Connect with us

Vijesti

Milanović: Pozvat ću na konzultacije veleposlanika u Srbiji

Published

on

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je da će pozvati na konzultacije hrvatskog veleposlanika u Srbiji Hidajeta Biščevića, nakon što je vođa hrvatske manjine u Vojvodini Tomislav Žigmanov iznio više kritika na njegov rad.

“Ja ne znam čiju politiku on tamo vodi. Ne znam je li ovo sve što se piše istina, i da bih to saznao morat ću ga pozvat na konzultacije, jer ne mogu iz bilježaka sve saznati. Tu netko ne govori istinu”, kazao je Milanović novinarima, nakon što je prisustvovao vojnoj vježbi Hrvatske vojske u Gašincima.

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), izjavio je u emisiji “Nedjeljom u 2” kako se hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević, u godinu i pol dana svog mandata, nije sastao s njime kao predstavnikom Hrvata, te da nije ništa poduzeo kada su pripadnicima hrvatske manjine upućivane prijetnje smrću.

Milanović je istaknuo da, iako je sukreator vanjske politike, nema “apsolutno nikakav uvid” u rad hrvatskih diplomatskih predstavništava.

“Dakle vidim da se događaju nesuglasice i sukobi u nekim diplomatskim predstavništvima, recimo u Srbiji, ja nemam nikakve informacije o tome”, poručio je.

“Ja sam potpisao odlazak ambasadora (Biščevića) koji ima 70 godina, na zahtjev, odnosno na molbu predsjednika vlade”, dodao je.

Večernji list je utorak objavio kako je Žigmanov 30. ožujka poslao pismo ministru vanjskih poslova Gordan Grliću Radmanu, u kojemu je optužio Biščevića da djeluje protiv interesa hrvatske zajednice u Srbiji.

“Ne samo da su nijemo promatrali i da ni u najtežim trenucima nisu očitovali nikakav djelatni interes, čak ni telefonskim pozivom nisu iskazali zabrinutost za one Hrvate kojima je prijećeno smrću”, stoji u pismu, piše Večernji list.

Žigmanov je kritizirao Bišćevićevu slabu reakciju na uvođenje bunjevačkog govora kao službenog jezika u Subotici, čime Beograd želi oslabiti hrvatsku zajednicu, te je napisao Grliću Radmanu da se Biščević miješa u “unutarnje prilike u zajednici s ciljem da ostvareni stupanj kohezije i jedinstva, koje Hrvati danas imaju kao nikada ranije u skorijoj povijesti, razori”.

Predsjednik DSHV-a je napisao i da Biščević komunicira s osobama “koje aktivno djeluju na destabilizaciji i razaranju zajednice”.

Grlić-Radman je moj kadar, HDZ želi sve kontrolirati

Posljednjih tjedana Pantovčak i Banski dvori spore se oko imenovanja novih veleposlanika i konzula.

Ustav propisuje da odluku o imenovanju veleposlanika i konzula donosi predsjednik, na prijedlog vlade i uz supotpis premijera i mišljenje nadležnog odbora Hrvatskog sabora, no to se pitanje već mjesecima oteže uz trzavice između predsjednika i premijera.

Ranije je Milanović poručio kako je pitanje imenovanja veleposlanika moglo već „deset puta biti riješeno“ te da on pokušava spriječiti da HDZ „zgrabi“ sva mjesta koja mora dogovoriti s premijerom Andrejem Plenkovićem, ponovno predlažući da svatko odabere polovicu mjesta.

“Nema pomaka, osim što me je ministar vanjskih poslova ustvari potaknuo neki dan, naime on je moj kadar, on je moj ambasador, HDZ ga nikada nije poslao za ambasadora, do njegove 56-57 godine života”, kazao je Milanović.

Hrvatski je predsjednik poručio da postoji “opstrukcija sustava” te “želja i ambicija jedne stranke da kontrolira sve”.

“Učinit ću sve da stranačke politike u diplomaciji bude skoro ko u vojsci, u vojsci je neće biti uopće, a u diplomaciji će biti svedena na minimum”, dodao je.

Milanović je kazao da predsjednik, kao vrhovni zapovjednik, ima utjecaj na kadrovsku politiku u vojsci, slično kao u diplomaciji, ali “suradnje u diplomaciji nema”.

“Dakle, ljude se prima u službu, kako ih se već prima, ja nemam nikakav uvid u to, a odgovaram za vanjsku politiku, ljude se raspoređuje u diplomatska predstavništva kako tko hoće, ja u to nemam nikakav uvid. Na meni je valjda samo da potpisujem prijedloge koji dolaze iz HDZ-a”, kazao je.

Poručio je da neće samo potpisivati prijedloge HDZ-a, već će morati postojati suradnja “u svim etapama postupka”.

“Dakle, tko će raditi u hrvatskoj diplomaciji, po kojim kriterijima se prima, u tome će sudjelovati i moji suradnici, u protivnome Plenković sam odgovara za nefunkcioniranje sustava”, poručio je.

Ipak, istaknuo je kako je jasno da je vlada po pitanju imenovanja utjecajnija. (Hina)

Vijesti

Postoji li đavao?

Published

on

Kako bi odmorio oči od kindlea, sinoć sam po kući tražio neku knjigu ‘tvrdih korica’ za lagano čitanje prije spavanje. Na polici sam naišao na Obred od Matta Baglioa pa sam pomislio, ajde film nije bio tako loš pa ako je pisano prema istinitom događaju moglo bi biti zanimljivo- i dakako bolje od filma.

Sigurno ste upoznati s pričom o egzorcistu, ali ono što me zapanjilo na samom početku knjige jest razdoblje kada glavni lik dobije poziv od biskupa da pohađa tečaj za egzorciste u Rimu, a u to doba, dakle nakon Drugog vatikanskog koncila, došlo je do žestoke rasprave u vezi s pitanjem treba li lik đavla shvatiti doslovno ili ne.

Sve do 1960.-ih u Crkvi gotovo da nije bilo nikoga tko nije vjerovao u to da je đavao zli duh, tj. pali anđeo, da ga je stvorio Bog i da ima stanovite moći i slobodnu volju.

Čitajući daljnje retke nisam se mogao oteti dojmu kako slični argumenti u raspravama koje se odvijaju danas između liberalne i konzervativne struje u Crkvi imaju istu pozadinu u ovom ključnom pitanju – dakle, postoji li đavao ili ne?

Autor knjige nam daje objašnjenje:

U ranoj se Crkvi na đavla gledalo kao na vođu silna mnoštva demona udruženih u borbi protiv „zajednica vjernih“ koju su predstavljali apostoli i ostali Kristovi učenici. Sv. Augustin će kasnije o ovomu sukobu govoriti u terminima borbe između „dva grada“ nastale u vrijeme kada je Bog stavio anđele na kušnju. Kao posljedica toga kršćani su morali biti stalno na oprezu i čuvati se ovoga neprijatelja koji je činio sve ne bi li uništio čovječanstvo i time se osvetio Bogu. Najvažnije oružje kojim se đavao koristio u ovome ratu bile su razne vrste napasti; u posebnim okolnostima, međutim, kao što piše u Novom zavjetu, đavao je mogao i izravno napasti čovjeka, i to na način da zaposjedne njegovo tijelo. U takvim je slučajevima jedini lijek bio egzorcizam.
O važnosti istjerivanje zloduha jasno svjedoče prvi obredi krštenja pri kojima su budući krštenici neko vrijeme bili svakodnevno podvrgnuti formalnu izgonjenju zloduha i tom su se prilikom morali odricati Sotone (pri obredu krštenje od vjernika se i danas traži odricanje od Sotone).

Unatoč golemoj važnosti istjerivanje zloduha u ranoj Crkvi, između „liberalnih“ i „konzervativnih“ teologa 1960-ih došlo je do žestoke rasprave u vezi s pitanjem treba li lik đavla shvatiti doslovce. Budući da Crkva pristupa definiranju istine pomoću dvaju različitih elemenata – pomoću božanske objave (Biblije) i pomoću predaje (koja tu objavu tumači) – obje su se strane u sukobu služile mješavinom povijesnih i biblijskih dokaza, nastojeći dokazati da su u pravu.

Liberalima nije išlo u glavu da je Crkva spremna i dalje vjerovati u postojanje nevidljivih duhova“ ili da je đavao „osoba“, pogotovo nakon što je napredak znanosti i ljudskoga uma jednoznačno pokazao da je osnova za ova vjerovanja odavno zastarjela. „Ne možemo se koristiti električnom rasvjetom i radijom te očekivati pomoć od suvremene medicine kada smo bolesni“, pisao je Rudolf Bultmann 1969., „i istodobno vjerovati u duhove i u čudesa o kojima govori Novi zavjet.

Polazeći od Biblije, analizirali su svetopisamske odlomke u kojima se spominje đavao i istaknuli njihovo alegorijsko značenje – držeći ih književnom doskočicom kojom su se pisci evanđelje poslužili u želji da istaknu moć što je zlo ima nad svijetom. I dok Isusovo djelovanje jasno svjedoči da je barem on vjerovao u postojanje đavla, đavlovu su opstojnost odbacivali kritičari poput Herbert Haaga, Basavan Iersela i Henrya Ansgara Kellya, koji su tvrdili da je on jednostavno bio onodobni ekvivalent suvremenomu stručnjaka za publicitet koji je jednostavno riječima prenosio svoju poruku kulturno zaostalu društvu.

Konzervativcima se činilo da ovakva tumačenja ne samo što iskrivljuju Sveto pismo, već da u potpunosti zanemaruju davnašnju tradiciju koju su utvrdili apostolski oci. Ako Crkva nikada u prošlosti nije izrekla svoj stav o postojanju đavla koji bi obvezivao sve kršćane, razlog tome jest taj što to nikada nije ni trebala učiniti; Crkva nikada nije sumnjala u to da đavao postoji. Osporavati ovaj nauk, isticali su oni, znači dovesti u pitanje vjerodostojnost Crkve kao takve. Ako je Isus doista Sin Božji, u što svi kršćani vjeruju, zašto bi on svoje učenike doveo u zabludu zapovijedajući im da izgone zloduhe ako takva bića ne postoje?

U međuvremenu, iako je obrana vjere pozivanjem na tradiciju bila u suglasju s naučavanjem crkvenih otaca, u čemu su posebno prednjačili konzervativci, sve je veći broj svećenika držao njihova stajališta srednjovjekovnim i zastarjelim te protivnima duhu vremena – donosi QuoVadisEcclesia.

Na kraju je pobijedilo ovo drugo shvaćanje budući da je sve veći broj svećenika vrijeđalo ne samo rasprostranjeno prihvaćenje modernističkoga svjetonazora, već i stanovita vrsta egzistencijalnoga relativizma koja je uzela maha kao posljedica Drugoga vatikanskog sabora: iako nisu odbacivali službeno naučavanje Crkve, većini se svećenika ovakav pristup đavlu činio sporednim pitanjem na koje „ozbiljan i trijezan“ svećenik ne bi smio gubiti vrijeme. Obistinila se, zaparavo, Baudelaireova čuvena rečenica: Đavao je na koncu uvjerio čovječanstvo da više ne postoji.

Continue Reading

Vijesti

“NEKA BERLIN IZGORI!” Ovako su Hrvati dočekali nogometne mađioničare

Published

on

Poslušajte himnu koju je 50 tisuća Hrvata pjevalo na stadionu u Berlinu prije utakmice Brazil – Hrvatska.

18 godina poslije, očekujemo istu podporu, pa da cijeli svijet vidi kako se navija za hrvatsku reprezentaciju.

Neka Berlin izgori – kaže se u komentaru fb profila Kratki korner.

Continue Reading

Vijesti

IDEALNO ZA LJEVICU I HDZ Hrvate očito ne zanimaju izbori za EP

Published

on

Hrvate očito ne zanimaju izbori za Europski parlament: Znatno lošija izlaznost nego što je bila prije pet godina

Mjereno postotcima, Gospić je u nedjelju prijepodne imao najbolji odaziv na europske izbore, u sjedištu Ličko-senjske županije glasovala 12,4 posto, s druge strane, u Bjelovaru,  Rijeci i Dubrovniku to je učinilo manje od sedam posto birača.  

Foto: icv

Generalno gledano, hrvatski birači pokazali su u nedjelju prijepodne slabo zanimanje za europske izbore. Od mogućih 3 milijuna 731 tisuću birača do 11, 30 sati glasovalo ih je nešto više od 254 tisuće, odnosno 7, 69 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

 To je slabije u odnosu na izbore od prije pet godina, kada je Hrvatska bila među zemljama s najlošijim odazivom u Europi, a kada je u isto vrijeme glasovalo 9, 93 posto birača.

 Dobar odaziv u Gospiću, vjerojatno, se može pripisati činjenici da njegovi birači, njih oko 10. 500, danas, osim 12 europarlametaraca biraju i gradonačelnika i njegova zamjenika.

 Ličko-senjska županija po odazivu prednjači među županijama, do podneva je glasovalo 12 posto Ličana, slijedi ju Karlovačka županija (9 posto) i Grad Zagreb (8, 77).

Najmanji odaziv je u Međimurskoj (šest posto), Virovitičko-podravskoj (6, 57 posto) i Brodsko-posavskoj (6, 64 posto).

 U istočnoj Australiji, na biračkim mjestima u Canberri, Sydneyu i Melbournu izbori za 12 hrvatskih europarlamentaraca su završeni u 11 sati po hrvatskom vremenu. Ta su mjesta, naime, otvorena u subotu u 23 sata po hrvatskom, odnosno u 7 sati po lokalnom vremenu.

Izborni dan proteče uredno, a izborna šutnja krši se neusporedivo manje nego na nedavnim parlamentarnim izborima, rekao je za Hrvatski radio član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. 

Pritužbe na kršenje uglavnom se odnose na objave na društvenim mrežama, poruke mejlovima, a neki su se građani pritužili da su im jutros u poštanske sandučiće ubačeni letci nekih kandidata.

DIP će to obrađivat idućih dana i tjedana i vidjeti što je, a što nije kršenje izborne šutnje i što će dalje proslijediti DORH-u, rekao je Hojski.

Brojni političari požurili su na birališta gdje su ih čekali predstavnici medija. Uglavnom su dolazili u pratnji partnera, a neki su tom prilikom dali kratke izjave u kojima su pozivali građane da obave svoju dužnost i odazovu se na izbore.

Komentar: Ova situacija se čini idealna za velike stranke i lijeve ekstremiste koji imaju dominantmo lijeve medije i baze aktivista.

Sada razni fred-ovi mogu bez otpora kao u Francuskoj, pisati deklaracije za ubijanje nerođene djece kao ljudsko pravo, kroz EU parlament…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved