Connect with us

Vijesti

OLIGARHIJE U NISKOM STARTU Otkriće ‘novog zlata’ u brdima srednje Azije izaziva stampedo?

Published

on

Tadžikistan i Kirgistan dvije su najsiromašnije zemlje u središnjoj Aziji, ali u svojim planinama imaju nešto što sve najbogatije zemlje svijeta žele. Kritične sirovine (CRM) ključni su sastojci u izradi velikog raspona proizvoda od pametnih telefona i računala do solarnih energetskih ćelija, vjetroturbina, električnih vozila (EV) i sustava za pohranu energije, piše njemački BneIntelliNews.

CRM (Critical Raw Materials) je pojam kojeg je zakoni uvela Europska Komisija 2011. kao metale i minerale ključne za europsku (pa i svjetsku) ekonomiju. Ideja je da bi EU trebala aktivno poticati vanjsku i unutarnju politiku kako bi osigurala stalan pritok ovih resursa. Tada ih je na listi bilo 11, no na zadnjem popisu ih je 34. Najbitniji su: grafit, litij i kobalt (koji se koriste u proizvodnji električnih baterija), silicij (bitna komponenta solarnih ploča) te rijetki zemni metali koje se koriste za magnete i napredne čipove. No, sasvim je jasno da ove sirovine ne treba samo EU, već sve velesile. U jednoj od analiza EU, skup ovih minerala nazvan je “novim zlatom”.

Što se nalazi u zemlji siromašnog Kirgistana i Tadžikistana?

Kirgistan i Tadžikistan imaju relativno netaknuta nalazišta mnogih traženih ključnih minerala. Ogromno povećanje prihoda moglo bi se očekivati ​​za dvije zemlje, ali trebat će im strana pomoć da izvuku resurse iz temelja i dođu do dalekih tržišta. Što je u zemlji? Tadžikistan tvrdi da ima naslage svakog elementa iz Mendeljejevljevog periodnog sustava.

Tadžikistanski predsjednik Emomali Rahmon razgovarao je 22. siječnja sa skupinom katarskih poslovnih ljudi i investitora koji su bili u posjetu, rekavši im da bi Tadžikistan bio idealno mjesto za proizvodnju električnih vozila (EV) budući da zemlja ima tvornicu aluminija, kao i nalazišta litija. Tadžikistanski domaćini također su izvijestili katarske goste da Tadžikistan ima “800 nalazišta minerala, rijetkih i plemenitih metala, uključujući bakar, srebro, zlato, olovo, litij, antimon, nikal, volfram, vanadij i druge rijetke minerale”. Na popis su mogli dodati berilij, rubidij, cezij, titan, tantal, galij, indij, aktinij, radij i francij.

Tjedan dana nakon Rahmonovih zapažanja, Ilhom Oymuhammadzoda, šef tadžikistanskog vladinog odjela za geologiju, potvrdio je da Tadžikistan ima velike količine antimona, koji se koristi u proizvodnji metaka i drugog streljiva (što nije zaobišlo američku vojnu industriju), poluvodičkih uređaja, baterija i ležajeva strojeva.

Oymuhammadzoda je rekao da je geološko istraživanje nalazišta Rivuti Bolo u sjevernom okrugu Gornaya Matcha (regija Sughd) pokazalo da ima najveće nalazište antimona “u središnjoj Aziji i samo mu malo nedostaje da bude najveće na svijetu”. S druge strane, Kirgistan je poznat po rudarskoj industriji zlata, ali zemlja također ima nalazišta antimona, mangana, vanadija, volframa, berilija, bizmuta, litija, tantala, niobija i rijetkih zemnih metala 

Nacionalizacije rudnika

Međutim, strane rudarske tvrtke imale su poteškoća u radu u Kirgistanu. Kanadska tvrtka Centerra Gold (ranije se zvala Cameco) upravljala je vodećim rudnikom zlata Kumtor u sjeveroistočnom Kirgistanu gotovo 30 godina, sve dok ga vlasti nisu stavile pod vanjsko upravljanje 2021. godine i na kraju preotele potpunu kontrolu kanadskoj tvrtki. Aktualni predsjednik Sadyr Japarov, koji je došao na vlast krajem 2020., pozivao je na nacionalizaciju Kumtora na prosvjedima još 2012.

Također je slučaj da su kineske rudarske tvrtke bile prisiljene obustaviti ili potpuno prekinuti rad u nekoliko područja Kirgistana nakon pritužbi lokalnog stanovništva o šteti okolišu. Međutim, Kumtor i drugi rudnici zlata u Kirgistanu bliže se kraju komercijalne produktivnosti nakon desetljeća rudarenja. Bit će potrebni novi izvori prihoda.

Parlament Kirgistana usvojio je 8. veljače amandmane na zakon o korištenju podzemlja. Amandmani “jačaju državnu kontrolu nad geološkim proučavanjem velikih i srednjih mineralnih naslaga.” Istog dana predsjednik Japarov potpisao je dekret “O provedbi Nacionalnog projekta za ekstrakciju polimetala i rijetkih zemnih metala (REE) za dinamičan razvoj gospodarstva Kirgiške Republike.” Također 8. veljače, parlamentarni zastupnik Balbak Tulobayev predložio je ponovno pokretanje nalazišta Ak-Tyuz, operativnog u sovjetsko doba, gdje ima urana i drugih minerala.

Uran

Dugotrajni problemi kontaminacije iz rudnika urana iz sovjetske ere muče nekoliko desetaka zajednica u Kirgistanu, a to je dovelo do zabrane istraživanja ili rudarenja urana u zemlji koja je stupila na snagu početkom 2020. Prije zabrane, istraživanje urana provodilo se na 18 lokacija u Kirgistanu. Cijena urana bila je u prosjeku oko 40 USD po funti (0,45 kg) 2023., ali je cijena skočila na oko 100 USD u prvim tjednima 2024. zbog prijeteće nestašice zaliha.

Ovo povećanje cijene vjerojatno je bio razlog zašto je Japarov 20. veljače posjetio područje u blizini rudnika urana Kyzyl-Ompol u sjeveroistočnom Kirgistanu i najavio da tamošnja vlada ponovno pokreće rudarske operacije. U tijeku je svjetska utrka za uranom. Američki State Department bio je 8. veljače domaćin inauguracijske sjednice Dijaloga o kritičnim mineralima C5+1 je skupina pet srednjoazijskih zemalja i Sjedinjenih Država, a kada se američki predsjednik Joe Biden sastao s čelnicima Središnje Azije na marginama Opće skupštine UN-a u rujnu 2023., signalizirao je američki interes za sirovinama u Središnjoj Aziji.

“U duhu suradnje C5+1, svaka je zemlja istaknula dobrobit zajedničkog rada na unapređenju naših zajedničkih ključnih mineralnih ciljeva, uključujući diversifikaciju tržišta i razvoj tehnologija na način koji će koristiti svim našim građanima”, piše na stranicama američke vlade.

Upliću se velesile

U priopćenju američkog State Departmenta spominje se interes Sjedinjenih Država za uključivanje regije srednje Azije u globalne lance opskrbe ključnim mineralima, jačanje gospodarske suradnje i unaprjeđenje prijelaza na čistu energiju, uz istovremeno zaštitu jedinstvenih ekosustava središnje Azije.

Od 29. do 30. siječnja Europska unija bila je domaćin Foruma ulagača u prometnu povezanost EU i Središnje Azije. EU je predstavio program financiranja i ulaganja vrijedan 10 milijardi eura za Središnju Aziju, koji uključuje suradnju u vađenju i izvozu CRM-a. Visoki predstavnik EU za vanjske poslove Josep Borrell spomenuo je razgovore s predstavnicima srednje Azije o CRM-u i rekao da će to biti tema na nadolazećem summitu EU-srednja Azija u Uzbekistanu, koji je zakazan za ovo proljeće.

Rusija također nedavno raspravlja o suradnji u rudarstvu s Tadžikistanom. Kada je predsjednik Rahmon posjetio Moskvu u studenom prošle godine, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je: “Ruske tvrtke zainteresirane su za zajedničko geološko istraživanje i proizvodnju urana, kao i rijetkih i rijetkih zemnih metala, uključujući litij, s tadžikistanskim partnerima”.

Kina već dugo širi krakove

Srednjoazijski istočni susjed Kina traži CRM-ove u središnjoj Aziji, u nekim slučajevima, više od desetljeća. Članak iz prosinca 2016. izvijestio je da su kineski geolozi napredovali dalje prema zapadu od tadžikistansko-kineske granice dok su tražili i bilježili nalazišta minerala u visokim planinama istočne Tadžikistanske autonomne oblasti Gorno-Badakhshan (GBAO). U izvješću se navodi da su kineski geolozi već radili na tom području nekih šest godina i da su zajedno s tadžikistanskim geolozima “identificirali i mapirali depozite najmanje 47 minerala diljem regije GBAO”.

Kineske rudarske tvrtke najviše su prisutne u Kirgistanu. Te su se tvrtke do sada koncentrirale na zlato i u manjoj mjeri na ugljen, ali njihovo dugogodišnje iskustvo u Kirgistanu (rudarska tvrtka Zhong Ji započela je s radom u Kirgistanu 2009.) i rad na nalazištima diljem zemlje sigurno je ovim tvrtkama dalo ideju o ​​gdje bi se mogla nalaziti ili se nalaze druga mineralna nalazišta.

Međutim, nepovoljan imidž Kirgistana o kineskim rudarskim tvrtkama velika je mana za Kinu. Osim toga, Kirgistan već duguje kineskoj Exim banci nekih 1,7 milijardi dolara, što je 43% ukupnog vanjskog duga Kirgistana, a Biškek možda neće htjeti uzeti više zajmova od svog divovskog istočnog susjeda.

Kada?

Stvarna proizvodnja CRM-a u Kirgistanu i Tadžikistanu još je vjerojatno udaljena nekoliko godina. Uspjesi u istraživanju su potrebni prije nego što se može pokrenuti održiva proizvodnja i obje zemlje Srednje Azije morat će odabrati strane partnere za financijsku i tehničku pomoć. Srećom, čini se da će dotični minerali biti traženi još mnogo godina.

Vječno pitanje u slučaju svih srednjoazijskih država je hoće li ovaj novi izvor prihoda dovesti do bilo kakvog poboljšanja socio-ekonomske situacije ljudi ili će samo osigurati novi izvor prihoda za elite zemalja. Također postoji zabrinutost zbog potencijalne štete za okoliš, posebno jer su izvorišta mnogih prekograničnih rijeka u planinama Kirgistana i Tadžikistana.

izvor: BneIntelliNews | Geopolitika.news

Vijesti

CRKVA SVETOG DUHA Na današnju Blagovijest svečani početak trajnog euharistijskog klanjanja u Šibeniku

Published

on

Uvijek u tišini, uz ostale nakane, registrirani klanjatelji mole za prestanak rata u svijetu i da Gospodin očuva naš Hrvatski narod i Domovinu od svakog zla

U Hrvatskoj se otvara 15. kapela Trajnog euharistijskog klanjanja, u Šibeniku u crkvi Svetog Duha.

Na Blagovijest, 25. ožujka, mons. Tomislav Rogić, biskup šibenski, predslaviti će svečanu svetu misu u 19 sati u katedrali sv. Jakova apostola. Nakon mise slijedi procesija do crkve Svetog Duha u staroj jezgri Šibenika, gdje će o. biskup izložiti Presveti Oltarski Sakrament na trajnu adoraciju.

500 klanjatelja

Nada Burum, promotorica trajnog euharistijskog klanjanja objavila je da se više od 500 klanjatelja prijavilo na listu. Oni će se okupljati po uređenom rasporedu pred Presvetim Sakramentom, stavljajući Božje planove ispred svog vremena, svojih prava i svog prostora.

Uvijek u tišini, uz ostale nakane, registrirani klanjatelji mole za prestanak rata u svijetu i da Gospodin očuva naš Hrvatski narod i Domovinu od svakog zla. Za Book.hr priredila I. Adamić

izvor: Book.hr | Croativ.net

Continue Reading

Vijesti

Hodak: ‘Domaća orjuna u niskom startu, a mi se pitamo “može li rat dotaknuti Hrvatsku”’

Published

on

Koje li radosti! Hrvatska-Francuska 2:0 u Splitu. Rekli bi da je bila superiorna igra i siguran rezultat.

Vraga, sedamdeset od devedeset minuta lopta je bila kod Francuza. Međutim, Dalićeva odlična taktika i Ante Budimir, puno strpljenja i putujemo u Pariz po reprizu Splita. Najbolji igrač? Igrač je to kojega su se odrekli i Hajduk i Splićani – Ivan Perišić. Za Francuze je na terenu bio Ivan Grozni. A tek kako su nas oduševili naši navijači.

Veličanstvena gesta navijača bila je kad su rasprostrli ogromni transparent legendarnom Jean Michelu Niicolieru, vukovarskom dragovoljcu, koji je dao život za Hrvatsku. Transparent je sigurno najviše oduševio Puljka i njegovog zamjenika. Orjuna je čkomila, a naši su se navijači opet jednom pokazali kao istinski domoljubi. Još da tako uspješno odradimo u nedjelju i utakmicu Parizu pa smo u polufinalu. Moj dobar frend Boris je strastveni navijač Dinama i repke i ovaj puta umjereni optimist. “Uspjet ćemo samo ako budemo zadržali posjed lopte”. Sjetih se one stare definicije optimiste: Optimist je obično loše obaviješteni pesimist. Ipak, volio bi da je Boris u pravu. Objektivno, sve ovisi o najboljem, a to je Luka Modrić. Za tri dana mogli bi biti u nogometnom raju ako Francuzi ne shvate koliko smo bolji od njih. Neki suhi realista poslao mi je na fejs sliku flaše šljivovice s mogućim stadijima pijanstva…

Prvi stadij je… smijeh.
Drugi… on voli sve i svakoga.
Treći… govori preglasno.
Četvrti… grli nepoznate.
Peti.. govori sve jezike svijeta.
Šesti… najbogatiji je na svijetu.
Sedmi… gubi koordinate.
Osmi… vidi Merlin Monroe.
Deveti… glasa za Možemo!
Deseti… u Parizu pobjeđujemo Francuze bez problema…

Jedino grijeh daje živost i boju svakodnevnom sivilu. A nema većeg grijeha od gluposti…

Sve o Luki…

No, vratimo se još malo Luki Modriću. Orjunaši su sretni kad ga mogu podcjenjivati. Na fejsu “Nogometne novosti…” Sve o Luki… Govorili su da je sitne građe, i da nije za profesionalni nogomet. Govorili su i da je Real Madrid prevelik zalogaj za njega te da je najgore pojačanje koje je ikada stiglo u Kraljevski klub. Govorili su da je povučen i da malo govori pa ne može biti kapetan repke. Brzo ih je sve demantirao.

Ispisao je povijest Reala, osvojio je Zlatnu loptu, postao najtrofejniji igrač Reala u povijesti kluba sa 28 trofeja. Luka Modrić postaje najbolji igrač koji je ikada igrao na “ovim” prostorima. Sad rokću da je njegovo vrijeme prošlo. Stalno rokću zašto već ne odlazi u nogometnu mirovinu. On ponovno šuti i dalje sjajno igra te polako, ali sigurno postaje najbolji igrač u povijesti hrvatskog nogometa. Dok oni laju, on šuti i radi. Psi laju, a karavana prolazi. Laju oni čak kad su karavane već prošle, ali to je samo dokaz njihove zajedljive nemoći.

Sad kad su mu sva vrata otvorena, ubiti ga može smo propuh pun jala…

Iako je vodio neuredan život, život ga je sredio…

Jedan mali touch

Vraćam se opet malo politici. “Može li rat dotaknuti i Hrvatsku” pita se Hrvatski tjednik. Ma, “dajte najte…”! Jedan mali touch ne smije nas izbaciti iz koncepta!? Mali smo, ne pretendiramo na tuđe, Talijane i Slovence ne zanima naša obala, Mađari traže samo autoput od Budimpešte do Rijeke, Crnogorci bi Dubrovnik i Prevlaku, domaća orjuna je u niskom startu, a mi se pitamo “može li rat dotaknuti Hrvatsku”.

Već samo zbog neke rezolucije o vojnoj suradnji između Hrvatske, Kosova i Albanije odmah je u Srbiji nastala nervoza i galama. Po meni pitanje koje postavlja Hrvatski tjednik uskoro neće biti retoričko. Treba se odmah početi pripremati. Naš ministar obrane je okorjeli realist. To je dobro. Ujedno je i odgovor na pitanje može li nas rat dotaknuti. Volio bih da sam samo loše obavješteni pesimist. U eri Trumpa i Putina tamni oblaci svaki dan postaju sve tamniji i mračniji.

Evo jednog primjera naših tzv. “dobrosusjedskih odnosa”. Jadranko Prlić, bosanski Hrvat, osuđen je u Haagu na 25 godina zatvora. Ovih dana Prlić je podnio molbu za prijevremeno puštanje na slobodu. Sve je bilo u skladu sa Statutom suda u Haagu. Međutim, zahtjev mu je odbijen jer su sve bošnjačke udruge odbile podržati Prlićev zahtjev. I tako Prlić ostaje na izdržavanju kazne sve do 2032. godine. Haaško ponižavanje Hrvata se nastavlja uz poltronski pljesak hrvatskih ljevičara… Sjetite se u koliko su samo slučajeva hrvatske vlasti, upravo u ime dobrih odnosa s BiH, uvijek podržavale bošnjačke zahtjeve za pomilovanja, prijevremeno puštanje na slobodu itd. Opet jedan od bezbrojnih primjera hrvatskog političkog poltronstva.

Oscar Wilde je jednom napisao: “Svakog treba uzeti kao da je zao dok se ne dokaže suprotno”.

Još jedno razmišljanje Oscar Wildea o sebi: “Kao osoba na zlu glasu, potpuno sam podbacio. Neki me već toliko ogovaraju da tvrde kako u životu nisam učinio ni jednu lošu stvar. Naravno to mi se usude govoriti samo iz leđa”.

Odahnuo sam

U subotnjem Jutarnjem, na drugoj stranici veliki članak “Bruxelles potvrdio da je vojna suradnja Hrvatske s Albanijom i Kosovom legitimna”. Odahnuo sam! Hvala Bruxellesu! Svijet je pred velikim ratom, a EU nam dozvoljava da se započnemo pripremati za njega. Zagorci bi rekli “Smo se pripravili”. Samo onako usput, Kosovo već ima slične sporazume s Turskom, Britanijom, Norveškom, Amerikom, a sad su se i Hrvateki ohrabrili.

Vučić se odmah nakon objave deklaracije odjurio požaliti šefu NATO-a Rutteu kako se Hrvati i Albanci naoružavaju ne bi li napali njegovu zemljicu u kojoj teče med i mlijeko. Uostalom, zna se da Hrvati vole ratovati u Srbiji, baš kao 1990. g. kad su se Srbi morali braniti od “hrvatske agresije na Srbiju” tako što su ratovali po Hrvatskoj. Naravno, tako dugo dok nisu dobili po onoj stvari. Davor Ivanković u nedjeljnom Večernjem piše kako nas Vučićevo glasilo “Informer” ili bolje “Dezinformer” obavještava “Crknite dušmani: Srbija i Mađarska uskoro sklapaju jako moćan vojni savez!”. Naš ministar obrane Anušić na to se počeo bjesomučno tresti – od smijeha.

Uvijek nam spuštaju oni koji su se digli…

Od svih dizanja još mi se samo živci lagano dignu…

Već mjesecima naši mediji pomno pate prosvjede u Srbiji. Kažu nam kako su to prosvjedi protiv Vučića, njegove diktature, a za europsku Srbiju. Moš’ mislit’! Zvonimir Despot je u Večernjaku dobro detektirao kako se uopće ne radi o prosvjedima kojima bi se željelo promijeniti smjer aktualne srpske politike. Kad je na jednom od brojnih prosvjeda koji su do sada održani došla nekolicina mladih i istakla zastavu EU, Ukrajine i Gruzije, tzv. antirežimski prosvjednici su nasrnuli na njih vičući kako su sramota, da provociraju te da su dopuštene samo srpske i ruske zastave.

Međutim, nitko od tih istih prosvjednika nije se bunio kad je netko na prosvjedima nosio transparent s likom Gavrila Principa, a drugi s likom Draže Mihajlovića. Dakle, kroz cijelo to vrijeme navodne “mirne revolucije” nisu istaknute bilo kakve svježe ili bar proeuropske ideje i vrijednosti, sve se svodi na razbuktali srpski nacionalizam i pokušaj da se svrgne “kurta” da bi uzjahao “murta”. Zato nemam nikakvo razumijevanje za ovo višemjesečno divljanje koje me podsjeća na onu srpsku “igrale se delije nasred zemlje Srbije…”

Oscar Wilde upozorava: “Smijeh je dobar za početak prijateljstva, a daleko je najbolji za njegov kraj”.

Rusi su Ukrajinu poslali korpus padobranaca kao potporu tamošnjim Rusima koji su ondje ionako padobranci…

Prijateljice noći uhvatili su kako rade po danu. Radile su prekovremeno!

Kurve rata još nisu izgubile ni jedan rat…

Zvonimir Hodak/direktno.hr

Continue Reading

Vijesti

Pokrenuta nova trojezična inačica povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini”

Published

on

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini

Predstavljena je nova, redizajnirana verzija povijesno-obrazovnog portala “Komunistički zločini“, sada dostupna na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal pruža dubinski uvid u komunističke zločine, kršenja ljudskih prava i ideološke temelje totalitarnih režima, s ciljem edukacije globalne publike. Portal je opremljen novim vizualnim identitetom, redizajniranim logom i moderaniziranim korisničkim sučeljem, što omogućava jednostavno pretraživanje i brz pristup obrazovnim materijalima.

Jedna od ključnih značajki portala je višejezičnost, čime se proširuju mogućnosti pristupa i razumijevanja sadržaja na međunarodnoj razini.

Osim temeljnih informacija, portal nudi detaljne povijesne analize, svjedočanstva, arhivske dokumente i slučajeve, sve s ciljem rasvjetljavanja stvarnosti komunističkog režima.

Sadržaj će se kontinuirano nadopunjavati novim video materijalima, člancima, fotografijama i resursima, s posebnim naglaskom na članke na engleskom i španjolskom jeziku.

Ovaj portal ne samo da služi kao obrazovni alat za povjesničare, studente i edukatore, već i kao ključni izvor informacija za razumijevanje važnosti očuvanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima. Također, predstavlja središte Hrvatske međunarodne mreže za istraživanje komunističkih zločina i sjećanje, osnovane u travnju 2024. godine.

Portal je dostupan putem ovdje.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved