Između 22 i 24. listopada se održao BRICS summit u Rusiji na kojemu se okupilo 36 država, Palestina, Republika Srpska i Ujedinjeni narodi. Riječ je o sastanku koji samim svojim održavanjem šalje poruku Zapadu – donosi stranica Hladna istina.

  Tijekom propagandnih najava ovog summita Rusija je govorila o stvaranju novog svjetskog sustava plaćanja. Ona je to promovirala pošto se nalazi pod zapadnim financijskim sankcijama, ali ideja nije prošla. Ta ideja nije prošla iako se sviđa državama koje žive u strahu da ih EU i SAD mogu sankcionirati kao Rusiju. S jedne strane se nalazi taj strah, a s druge onaj od reakcije SAD-a u slučaju stvaranja novog financijskog sustava.

  Diplomatski govoreći najvažniji događaj summit postaje poziv državama da postanu partneri BRICS-a. Riječ je o pozivu kojeg dobivaju Turska, Indonezija, Alžir, Bjelorusija, Kuba, Bolivija, Malezija, Uzbekistan, Kazahstan, Vijetnam, Nigerija i Uganda. Navodno je poziv trebala dobiti i Venecuela, ali je Brazil uložio veto.

  Druga njegova posljedica postaje politički potres koji on izaziva na Zapadu. Sama ideja da je toliko važnih država došlo na skup u Rusiji, „pokloniti se zločincu Putinu” je šokirala Zapad. Najbolje razmišljanje o tome i široj europskoj situaciji nam daje predsjednik Europskog Vijeća Charles Michel. To je ime njegove pozicije koja se lakše identicira ako kažemo da je on generalni sekretar predsjedništva Europske unije. Time želimo reći da on priprema i organizira sastanke Europskog Vijeća dok je predsjedavajuća država sada Mađarska.

  Charles Michel je instaliran na tu poziciju zbog svojih pregovaračkih sposobnosti. Ubrzo se on uspio sukobiti s autokratski nastrojenom Ursulom von der Leyen i izgubio. Kako nakon poraza postaje nepodoban u europskim institucijama on 2024. podnosi ostavku. Nakon molbi i pritisaka on povlači ostavku i ostaje na svojoj poziciji do 30.11.2024. Te posljednje mjesece otpisani Michel radi što želi, a sastavni dio toga postaje intervju koji 25.10.2024. daje za Financial Times.

  U njemu on osuđuje autokraciju i autizam eurokrata, a komentira i BRICS okupljanje. Riječ je o intervjuu ili preciznije njegovim dijelovima koje sada citiramo.

  O odnosu Europske unije i svijeta on govori: „Mi smo uvjereni da znamo što je pravilno, a što nepravilno. Toliko smo uvjereni da niti ne pokušavamo razumjeti koji su razlozi da druge države tako ne misle”.

  Njegove riječi o BRICS sastanku u Kazanu (Rusija) su: „Ako su države kao Egipat koji nam je vrlo blizak i koji je vrlo blizak SAD-u u Kazanu to nešto govori. Isto tako nam nešto govori ako Ujedinjeni Arapski Emirati koji su nam gospodarski vrlo bliski izaberu da dođu u Kazan. Oni time šalju poruku ostatku svijeta”.

  Govoreći o odnosima s Afrikom Charles Michel se sjetio razgovora s afričkim predsjednikom. On mu je 2022. rekao: „Kada Europljani dođu u moju državu oni ostave lekcije. Kada Kinezi dođu oni ostave infrastrukturu”. Michel je potom nastavio: „Ja ne govorim da su oni u pravu ili krivu. Ja samo govorim da ih niti ne pokušavamo razumjeti”.

  Za kraj je još govorio o odnosu Europske unije prema trgovačkim partnerima: „Mi koristimo riječnik žuta ili crvena karta. Riječi koje koristimo su ponižavajuće jer stvaraju sliku da istovremeno igramo i sudimo utakmicu”.

  Sve to što je Charles Michel naveo su razlozi zašto je toliko država došlo u BRICS i to ne smijemo zaboraviti. Eurokrati očito misle da mogu svima u svijetu diktirati politike kao što mogu članicama EU. Po tom pitanju oni katastrofalno griješe.

Vještičarstvo je u porastu u SAD-u posljednjih godina. Na to upozoravaju mnogi svećenici egzorcisti. Postalo je toliko moderno da postoji cijeli pokret WitchTok i ima milijarde pregleda. Okultizam je stekao popularnost i u političkoj sferi, ponovno prikazan tijekom ove izborne sezone u Americi što samo pokazuje zbilju demonske prisutnosti koja se više uopće ne skriva.

S obzirom da su predsjednički izbori pred vratima, vještice javno pokušavaju baciti čini protiv Donalda Trumpa, ali ovaj put su navodno frustrirane jer njihove čarolije ne djeluju.

O njihovim okupljanjima i proklinjanima i ritualima izvršenim nad  Trumpom pišu mediji kao da je to najnormalnija stvar na svijetu. Smiluj se Gospodine.

Proklinju Trumpa

Tako medij Toronto Star izvještava o jednom primjeru u kojem se grupa od otprilike 100 vještica okupila uz platformu Zoom kako bi napala Trumpa u duhovnom carstvu.

“Naoružani narančastim svijećama, tarot kartama i ne baš laskavom fotografijom bivšeg predsjednika, bacili su čaroliju kako bi spriječili njegov povratak u Bijelu kuću. Završne riječi njihovog sinkroniziranog rituala — ‘Otpušten si!’ – odjekuje dok Trumpova slika gori do temelja”, izvještava Star.

Grupu predvodi žena s 25.000 pretplatnika na svojoj mailing listi, a sve ih je pozvala da joj se pridruže u proklinjanju Trumpa prije izbora.

Čarolije ne djeluju, on ima zaštitu

Ali druge novinske kuće izvještavaju da neke vještice javno žale zbog neuspjeha svojih čarolija protiv Trumpa. Izdanje ABC Newsa u Alabami izvještava da je jedna vještica napisala na forumu Reddit da njezine čarolije neće raditi kao prije, rekavši da vjeruje da je to zato što se mnogi ljudi mole za njega.

“Stoga on ima štit, slabašan naravno, ali štit ipak (pokušavam smisliti način za stvaranje čarolija koje to mogu zaobići, ali teško je)”, navodno je napisala vještica.

Druga je objavila: “Mrzim ovo reći, ali nemojte raditi magiju protiv njega. On ima oblik zaštite koji ga okružuje koji se hrani magijom učinjenom protiv njega. Imat ćete bolje rezultate ako usmjerite svoju magiju na pomaganje njegovom protivniku ili zaštitite sebe i druge.”

Također pišući o temi WitchesVsPatriarchy na Redditu, druga se vještica složila da izgleda nešto štiti Trumpa od njihovih čarolija.

“Neke druge vještice spomenule su da izvođenje čarolija izravno protiv Trumpa nije tako učinkovito kako bismo se mogli nadati jer se čini da on ima neku vrstu zaštite oko sebe”, žali se, piše CBN news. 

Tko štiti Trumpa? 

Trump je u više navrata javno priznao da Bog štiti njegov život otkako je umalo ubijen na skupu u Butleru u Pennsylvaniji u srpnju, a katolički svećenik molio je za njega samo nekoliko trenutaka prije. Trump koji službeno nije katolik za razliku od njegove supruge koja jest sve više prihvaća katoličku vjeru pa čak i katoličke sakramentale, molitvu krunice, dok za Trumpa mole i sve druge kršćanske zajednice nerijetko i polaganjem ruku u zajedništvu.

Kako je već izvijestio CBN News tijekom Trumpova predsjedničkog mandata, vještice su javno pokušavale vezati njega, pa čak i njegove izabranike za Vrhovni sud, bacajući im čini protiv njih, osobito uoči izbora 2020. Zbog modernosti vještičarenja na društvenim mrežama neki mladi ljudi vjeruju da je to samo bezopasan hobi, što je golema tragedija.

Ipak i ova priča nam pokazuje da onaj koji moli, ili pak onaj koji je okružen molitvom ne može samo tako biti plijen demonskim silama. O sili koja štiti Trumpa svjedočili su mnogi obraćenici koji su duboko ugazili u demonske vode a obraćenju je prethodio susret sa neviđenom silom i zaštitom koju imaju kršćani- Isusom Kristom. Aleluja.

Ovaj je roman pun psihološke i religijske kontemplacije, no to je ujedno i nevjerojatno uzbudljiva detektivska priča! Ako netko želi ostaviti dojam obrazovane i načitane osobe, treba biti upoznat sa sadržajem i smislom ove knjige.

SUPERKRATKO: Fjodor Karamazov ima tri sina, ali oni nikada nisu bili u dobrim odnosima. Jedan je osumnjičen za ubojstvo oca zbog žene i novca… Može li se saznati tko je i zašto ubio Fjodora Pavloviča?

Dmitrij, Ivan i Aleksej sinovi su Fjodora Karamazova, pohotnog i ciničnog provincijskog spahije. Sva trojica imaju potpuno različit karakter i poglede na svijet.

“Braća Karamazovi”, 1968.Režija Ivan Pirjev/Mosfiljm

Najmlađi sin Aleksej sa svojih 20 godina već se sprema postati monah. On je vjerujući čovjek i sve vrijeme provodi u obližnjem manastiru sa starim i mudrim monahom Zosimom. Srednji sin Ivan je učenjak, filozof i skeptik prilično hladnog uma. On se stalno bori sa svojim mislima, pokušavajući shvatiti ima li Boga ili ne, i postoji li duša ili ne postoji… I uvijek raspravlja s Aleksejem o vjerskim pitanjima.

I Aleksej i Ivan zabrinuti su zbog očevog odnosa s njihovim starijim bratom. Dmitrij, najstariji sin iz prvog Fjodorovog braka, nikada nije osjetio očinsku ljubav i pažnju, a o očevom novcu da i ne govorimo. Još kao mladić preselio se kod rođaka i kasnije se nije često viđao s ocem. Dmitrij je osjetljiv, impulzivan i strastven čovjek (po temperamentu on u suštini najviše nalikuje na oca). Roman počinje tako što Dmitrij traži od oca novac i dio nasljedstva, i optužuje ga da ovaj nije sudjelovao u Dmitrijevom odgoju. Ali Fjodor mu ne namjerava dati išta. Njihovi ionako loši odnosi dodatno se kompliciraju činjenicom da obojica vole jednu te istu ženu, Grušenjku… A ona? Ona očijuka s obojicom.

“Braća Karamazovi”, 1968.Režija Ivan Pirjev/Mosfiljm

Dmitrij očajnički motri na Grušenjku i pokušava zateći nju i oca kada su zajedno. Ivan se čak pribojava da Dmitrij može i ubiti svoga oca zbog novca i žene. Jedne noći, dok Dmitrij s Grušenjkom burno provodi vrijeme u krčmi, dolaze žandari i priopćavaju da mu je otac ubijen. Dmitrij je uhićen kao glavni osumnjičeni.

Pravi ubojica, međutim, otkriva Ivanu svoje nedjelo. Ubojica je, po svemu sudeći, Smerdjakov, lakej ubijenog Fjodora Pavloviča. On mu je ujedno i tajni sin, kojeg je Fjodoru rodila seljanka s njegovog imanja. On kaže da su ga na ubojstvo potaknula Ivanova razmišljanja, jer ako nema Boga, onda nema ni morala i sve je dozvoljeno. S druge strane, Smerdjakov ima alibi, jer se u vrijeme ubojstva pravio da ima napad epilepsije. Na kraju ubojica ne može sve to podnijeti i izvršava samoubojstvo.

“Braća Karamazovi”, 1968.Režija Ivan Pirjev/Mosfiljm

U završnici romana detaljno se opisuje suđenje Dmitriju Karamazovu. Ivan na sudu iznosi slučaj sa Smerdjakovom, ali na kraju te priče dobiva napad histerije i zato mu nitko ne vjeruje. Svi misle da on samo pokušava spasiti svoga brata. U međuvremenu tužitelj izlaže svoje optužbe, a čuveni odvjetnik svoju obranu. I najzad, porota proglašava krivim nevinog Dmitrija, a sud izriče kaznu zatvora.

Koji je dublji smisao romana?

Kazališna predstava “Braća Karamazovi” u režiji Lava Dodina na sceni Moskovskog akademskog kazališta “Vladimir Majakovski”Sergej Pjatakov/Sputnik

Dostojevski je radnju posudio iz stvarnog života, tj. iz vijesti o zločinu koju je pročitao u novinama. Ali to je samo detektivska linija romana, dok je njegov smisao daleko dublji. Posljednje djelo Fjodora Dostojevskog kvintesencija je njegovih razmišljanja o prirodi ljubavi, grijeha, Boga i morala. Roman je izuzetno psihološki sadržajan (Dostojevski je i inače pionir psihološkog pristupa u ruskoj književnosti). On pokušava shvatiti rusku dušu i analizirati misli i ponašanje likova. Zašto oni tako postupaju? Što ih nagoni da čine sve svoje grijehe? To su pitanja koja muče velikog pisca.

Lik po imenu Zosima stari je monah koji daje vjernicima mudre savjete i živi savršenim kršćanskim životom u velikoj duhovnoj disciplini i molitvi. Prototip starca Zosime sveti je Amvrosije Optinski, starac i monah koji je još za života poštovan kao svetitelj. Njegov lik je primjer jake vjere koja može spasiti dušu.