Connect with us

Kultura

ODBACUJUĆI BRISELSKI DIKTAT, BIRAMO DRUGI PUT – NACIONALNI IDENTITET I KARAKTER UMJESTO ROPSTVA

Published

on

Hvala Robertu Valdecu na djelomičnom prijevodu Orbanovog govora i njegova povijesnog obraćanja o stanju nacije i države, a povodom desete godišnjice njegovog dolaska na čelo susjedne nam države. Prenosimo s normabel.com.

Prije tjedan dana mađarski je premijer Viktor Orban održao ‘Govor o stanju nacije’ čiji puni transkript na engleskom jeziku možete pročitati ovdje i svakome od vas toplo savjetujem da ga pročita u cijelosti, te pokuša zamijeniti ‘Orban’ sa ‘Plenković’, ‘Mađarska’ s ‘Hrvatska’… Bruxelles, Soros, MMF i EU funkcioniraju u obje varijante.

Čitajući, miješali su se u meni osjećaji divljenja, ali i zavisti. Zavisti, ne jala. U više navrata sam se uhvatio kako sa tugom, sjetom, i osjećajem bespomoćnosti pokušavam Orbanovo ime zamijeniti s nekim domaćim, Mađarsku s Hrvatskom… No, zacijelo sam ja specifičan, većina je kod nas prezadovoljna s ovakovom situacijom i stanjem kakvo je tu. Uostalom, svaki narod ima vlast kakvu zaslužuje.

Ovo objavljujemo jer nismo sigurni da će to napraviti mainstream mediji. Oni su zauzeti ‘puno važnijim stvarima’ – karnevalima u Imotskom i Rijeci, Jovanki Obersnel, na primjer.

With robust growth in the last quarter of 2019 and improving credit ratings, the Hungarian economy remains among the best performing in Europe, according to the State Minister of the Finance Ministry András Tállai.

Izvor: rmx.news

Viktor Orban o Mađarskoj prije 100 godina:

Prije sto godina ime mađarskog premijera bilo je Károly Huszár. Da je on tada govorio ovdje o stanju nacije, morao bi reći da smo pretrpjeli ogroman gubitak – puno ljudskih života u Velikom ratu, u kojem nije pošteđena nijedna naša obitelj. Zajedno sa svojim saveznicima izašli smo iz tog rata na gubitničkoj strani. Austro-ugarska monarhija – koja je pružala državni okvir za naše živote – bila je uništena.

Viktor Orban o Mađarskoj i Srednjoj Europi:

Vlastitim smo očima vidjeli raspad Čehoslovačke, raspad Jugoslavije i rasturanje Sovjetskog Saveza. Danas, sto godina nakon trijanske smrtne kazne, mogu vam reći da smo mi živi i da Mađarska još uvijek postoji. I ne samo da smo živi, već smo pobjegli iz stiska okolnog kruga neprijatelja. Umjesto Čehoslovačke i Jugoslavije sada imamo Slovake, Slovence, Hrvate i Srbe. I vidim da zajedno sa Slovačkom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom na ponovno uspostavljenim nacionalnim temeljima možemo pronaći zajednički interes i široku suradnju. Čak možemo stvoriti i saveze. Povijest je stanovnicima Srednje Europe ponovno pružila priliku da izgrade novi sustav saveza temeljen na svojim nacionalnim interesima. Na taj način oni se mogu zaštititi od prijetnji koje dolaze i sa Istoka i sa Zapada.

Viktor Orban o nacionalnom samopoštovanju:

Uspon svakog naroda počinje jačanjem samopoštovanja. Pogledajte samo na dva najnovija primjera sa Zapada: Trumpovu Ameriku i uspjeh Borisa Johnsona. Samopoštovanje građana u problematičnoj zemlji može se vratiti samo zajedno s onim njihove nacije. Dakle, ključ za napredak prema gore je vraćanje nacionalnog samopoštovanja.

Viktor Orban o ciljevima i dostignućima u zadnjih 10 godina:

Postavili smo sebi cilj dokazati sebi i svijetu – da smo i dalje netko, a ne oni koji skrušeno traže kredite MMF-a i novac EU. Jednostavano je. Trebalo je samo otkriti tko smo, pokazati da smo Mađari: s tisuću godina kršćanske državnosti…

Kada smo vidjeli da putovi koje su nam označili Bruxelles i Washington nisu održivi, bili smo prisiljeni stvoriti novi. Duboko smo udahnuli, postavili temelje i napokon dobili kršćanski, nacionalni ustav.

Vratili smo MMF-u novac koji su nam posudili prije roka, stvorili smo 850.000 radnih mjesta, uredili financije, radnicima vratili poštovanje i uvažavanje, obitelji su dobile mjesto u društvu koje im pripada, pokrenuli smo ujedinjenje nacije i povezali smo mađarske zajednice preko granica s matičnom državom. U gospodarskim izvješćima koja su ovog tjedna objavljena u Bruxellesu, u 2019. godini Mađarska ima najbrže rastuće gospodarstvo na ovom kontinentu!

Viktor Orban o Bruxellesu:

Oni odbijaju prihvatiti da u ovom dijelu svijeta, oslobađajući se liberalnog teoretiziranja, možemo izvući našu slobodu iz tri jednostavna kršćanska zakona: stekli smo sposobnost razlikovanja dobra od lošeg; Bog nas je sve stvorio na svoju sliku, tako da smo svi jednaki – bez obzira na podrijetlo i boju kože; a kršćanstvo nas uči da činimo drugima onako kako bismo to učinili prema nama. Europa je zaboravila da se svijet političkih sloboda može izgraditi iz tih zakona. Ono što se dogodilo i događa u Mađarskoj ne može se izraziti na liberalnom jeziku Bruxellesa.

Viktor Orban o mađarskom putu:

Umjesto briselskog diktata postoji drugi put – mađarski način života – smanjenje poreza, proizvodnja umjesto duga, rad umjesto socijalnih davanja, poduzetništvo umjesto oštre prakse, domoljubno gospodarstvo umjesto globalističkog trgovanja, nacionalni identitet i karakter umjesto ropstva i mađarske djece umjesto migranata. (!)

Viktor Orban o komunistima, liberalima, Sorosu i EU:

Mađarsku je skoro do bankrota dovela vlada bivših komunista koja je provodila liberalnu politiku.

U stvari, ne postoje liberali: liberali nisu ništa drugo do komunisti sa fakultetskom diplomom. Da smo se savjetovali s njima, sada bi Mađarska bila na odjelu intenzivnog liječenja, s cijevima MMF-a i briselskim kreditom pričvršćenim za svaki ud. A prsti na ventilima koji reguliraju protok kredita pripadali bi Georgeu Sorosu. Taj George Soros pokušao je u zadnjih 30 godina opljačkati Mađarsku u tri zasebna navrata!

Prvi put to je bilo početkom devedesetih, kada je želio otkupiti sav državni dug države: čitav mađarski državni dug u rukama jedne osobe, sudbina svakog Mađara u rukama Georgea Sorosa!

Uspjeli smo to, a zahvalnost i priznanje zaslućuje József Antall koji je to spriječio.

Sjećam se 1994., kada nas je Soros drugi put htio opljačkati. Pokušao je oteti OTP banku, koja je tada bila jedinstveno dominantna mađarska banka. Novac gotoco svakog našeg građanina prešao bi tako u ruke jedne osobe! Nije mu uspjelo.  Zahvalnost i priznanje zaslužuje za to Gyula Horn jer nije to dopustio. Danas sve veći uspjeh OTP-a dokaz je da je imao pravo.

A čak se i mladi mogu sjetiti trećeg pokušaja!

U 2015., mreže krijumčara ljudi prerušene u organizacije za ljudska prava dovele su stotine tisuća migranata na mađarsku granicu. A kad je Europa već pucala pod težinom migracija, Soros je objavio da je spreman ponuditi kredit za financiranje naselja za milijun migranata godišnje. Imajte na umu da je Sorosov plan, planirano naseljavanje grupa stranog stanovništva, još uvijek na dnevnom redu: operacija je u tijeku i moramo se čvrsto i nepokolebljivo, obraniti!

Viktor Orban o ‘populizmu’:

Navikli smo smo na ‘predavanja o demokraciji’ u kojima nam tvrde kako ‘je onaj koji ne pleše na melodiju liberala, populist’. Uveli su si novu verziju pojma “klasni neprijatelj”. Ali dragi prijatelji, oni koji daju obećanja i odrćavaju ih nisu populisti, već demokrati. I mi Mađari ne bismo se trebali ustručavati svrstati sebe u tu kategoriju.

Advertisement

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kosinjska dolina

Published

on

By

Kosinjska dolina bit će potopljena, pod vodom bit će kuće, polja, groblja, crkve, arheološka nalazišta (istražena i neistražena). Malobrojno stanovništvo bit će raseljeno i ostat će samo sjećanje i zapisi kako je nekada bilo.

Kameni Kosinjski most, građen od 1929. do 1936. godine, zamijenio je drveni most preko rijeke Like. Most povezuje Donji Kosinj s Gornjim Kosinjem, Mlakvom, Sušnjem, Podjelarom, Kosinjskim Bakovcem, Lipovim poljem i drugim mjestima. Izgradnjom novog sustava HEP Kosinj 2 i HE Senj 2 bit će potopljena naselja: Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i drugi zaseoci.

Gradi se Tunel Gornji Kosinj – Lipovo polje kojim će se voda usmjeriti u korito rijeke Like.

U Gornjem Kosinju je crkva sv. Antuna Padovanskog (podignuta 1692. godine) koja će biti potopljena. Na crkvi su dvije ploče: jednu ploču postavili su župnik i župljani 1983, a drugu ploču postavili su lički svećenici s narodom povodom 500-te obljetnice tiskanja Rimskog glagoljskog misala, prve tiskane knjige u Hrvata.

U Kosinju su tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga. Prva hrvatska glagoljska tiskara bila je u starom gradu Ribniku 1483. godine. (Zvonimir Kulundžić. 1960. Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskog juga. Zagreb.; Zvonimir Kulundžić, 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala – prve hrvatske tiskanje knjige. Zagreb.; Ivan Mance. 2013. Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak. Split. ISBN 978-953-336-028-7).

„Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon Gutenbergove Biblije. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.

Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.

Kosinjskim krajem vladali su Brinjski Frankopani. Kosinj je opljačkan i razoren, a stanovništvo raseljeno tijekom provale Turaka 1522. i 1525. godine.

HEP planira potopiti kosinjsku dolinu (Gornji Kosinj, Mlakvu, Podjelar i druge zaseoke) te stvoriti veliko akumulacijsko jezero. Stanovništvo će biti raseljeno, za zemlju, stambene i gospodarske objekte planira se dati neka sića (navodno 12 kuna po četvornom metru ?). Neki stanovnici dobiti će zamjenske stanove u Perušiću i drugdje. Pokušaji stanovnika Kosinja (450 potpisa), župnika iz Kosinja Pere Jurčevića, Crkve, povjesničara i arheologa nisu naišli na razumijevanje u HEP-u pa slijedi raseljavanje stanovnika i potop Kosinjske doline (polja, gospodarskih objekata, groblja, crkava, i arheoloških nalazišta).

Ostat će samo sjećanje, dok bude živih iz tog kraja, i zapisi putopisaca, povjesničara i arheologa o Kosinjskom kraju.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM – 58. Vinkovačke jeseni

Published

on

By

Ove godine su se održale 58-me Vinkovačke jeseni, smotra izvornog hrvatskog folklora i tradicijske kulture. Završnim svečanostima prethodile su Dječje jeseni gdje je preko 2 tisuće malih sudionika iz 55 društava iz cijele Hrvatske prošlo ulicama grada, predstavilo svoja sela i gradove te su pokazali ljubav prema tradiciji svoga zavičaja.

Tematski su ovogodišnje Vinkovačke jeseni vezane uz dukat,  zlatnik koji je u kulturi slavonskoga čovjeka prisutan od davnine.

Na kraju programa ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, zadnja tri dana, bilo je Svečano otvorenje, Svečani mimohod i Državna smotra izvornog hrvatskog folklora. Na središnjoj pozornici nastupile su najbolje folklorne skupine, njih 33 koje promiču hrvatski folklor i tradiciju.  Nastupili su i gosti iz Slovenije i Tajlanda.

U svečanom mimohodu centrom Vinkovaca prošlo je nešto manje od 60 folklornih skupina koje su pokazale sjaj i bogatstvo baštine hrvatskog naroda.

Nažalost, ove godine smotra je zbog svinjske kuge bila bez konjanika i konjskih zaprega.

Vinkovčani i njihovi gosti uživali su i u slavonskim delicijama te se tražilo mjesto više u Bircuzu, Slavonskom sokaku, Vinskom šoru i u kafićima. Lovačka društva dijelila su čobanac uz Bosut, djelio se i fiš-paprikaš te šaran na rašlje.

Continue Reading

Društvo

SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Bistričke

Published

on

By

Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.

Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno marijansko svetište.

Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.

Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Zagrebački nadbiskup dr.  Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.

Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved