Connect with us

Vijesti

OLIGARHIJE U NISKOM STARTU Otkriće ‘novog zlata’ u brdima srednje Azije izaziva stampedo?

Published

on

Tadžikistan i Kirgistan dvije su najsiromašnije zemlje u središnjoj Aziji, ali u svojim planinama imaju nešto što sve najbogatije zemlje svijeta žele. Kritične sirovine (CRM) ključni su sastojci u izradi velikog raspona proizvoda od pametnih telefona i računala do solarnih energetskih ćelija, vjetroturbina, električnih vozila (EV) i sustava za pohranu energije, piše njemački BneIntelliNews.

CRM (Critical Raw Materials) je pojam kojeg je zakoni uvela Europska Komisija 2011. kao metale i minerale ključne za europsku (pa i svjetsku) ekonomiju. Ideja je da bi EU trebala aktivno poticati vanjsku i unutarnju politiku kako bi osigurala stalan pritok ovih resursa. Tada ih je na listi bilo 11, no na zadnjem popisu ih je 34. Najbitniji su: grafit, litij i kobalt (koji se koriste u proizvodnji električnih baterija), silicij (bitna komponenta solarnih ploča) te rijetki zemni metali koje se koriste za magnete i napredne čipove. No, sasvim je jasno da ove sirovine ne treba samo EU, već sve velesile. U jednoj od analiza EU, skup ovih minerala nazvan je “novim zlatom”.

Što se nalazi u zemlji siromašnog Kirgistana i Tadžikistana?

Kirgistan i Tadžikistan imaju relativno netaknuta nalazišta mnogih traženih ključnih minerala. Ogromno povećanje prihoda moglo bi se očekivati ​​za dvije zemlje, ali trebat će im strana pomoć da izvuku resurse iz temelja i dođu do dalekih tržišta. Što je u zemlji? Tadžikistan tvrdi da ima naslage svakog elementa iz Mendeljejevljevog periodnog sustava.

Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon razgovarao je 22. siječnja sa skupinom katarskih poslovnih ljudi i investitora koji su bili u posjetu, rekavši im da bi Tadžikistan bio idealno mjesto za proizvodnju električnih vozila (EV) budući da zemlja ima tvornicu aluminija, kao i nalazišta litija. Tadžikistanski domaćini također su izvijestili katarske goste da Tadžikistan ima “800 nalazišta minerala, rijetkih i plemenitih metala, uključujući bakar, srebro, zlato, olovo, litij, antimon, nikal, volfram, vanadij i druge rijetke minerale”. Na popis su mogli dodati berilij, rubidij, cezij, titan, tantal, galij, indij, aktinij, radij i francij.

Tjedan dana nakon Rahmonovih zapažanja, Ilhom Oymuhammadzoda, šef tadžikistanskog vladinog odjela za geologiju, potvrdio je da Tadžikistan ima velike količine antimona, koji se koristi u proizvodnji metaka i drugog streljiva (što nije zaobišlo američku vojnu industriju), poluvodičkih uređaja, baterija i ležajeva strojeva.

Oymuhammadzoda je rekao da je geološko istraživanje nalazišta Rivuti Bolo u sjevernom okrugu Gornaya Matcha (regija Sughd) pokazalo da ima najveće nalazište antimona “u središnjoj Aziji i samo mu malo nedostaje da bude najveće na svijetu”. S druge strane, Kirgistan je poznat po rudarskoj industriji zlata, ali zemlja također ima nalazišta antimona, mangana, vanadija, volframa, berilija, bizmuta, litija, tantala, niobija i rijetkih zemnih metala 

Nacionalizacije rudnika

Međutim, strane rudarske tvrtke imale su poteškoća u radu u Kirgistanu. Kanadska tvrtka Centerra Gold (ranije se zvala Cameco) upravljala je vodećim rudnikom zlata Kumtor u sjeveroistočnom Kirgistanu gotovo 30 godina, sve dok ga vlasti nisu stavile pod vanjsko upravljanje 2021. godine i na kraju preotele potpunu kontrolu kanadskoj tvrtki. Aktualni predsjednik Sadyr Japarov, koji je došao na vlast krajem 2020., pozivao je na nacionalizaciju Kumtora na prosvjedima još 2012.

Također je slučaj da su kineske rudarske tvrtke bile prisiljene obustaviti ili potpuno prekinuti rad u nekoliko područja Kirgistana nakon pritužbi lokalnog stanovništva o šteti okolišu. Međutim, Kumtor i drugi rudnici zlata u Kirgistanu bliže se kraju komercijalne produktivnosti nakon desetljeća rudarenja. Bit će potrebni novi izvori prihoda.

Parlament Kirgistana usvojio je 8. veljače amandmane na zakon o korištenju podzemlja. Amandmani “jačaju državnu kontrolu nad geološkim proučavanjem velikih i srednjih mineralnih naslaga.” Istog dana predsjednik Japarov potpisao je dekret “O provedbi Nacionalnog projekta za ekstrakciju polimetala i rijetkih zemnih metala (REE) za dinamičan razvoj gospodarstva Kirgiške Republike.” Također 8. veljače, parlamentarni zastupnik Balbak Tulobayev predložio je ponovno pokretanje nalazišta Ak-Tyuz, operativnog u sovjetsko doba, gdje ima urana i drugih minerala.

Uran

Dugotrajni problemi kontaminacije iz rudnika urana iz sovjetske ere muče nekoliko desetaka zajednica u Kirgistanu, a to je dovelo do zabrane istraživanja ili rudarenja urana u zemlji koja je stupila na snagu početkom 2020. Prije zabrane, istraživanje urana provodilo se na 18 lokacija u Kirgistanu. Cijena urana bila je u prosjeku oko 40 USD po funti (0,45 kg) 2023., ali je cijena skočila na oko 100 USD u prvim tjednima 2024. zbog prijeteće nestašice zaliha.

Ovo povećanje cijene vjerojatno je bio razlog zašto je Japarov 20. veljače posjetio područje u blizini rudnika urana Kyzyl-Ompol u sjeveroistočnom Kirgistanu i najavio da tamošnja vlada ponovno pokreće rudarske operacije. U tijeku je svjetska utrka za uranom. Američki State Department bio je 8. veljače domaćin inauguracijske sjednice Dijaloga o kritičnim mineralima C5+1 je skupina pet srednjoazijskih zemalja i Sjedinjenih Država, a kada se američki predsjednik Joe Biden sastao s čelnicima Središnje Azije na marginama Opće skupštine UN-a u rujnu 2023., signalizirao je američki interes za sirovinama u Središnjoj Aziji.

“U duhu suradnje C5+1, svaka je zemlja istaknula dobrobit zajedničkog rada na unapređenju naših zajedničkih ključnih mineralnih ciljeva, uključujući diversifikaciju tržišta i razvoj tehnologija na način koji će koristiti svim našim građanima”, piše na stranicama američke vlade.

Upliću se velesile

U priopćenju američkog State Departmenta spominje se interes Sjedinjenih Država za uključivanje regije srednje Azije u globalne lance opskrbe ključnim mineralima, jačanje gospodarske suradnje i unaprjeđenje prijelaza na čistu energiju, uz istovremeno zaštitu jedinstvenih ekosustava središnje Azije.

Od 29. do 30. siječnja Europska unija bila je domaćin Foruma ulagača u prometnu povezanost EU i Središnje Azije. EU je predstavio program financiranja i ulaganja vrijedan 10 milijardi eura za Središnju Aziju, koji uključuje suradnju u vađenju i izvozu CRM-a. Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell spomenuo je razgovore s predstavnicima srednje Azije o CRM-u i rekao da će to biti tema na nadolazećem summitu EU-srednja Azija u Uzbekistanu, koji je zakazan za ovo proljeće.

Rusija također nedavno raspravlja o suradnji u rudarstvu s Tadžikistanom. Kada je predsjednik Rahmon posjetio Moskvu u studenom prošle godine, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je: “Ruske tvrtke zainteresirane su za zajedničko geološko istraživanje i proizvodnju urana, kao i rijetkih i rijetkih zemnih metala, uključujući litij, s tadžikistanskim partnerima”.

Kina već dugo širi krakove

Srednjoazijski istočni susjed Kina traži CRM-ove u središnjoj Aziji, u nekim slučajevima, više od desetljeća. Članak iz prosinca 2016. izvijestio je da su kineski geolozi napredovali dalje prema zapadu od tadžikistansko-kineske granice dok su tražili i bilježili nalazišta minerala u visokim planinama istočne Tadžikistanske autonomne oblasti Gorno-Badakhshan (GBAO). U izvješću se navodi da su kineski geolozi već radili na tom području nekih šest godina i da su zajedno s tadžikistanskim geolozima “identificirali i mapirali depozite najmanje 47 minerala diljem regije GBAO”.

Kineske rudarske tvrtke najviše su prisutne u Kirgistanu. Te su se tvrtke do sada koncentrirale na zlato i u manjoj mjeri na ugljen, ali njihovo dugogodišnje iskustvo u Kirgistanu (rudarska tvrtka Zhong Ji započela je s radom u Kirgistanu 2009.) i rad na nalazištima diljem zemlje sigurno je ovim tvrtkama dalo ideju o ​​gdje bi se mogla nalaziti ili se nalaze druga mineralna nalazišta.

Međutim, nepovoljan imidž Kirgistana o kineskim rudarskim tvrtkama velika je mana za Kinu. Osim toga, Kirgistan već duguje kineskoj Exim banci nekih 1,7 milijardi dolara, što je 43% ukupnog vanjskog duga Kirgistana, a Biškek možda neće htjeti uzeti više zajmova od svog divovskog istočnog susjeda.

Kada?

Stvarna proizvodnja CRM-a u Kirgistanu i Tadžikistanu još je vjerojatno udaljena nekoliko godina. Uspjesi u istraživanju su potrebni prije nego što se može pokrenuti održiva proizvodnja i obje zemlje Srednje Azije morat će odabrati strane partnere za financijsku i tehničku pomoć. Srećom, čini se da će dotični minerali biti traženi još mnogo godina.

Vječno pitanje u slučaju svih srednjoazijskih država je hoće li ovaj novi izvor prihoda dovesti do bilo kakvog poboljšanja socio-ekonomske situacije ljudi ili će samo osigurati novi izvor prihoda za elite zemalja. Također postoji zabrinutost zbog potencijalne štete za okoliš, posebno jer su izvorišta mnogih prekograničnih rijeka u planinama Kirgistana i Tadžikistana.

izvor: BneIntelliNews | Geopolitika.news

Vijesti

Demokrati se pripremaju za potencijalni potop Bidena u studenom

Published

on

Prema članku POLITICA objavljenom u utorak ujutro, mnogi su demokrati nedavno izrazili sve veću zabrinutost da će predsjednik Joe Biden izgubiti od bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u studenom.

U članku su autori Christopher Cadelago, Sally Goldenberg i Elena Schneider napisali da se “prožimajući osjećaj straha ustalio na najvišim razinama Demokratske stranke zbog izgleda predsjednika Joea Bidena za ponovni izbor”.

“[Pre]ranih pet mjeseci od izbora, tjeskoba se pretvorila u opipljivu strepnju, prema više od desetak stranačkih čelnika i operativaca,” dodali su autori.

Objasnili su da je “jaz između onoga što će demokrati reći na TV-u ili u tisku i onoga što će poslati svojim prijateljima samo porastao kako je rasla zabrinutost oko Bidenovih izgleda.”

Anonimni demokratski operativac opisao je “pomamu” među Bidenovim taborom. Ovo “sluđivanje”, rekao je, uvelike je posljedica činjenice da Biden dosljedno zaostaje za Trumpom u anketama.

Operativac je za POLITICO rekao da se njegovi kolege demokrati posebno boje mogućnosti da Biden izgubi od Trumpa – više nego da bi izgubio od generičkog republikanca. “Ovo nije, ‘O moj Bože, Mitt Romney bi mogao postati predsjednik'”, rekao je publikaciji. “To je ‘O moj Bože, demokraciji bi mogao doći kraj’.”

Osim toga, članak POLITICO opisao je popis koji je sastavio demokratski savjetnik “gotovo dva tuceta razloga zašto bi Biden mogao izgubiti”. Savjetnik je podijelio popis glavnim donatorima stranke.

Popis uključuje razloge “od imigracije i visoke inflacije do [Bidenove] dobi, nepopularnosti potpredsjednice Kamale Harris i prisutnosti kandidata treće strane poput Roberta F. Kennedyja Jr.”

Savjetnik koji je napravio popis dodao je: “Popis zašto bismo ‘mogli’ pobijediti je tako mali da ga čak ne moram držati na svom telefonu.”

POLITICO je također citirao veterana demokratskog stratega Petea Giangreca, koji je priznao da je Bidenov dosije kao predsjednika nepopularan među američkim biračima u usporedbi s Trumpovim.

“Ako je okvir ove utrke, ‘Što je bilo bolje, 3,5 godine pod Bidenom ili četiri godine pod Trumpom’, gubimo to svaki dan u tjednu i dvaput u nedjelju”, rekao je Giangreco.

Posljednja anketa pokazala je da bi Trump najvjerojatnije pobijedio da se predsjednički izbori održavaju danas.

Ankete New York Timesa i Siene objavljene ranije ovog mjeseca pokazale su da bivši predsjednik vodi Bidena s ugodnom razlikom u mnogim ključnim državama na bojištu.

Najznačajnije je da je anketa pokazala da Trump ima nevjerojatnih 12 bodova prednosti među registriranim glasačima u Nevadi – stanje koje je Biden nosio prije četiri godine.

CatholicVote je ranije objavio:

Analitičari drastičnu promjenu pripisuju činjenici da su hispanoamerički birači u posljednjih nekoliko godina velikom većinom bili skloni Trumpu. Otprilike 20% birača u Nevadi su Hispanoamerikanci.

Kada su anketirani samo vjerojatni birači, Trumpovo vodstvo u Nevadi poraslo je na 13 bodova.

Ankete Timesa također pokazuju da Trump ima zdravu prednost nad trenutnim predsjednikom u nekolicini drugih žestoko osporavanih swing država. Trump vodi s 10 bodova u Georgiji i sedam bodova više od Bidena među registriranim glasačima u Arizoni i Michiganu. Sve su te države glasale za Bidena 2020.

Kao što je primijetio CatholicVote, ista je anketa pokazala da “gotovo jedan od pet registriranih birača iz šest swing država, uključujući mnoge katolike, nije glasao na predsjedničkim izborima 2020.”.

Continue Reading

Vijesti

Čudesna vizija iza blagdana Tijelova

Published

on

Proslava Tijelova može se pratiti do vizije koju je o liturgijskoj godini imala belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća – piše Philip Kosloski u Altea-i.

Rimski obred Katoličke crkve svake godine nakon nedjelje Trojstva slavi blagdan Tijela i Krvi Gospodnje.

Međutim, Crkva nije uvijek slavila ovaj blagdan, a veliki utjecaj iza njega imala je belgijska časna sestra Juliana iz 13. stoljeća.

Viđenje svete Julijane

Juliana je bila duboko posvećena Svetoj Euharistiji od ranog djetinjstva i prema piscu Aleteije Joanne McPortland, “ušla je u redovnički život u dobi od 13 godina, služeći u hospiciju za gubavce koji je vodila njezina zajednica.”

U to je vrijeme počela imati neobičnu viziju. Pisac Heinrich Stieglitz pripovijeda viziju u svojoj knjizi The Church Year: Talks to Children:

Već u svojoj šesnaestoj godini Julijana je imala izvanrednu viziju dok je bila na molitvi. Vidjela je pun mjesec kako jarko sja, ali na njemu je bila tamna mrlja kao da je njegov komad izbio. Isprva nije mogla razumjeti viziju. Što je češće gledala taj neobičan prizor, to je njezino čuđenje raslo.

U početku je mislila da je vizija demonskog podrijetla i molila je Boga za pomoć:

“Je li to iskušenje Zloga?” – zabrinuto je upitala. Usrdno je molila, a vizija je ipak ostala. Usred gorućih suza djevojka je zamolila svog Spasitelja punog ljubavi da joj objasni što to znači.

Prema izvješću, Isus je odgovorio na Julianin zahtjev i rekao joj što je točno vizija trebala predstavljati:

Na kraju joj je Isus rekao: “Mjesec predstavlja crkvenu godinu. Tamna mrlja na njegovoj sjajnoj površini znači da još uvijek nedostaje jedna gozba. Moja je volja da se ustanovi velika svetkovina u čast Moga Presvetoga Tijela. Veliki četvrtak više je dan žalosti nego radosti. Sada idi i objavi to svijetu.” Ponizna časna sestra uzdržala se pred takvim zadatkom i rekla našem Gospodinu ovako: “Gospodine,” rekla je, “ja sam samo jednostavna djevojka i nisam nimalo dostojna. Zato te molim da ovo djelo povjeriš svetim i učenim svećenicima.”

U početku Juliana nije nikome rekla, no s vremenom je povjerila svoju viziju nekolicini ljudi, a zatim je račun došao do samog pape.

Dok će sveti Toma Akvinski s vremenom napisati prekrasne poetske pjesme za ovaj novi blagdan, slavlje vjerojatno ne bi postojalo da nije bilo svetosti svete Julijane i njezine otvorenosti za primanje Božje riječi.

Philip Kosloski /Altea

Continue Reading

Vijesti

Biden se boji ‘velikog židovskog utjecaja’

Published

on

Američki predsjednik neće riskirati da naljuti lobi u Washingtonu, rekao je savjetnik za sigurnost za Project Veritas

Predsjednik SAD-a Joe Biden pod pritiskom je progresivnog krila Demokratske stranke da oštrije osudi izraelske postupke u Gazi, ali to neće učiniti osim ako ne osvoji drugi mandat, rekao je dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Project Veritas.

Bidenov stav o Izraelu rezultat je pažljivih “političkih kalkulacija”, rekao je savjetnik za politiku Vijeća za nacionalnu sigurnost Sterlin Waters tajnom novinaru za Project Veritas, konzervativni medij poznat po operacijama skrivenih kamera.

S jedne strane, Biden i njegovi glavni suradnici moraju reći Izraelu da “nećete nastaviti lagati, bombardirati i ubijati svu ovu djecu bez suočavanja s ozbiljnim posljedicama” kako bi umirili progresivne glasače, objasnio je Waters u videu koji je objavljen u utorak. Međutim, kad bi Biden to učinio, nastavio je Waters, razljutio bi “veliki, moćni židovski utjecaj u republikanskoj i demokratskoj politici” i suočio se s klevetničkom kampanjom koja bi ga koštala predsjedničkih izbora u studenom ove godine.

“Kada bi Biden ponovno pobijedio, mogao bi biti mnogo iskreniji kada je rekao ‘ne’”, rekao je Waters. “[Ali] to je odluka drugog mandata.”

Trenutačno se čini da se Bidenovo stajalište o Izraelu mijenja iz dana u dan, s američkim predsjednikom koji je u nedjelju okupljenim studentima rekao da podržava “trenutni prekid vatre kako bi se zaustavile borbe” u Gazi, a novinarima u ponedjeljak rekao da “stojimo uz Izrael da ukloni [vođu Hamasa Yahyu] Sinwara i ostale koljače Hamasa.”

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da Izrael može uništiti Hamas samo invazijom na Rafah, grad u južnoj Gazi u kojem se trenutno nalazi više od milijun raseljenih Palestinaca.

Ranije ovog mjeseca, Biden je zaprijetio da će zaustaviti isporuku oružja Izraelu ako Netanyahu naredi kopnenu invaziju na Rafah, odluka za koju je Waters rekao da je “politički rizik”.

Međutim, dok je Bijela kuća zamrznula isporuku bombi Izraelu krajem travnja, Biden je odobrio drugu prodaju oružja vrijednu milijardu dolara – uključujući tenkovsko streljivo i minobacačke granate – židovskoj državi nekoliko dana nakon što je obećao uskratiti buduće isporuke.

Izrael je napadao Rafah zračnim napadima posljednja dva tjedna, uz pokretanje ograničenih kopnenih operacija u istočnim četvrtima grada. Netanyahu je odbacio Bidenovu prijetnju da će prekinuti vojnu pomoć, izjavivši da će se Izrael “boriti našim noktima” ako bude potrebno.

Unatoč Netanyahuovom hvalisanju, premijerov ratni kabinet odložio je planove za veliku ofenzivu u Rafi i odlučio se za ograničeniji pristup koji će minimizirati civilne žrtve, izvijestio je u ponedjeljak Washington Post. Izraelski izvori koji su razgovarali s Postom rekli su da je ovaj pristup odabran kako bi se izbjegao gnjev SAD-a.

Dan prije nego što je Watersov intervju objavljen, dužnosnik američkog State Departmenta rekao je za Politico da je državni tajnik Antony Blinken naredio zaposlenicima da prestanu objavljivati detalje povjerljivih razgovora u vezi sa sukobom Izraela i Hamasa medijima (Project Veritas, Logicno)

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved