosi obnovljeni nekoliko mjeseci kasnije.

Hladni rat

Zbog izravne kopnene granice sa SAD-om i ljevičarskog usmjerenja vodeće vladajuće meksičke stranke, Institucionalne revolucionarne stranke (PRI), Meksiko je tijekom Hladnog rata imao važno geostrateško značenje za SSSR. Sovjeti su imali veliko veleposlanstvo u središnjem elitnom dijelu Mexico Cityja nedaleko od američkog veleposlanstva koje je služilo kao baza sovjetskim špijunima. Upravo je to lokacija gdje se Lee Harvey Oswald „slavno“ susreo s KGB-ovim agentom šest tjedana prije nego što je izvršio atentat na Johna F. Kennedyja 1963. Upravo je Meksiko bio ključna država u Latinskoj Americi koja nije uvela gospodarske sankcije Kubi i cijelo vrijeme Hladnog rata bio je baza koja je omogućila da se Kuba opskrbljuje ključnim životnim potrepštinama kako bi komunistički otok preživio američku trgovinsku i financijsku blokadu.

Izvor: World Atlas

SSSR i Meksiko su 1968. potpisali ugovor o kulturnoj, znanstvenoj i ekonomskoj suradnji.  Godine 1973. meksički predsjednik Luis Echeverría postao je prvi meksički i nekomunistički predsjednik jedne latinskoameričke države koji je bio u službenoj posjeti Sovjetskom Savezu. Tijekom svojeg službenog posjeta Sovjetskom Savezu 1978. meksički predsjednikJosé López Portillo je u ime Latinske Amerike potpisao Tlatelolco sporazum koji zabranjuje testiranje, korištenje, proizvodnju i nabavu nuklearnih oružja u Latinskoj Americi i na Karibima.

Ruski lingvist, epigrafičar i etnograf Jurij Knorozov odigrao je vrlo važnu ulogu u dešifriranju pisma Maja kojeg je koristila ta pretkolumbovska civilizacija u Srednjoj Americi na području suvremenog Meksika. Knorozov je za svoj doprinos 1994. odlikovan Ordenom astečkog orla, najvišim odlikovanjem koje Meksiko dodjeljuje strancima, a koje mu je uručeno na svečanosti u meksičkom veleposlanstvu u Moskvi.

Najnovije doba – državni posjeti na visokoj razini

Nakon disolucije SSSR-a krajem 1991. Sjedinjene Meksičke Države su nastavile održavati diplomatske odnose s novo uspostavljenom Ruskom Federacijom. Otada do danas veze dvije nacije polako ali sigurno idu uzlaznom putanjom suradnje u politici i u drugim poljima.

Godine 1996. potpisan je ugovor o znanstvenoj i tehničkoj suradnji. Česti su obostrani državni posjeti visokih dužnosnika. U novije vrijeme meksički predsjednici Vicente Fox, Felipe Calderon i Enrique Peña Nieto bili su u Rusiji 2005., 2012. i 2013. respektivno. S druge strane, Vladimir Putin pohodio je Meksiko 2004. i 2012.

Godine 2017. dva ministarstva vanjskih poslova potpisala su memorandum razumijevanja. U veljači 2020. ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov posjetio je Meksiko i sastao se sa svojim meksičkim kolegom Marcelom Ebrardom. Obojica ministara razgovarala su o aktualnim odnosima između dva naroda te je svečano obilježeno 130 godina diplomatskih odnosa između dvije zemlje.

U travnju 2021. Ebrard je posjetio Rusiju s ciljem promicanja bilateralne suradnje i utvrđivanja prioritetnih smjernica djelovanja na kratki i dugi roku te zbog suradnje u borbi protiv koronavirusa.

Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. meksička vlada je službeno osudila ruski potez i zatražila poštivanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Meksiko je također osudio postupak Rusije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda kao nestalni član toga tijela. Međutim, samo nekoliko dana kasnije dogodio se preokret. 1. ožujka živopisni ljevičarski predsjednik López Obrador najavio je da Meksiko neće sudjelovati ni u kakvim gospodarskim sankcijama protiv Rusije i kritizirao cenzuru ruskih državnih medija u Europi, SAD-u i Kanadi. U Latinskoj Americi ruski mediji poput RT-a i Sputnika nastavili su normalno emitirati sadržaje.

Trgovinska razmjena i gospodarska suradnja

Meksiko je treći najveći ruski trgovinski partner u Latinskoj Americi. Međusobna trgovinska razmjena 2021. iznosila je 4,5 milijardi $. Meksikanci u Rusiju izvoze ponajviše automobile, motorne dijelove, medicinske instrumente, poljoprivrednu opremu, govedinu i tekilu. Ruski izvoz uključuje umjetna gnojiva, kemijske proizvode i proizvode od željeza, razne repromaterijale, medicinske proizvode i lijekove, helikoptere, vojnu opremu i streljivo.

Rusija je ključni opskrbljivač Meksika umjetnim gnojivima poput dušičnih i miješanih dušikovih, fosfornih i kalijevih gnojiva. Valjani čelik, aluminij i sintetička guma su među ostalim važnim uvoznim proizvodima iz Rusije.

Trgovinska razmjena dvije zemlje povećala se za otprilike 17% između 1995. i 2021. Ruske multinacionalne kompanije kao što su Power Machines djeluju u Meksiku, a meksičke multinacionalne kompanije kao što su Grupo Omnilife, Grupo Maseca, Nemak, Cemex, Mabe, Katcon, Metalsa i Gruma djeluju u Rusiji.

Meksiko je 42. drugi najveći ruski trgovinski partner u koji odlazi manje od 1% ukupnog ruskog izvoza, dok Rusija drži 44. mjesto na meksičkoj listi trgovinskih partnera. Ti podaci govore da je trgovinska razmjena između dvije zemlje skromna kad se zna da je npr. razmjena između Meksika i SAD-a veća od 700 milijardi dolara.

Ipak, Meksiko je treći najveći trgovinski partner Rusije u Latinskoj Americi. Godine 2001. i 2013. Rusi su lansirali u svemir meksičke komunikacijske satelite iz grada Bajkonura u Kazahstanu. Godine 2009. u svemir je lansirana zajednička meksičko-ruska misija Tatiana-2. Još jedan zajednički satelit (Mijailo Lomonósov) između dviju nacija bit će lansiran u bliskoj budućnosti. Meksikanci su 2012. kupili transportne helikoptere Mi-8 od Rusa za 20 milijuna USD. Godine 2013. potpisan je sporazum o suradnji u mirnodopskoj uporabi nuklearne energije. Godine 2021. je oko 80.000 ruskih državljana posjetilo Meksiko kao turisti, a još 2014. uspostavljeni su izravni letovi na relaciji Moskva-Mexico City i Moskva-Cancun.

Kulturna razmjena

Kulturne odnose karakterizira međusobno razumijevanje utemeljeno na čvrstim povijesnim osnovama. Meksički muralisti, poput Orozca, Rivere, Siqueirosa i Tamaya, bili su inspirirani Oktobarskom revolucijom, dok je veliki ruski filmski redatelj Sergej Eisenstein bio pod utjecajem meksičke kulture i povijesti što je rezultiralo filmovima kao što su „¡Que Viva México!“ iz 1930. Kulturna razmjena traje neprestano. Samo posljednjih nekoliko godina održano je više izdanja Tjedna ruskog filma i Moskovskih dana kulture u Meksiku. Održan je koncert maestra Valerija Gergijeva s orkestrom Marinski i Zakladom Esperanza Azteca te velika izložbu ruskog avangardnog slikara Wasillyja Kandinskog.

Sve te aktivnosti pozitivno su utjecale na znatiželjne Meksikance koji znaju cijeniti kvalitetnu umjetnost. Nije slučajno da je Ciudad de México jedna od svjetskih prijestolnica s najvećim brojem muzeja.

Sličnosti dviju nacija

Velike su sličnosti meksičke i ruske nacije iako se to ne bi dalo naslutiti na prvu zbog hladne sibirske stepe i tople meksičke obale. Iako je ruski državni teritorij puno veći, brojnost stanovništva im je gotovo identična: Rusa ima oko 147 milijuna, a Meksikanaca 133 milijuna. Po veličini nominalnog BDP-a vrlo su blizu. Prema procjenama MMF-a, tekuće 2023. ruska ekonomija je 11. na svijetu s 2,06 bilijuna dolara, a meksička ekonomija je 15. na svijetu s 1,4 bilijuna dolara. Prema BDP-u per capita nacije se nalaze blizu. Rusija je 63. na svijetu s 14.403 $ po glavi stanovnika, dok je Meksiko na 68. mjestu s 12.673 $ po glavi stanovnika.

Međutim, ti podaci nisu precizno točni jer obje države imaju velike sive ekonomije koje nisu uključene u službene statistike. To je pokazatelj problema siromaštva i kriminala s čime podjednako muku muče Meksikanci i Rusi. Problem je alkoholizam u obje zemlje. Prva asocijacija na obje države su žestoka alkoholna pića: votka i tekila.

Ipak, s problemom alkoholizma Meksikanci se bolje nose što potvrđuje prosječna životna dob Meksikanaca od 76 godina što je za oko pet godina duže nego kod Rusa. Meksiko ima diverzificiraniju privredu dok se Rusija i dalje bazira na izvozu prirodnih resursa. Obje države imaju bogatu kulturnu i umjetničku baštinu koja je cijenjena diljem svijeta.

Obostrana odbojnost prema SAD-u

Obje nacije uviđaju prednosti ovog saveza. Zapadne sankcije dale su poticaj Rusima da uvoze mnoge prehrambene proizvode iz Latinske Amerike koje su prethodno uvozili od EU-e kao što su sir, mliječni proizvodi i meso. Slične bi proizvode Rusi mogli krenuti uvoziti i iz Meksika. Pukotine i sukobi Sjedinjenih Država s Rusijom, a u novije vrijeme i otvorene netrpeljivosti iz Bijele kuće prema Meksiku, otvorile su veliki prostor za formiranje strateškog saveza Moskve i Mexico Citya.

Ruska vlada vidi vladu Lópeza Obradora kao važnog partnera zbog njegovih nacionalističkih i antiameričkih stavova. Zbog čestog neprijateljskog stava američkih policymakera prema Meksiku (portretiranja Meksikanaca kao kriminalaca i trgovaca drogom, nepoželjnih imigranata i sl.) logično je da se američko-meksički odnosi urušavaju i da Meksiko traži svježe alternative.

Američke prijetnje invazijom Meksika – voda na mlin Rusije

Mnogi su mislili da je Donald Trump najveća prepreka u odnosima SAD-a i Meksika i da kad on jednom ode da će se odnosi poboljšati. To se nije dogodilo. Trump je prijetio izgradnjom zida na granici, a u novije vrijeme neki američki političari otišli su korak dalje. Ohrabreni imigrantskom krizom, republikanci su podigli uloge. Neki njihovi zastupnici u američkom Kongresu zazivaju vojnu invaziju Meksika pod opravdanjem borbe protiv narkokartela.

To je nedavno učinila republikanska zastupnica Marjorie Taylor Greene: „Naša američka vojska mora poduzeti akciju protiv meksičkih kartela“.

Dana 12. Siječnja ove godine republikanski kongresmen Dan Crenshaw predstavio je nacrt zakona kojim se „odobrava uporaba Oružanih snaga Sjedinjenih Država protiv onih koji su odgovorni za trgovinu fentanilom ili s fentanilom srodne tvari u SAD ili za provođenje drugih srodnih aktivnosti koje uzrokuju regionalnu destabilizaciju u zapadnoj hemisferi“.

Dana 7. ožujka republikanski senatori Lindsey Graham i John Kennedy održali su press konferenciju na kojoj su iznijeli istu ideju. „Kad bi u Meksiku postojala ćelija ISIS-a ili Al-Qaede koja je ispalila raketu na Teksas izbrisali bismo ih s planeta. Oni (meksički narkokarteli, op. a.) to rade tisuće puta, a naš je odgovor neadekvatan”, izjavio je Graham.

Uistinu, kada visoko pozicionirani američki političari iznose tvrdnje o uporabi američke vojske izvan teritorija SAD-a u borbi protiv narkokartela, tada moguća američka invazija Meksika pod krinkom suzbijanja narkoterorizma i obrane demokracije (Amerikanci López Obradora optužuju za podrivanje demokratskog poretka) postaje moguća opcija u nekom scenariju.

Ako bi uistinu došlo do američke invazije Meksika nema sumnje da bi ona bila na dugi rok potpuni neuspjeh kao što su bile invazije Iraka i Afganistana. S tim da je upitno bi li Amerikanci uspjeli zauzeti cijelu zemlju jer je Meksiko ipak ozbiljna država. Sigurno je da bi američka invazija u manjem ili većem obliku donijela kaos i dodatno pospješila dopremu narkotika iz Meksika u SAD.

Američka invazija Meksika dogodila se 1846.-1848. i tada su Amerikanci oteli Meksiku pola državnog teritorija, a meksička odbojnost prema SAD-u ostala je do danas.

Svijetla budućnost rusko-meksičkih odnosa

Meksikanci će zaštitu od imperijalizma Ujaka Sama potražiti u Moskvi. Rusija bi, tako, mogla postati veliki trgovinski partner i energetski opskrbljivač Meksika te bi uz to mogla ponuditi tehnološko znanje i vještine u industriji umjetnog gnojiva i na drugim poljima kao što su crpljenje i prerada nafte.

Ruski Lukoil je npr. 2017. proširio proizvodnju nafte u Meksičkom zaljevu nakon je što je dobio dvije ponude od meksičke vlade. Uz to je i meksički odnos prema Kini oprezniji što čini Rusiju vrlo privlačnom opcijom meksičkim liderima na čelu s López Obradorom.

Bilo je govora o sporazumu o slobodnoj trgovini Meksika i Euroazijske ekonomske unije, no to bi vjerojatno bio korak previše Meksika u odnosu na Sjedinjene Države, koje su i dalje najveći meksički trgovinski partner.

Još za vrijeme Hladnog rata, meksički kreatori vanjske politike osmislili su izraz „politička neutralnost“. A ta neutralnost znači da se Meksiko nastoji držati neutralan u međunarodnim kriznim pitanjima što je pokazao rat u Ukrajini.

„Cijenimo uravnotežen pristup Meksika rješavanju globalnih pitanja koristeći se načelima multilateralizacije, nemiješanja, poštivanja normi međunarodnog prava i mirnog rješavanja sporova“, izjavio je Putin početkom travnja ove godine prilikom primanja stranih diplomata. „Zainteresirani smo za nastavak jačanja robne razmjene, za realizaciju zajedničkih projekata u energetici, farmaceutskoj industriji i poljoprivredi. I, naravno, otvoreni smo za širenje znanstvene, kulturne i turističke razmjene“, nastavio je ruski predsjednik naglašavati važnost Meksika za Rusiju.

Nakon što su SAD i EU uveli sankcije i zatvorili im vrata suradnje, Rusi se pokušavaju otvoriti drugim dijelovima svijeta. Tu je Meksiko kao druga najmnogoljudnija nacija Latinske Amerike i najmnogoljudnija hispanskoamerička nacija na granici sa SAD-om, idealna opcija.

Meksiko bi, tako, mogao postati ključan ruski partner u Novom svijetu u američkom dvorištu kao što su to za SAD u Europi NATO saveznici poput Poljske.

Vrlo je izgledno da bi se Meksiko u budućnosti mogao pridružiti BRICS-u. Meksiko vidi BRICS kao alternativnu platformu za diverzifikaciju svoje vanjske politike i povećanje globalnog utjecaja. Obostrani interesi Rusa i Meksikanaca vode prema jačem povezivanju obje nacije, a jedini gubitnici bit će Amerikanci i Europljani. No, neovisno o njima samo je pitanje vremena kad će rusko-meksički odnosi prijeći na još višu razinu što će ponovo pokazati multipolarnost međunarodnih odnosa. Autor: Matija Šerić/Geopolitika