Connect with us

Vijesti

Plenković: Nema tko se nije javio – Merkel, Macron, Kurz, Orban …

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković rekao je u večerašnjoj HTV-ovoj emisiji 1 na 1 kako je ova godina bila prepuna kriza te izrazio nadu da će 2021. biti bolja.

Govoreći o razornim potresima koji su ovaj tjedan pogodili Hrvatsku Plenković je zahvalio svim službama, kao i brojnim građanima koji su pohrlili prema Sisačko-moslavačkoj županiji kako bi dali svoju pomoć. Izrazio je sućut obiteljima preminulih i ozlijeđenima, što je učinio i autor i voditelj emisije Romano Bolković.

– Ova je godina zaista prepuna kriza, rekao je Plenković.

– Možemo reći da idemo prema kraju te godine i da se nadamo da će 2021. biti bolja, dodao je.

Istaknuo je da su na Vladi donijeli paket mjera interventne pomoći te da će učiniti sve što mogu da organiziraju obnovu. Plenković je spomenuo potporu Europske komisije i svih članica EU-a te da je dvaput razgovarao sa šeficom Komisije Ursulom von der Leyen.

– Poruke koje stižu na mobitel, praktički nema tko se nije javio, od Angele Merkel, Emmanuela Macrona, Giuseppea Contea, Pedra Sancheza, Mateusza Morawieckog, Janez Janša je zvao odmah ujutro u ponedjeljak prije 8 sati, do, evo, Viktora Orbana, Sebastiana Kurza… Vidjeli ste i potporu Srbije koja je došla, zahvaljujemo i njima, našim susjedima, i iz Makedonije, i iz Kosova, Albanije, Crne Gore, BiH – svi su se javili i svi su spremni pomoći, istaknuo je premijer.

Na pitanje je li umoran od svih tih kriza odgovara – nemamo mi kad biti umorni.

– Dogodilo nam se vjerojatno sve loše što se može dogoditi u ovoj godini, međutim, mi smo tu, imamo povjerenje građana, treba se nositi sa svim tim problemima, krizama, poručio je Plenković, podsjetivši na svoju izjavu da je ovo godina u kojoj su svima još jednom demonstrirali snagu države. Rekao je da nema nijednog drugog aktera osim države koja je mogla u ovakvoj krizi, na primjer, stati iza radnika u privatnom sektoru i poslodavaca.

– Žao nam je za sve izgubljene živote zbog Covida-19, međutim, to je globalna pandemija koja pogađa one koji su najkrhkiji i u tom pogledu mislim da smo u prvom poluvremenu napravili sve što smo mogli, u ovom drugom s više iskustva morali smo balansirati i zdravstveni aspekt, i gospodarstvo, financije, naš način života, i činimo i dalje sve da smanjimo dinamiku zaraze i broj preminulih, poručio je premijer.

O iskustvu s koronavirusom

Osvrnuo se i na koronavirus, koji je prebolio, kao i njegova supruga. Prvih desetak dana sve mu je bilo blago, no kad je trebao izaći iz izolacije krenuo je dosta izražen kašalj, zbog čega je produžio izolaciju za još skoro tjedan dana, dok mu nije bilo bolje.

– Zaista se ne sjećam kad sam bio 17 dana u kontinuitetu kući, s obitelji. Malo nam je to pomoglo da se ponovno približimo više jedni drugima, osobito s djecom, jer ovaj posao ne ostavlja vam puno vremena, možda za njihove najšarmantnije, najslađe godine, rekao je Plenković, dodavši kako će njegova kći Mila uskoro napuniti četiri godine, a sin Mario ima šest.

– Tako da mi je to bilo, s jedne strane, jedna sreća u nesreći koja je bila jedinstvena prilika da budemo toliko skupa, rekao je Plenković.

Naglasio je i kako mu je drago što nikoga nije zarazio te je pozvao na disciplinu i zadržavanje pandemije u prihvatljivim okvirima.

O Hrvatskoj u Europskoj uniji: Moramo uloviti korak s ostalima

Plenković je između ostalog govorio i o višegodišnjem financijskom okviru Europske unije i pomoći Hrvatskoj zbog Covidom uzrokovane krize, istaknuvši kako je jedan od ključnih argumenata Hrvatske bio da smo najmlađa članica, jedina koja je koristila samo jedan sedmogodišnji financijski okvir.

– Tu smo u jedinstvenoj poziciji. Drugo, ako smo najmlađi, znači da smo manje uživali plodove članstva nego ostali. I kazali smo i našim partnerima i drugim članicama u EK – mi moramo uloviti korak s ostalima, rekao je Plenković.

Misli da je za naš uspjeh u privlačenju stranih ulagača ključno kreirati bolje poslovno okruženje, što znači da netko tko dolazi na neko novo tržište ima jasan, pouzdan pravni okvir, predvidljiv i povoljan porezni okvir, što manje administrativnih barijera, snažne mjere za borbu protiv korupcije i jasne smjernice razvoja.

– To je ključ, zato i usvajamo Nacionalnu razvojnu strategiju, poručio je.

Plenković je rekao i da se pokazalo kako posljedice ovakve pandemije mogu biti stvaranje još veće nejednakosti u društvima, a mi se kao društvo moramo boriti za socijalnu uključenost i smanjivati nejednakost. Zato je proces lovljenja koraka s drugima jako bitan, istaknuo je, i zbog toga je članstvo u EU-u ključno.

“Ne možemo se praviti da država ne postoji”

Reagirajući na kritike nekih poduzetnika poručio je kako otklanja tezu da smo tek u fazi da postanemo tržišna ekonomija. Rekao je da postoji krug ljudi koji na državu gleda kao na suvišni teret koji njima smeta.

– Ajmo se zamisliti u ovoj krizi da nema države, tko bi osigurao ova sredstva? Za zdravstvo, za plaće, za mirovine, za premoštavanje krize… Ne može to privatni sektor. To je napravila država, poručio je Plenković.

Pritom je istaknuo da su kroz pet valova porezne reforme smanjili porezno opterećenje građanima i poduzetnicima za više od 10 milijardi kuna. Rekao je da je ova Vlada za tržišno gospodarstvo, slobodu poduzetništva, odgovornost pojedinca u društvu, no da se ne možemo praviti da država ne postoji.

Politika prema BiH

U emisiji je otvorena i tema politike prema BiH, za koju je Plenković rekao da je susjedna i prijateljska država koju respektiramo, za koju želimo da ide naprijed prema Europi i da se interno konsolidira.

– Pritom želimo da prava Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda budu respektirana i da se ne događaju situacije kakve smo imali 2006., 2010. i 2018. kada je, sasvim jasno, očito, da, primjerice, jedan narod na teritoriju Federacije bira drugome svog člana Predsjedništva, rekao je Plenković, dodavši da se radi o anomaliji koja nije dobra ni za koga.

– Za nas je to političko pitanje gdje se svi slažemo i mi ćemo na tom pitanju inzistirati i u budućnosti, i to ne protiv BiH, nego za BiH. I sva tri naroda, i ostale, poručio je Plenković. Naglasio je da se rješenje problema krije u promjeni izbornog zakona.

– To nije nešto što se ne može riješiti. To mora doći iznutra, iz BiH, ne izvana, dodao je.

Odgovarajući na pitanje hoće li se mijenjati odnosi s SAD-a nakon promjene vodstva Plenković je rekao da su naznake vrlo jasne, pogotovo na vanjskopolitičkom planu, da će novi predsjednik Joe Biden donijeti svojevrsno vraćanje SAD-a u multilateralne okvire. Smatra da smo s Kinom razvili vrlo kvalitetne odnose.

O HDZ-u: “Nismo pristali na ucjene”

Što se situacije u HDZ-u tiče, Plenković je podsjetio na svoju izjavu da ta stranka mora biti na desnom centru, poziciji koja nije na krajnjem rubu političkog spektra, a niti lijevo. Rekao je da su upravo tom politikom i profilom vodstva dobili povjerenje najvećeg broja hrvatskih birača.

– Nismo pristali na ucjene onih stranaka koje su desnije od nas i koje nude neku svoju agendu. Ja ne vidim u čemu su oni više suverenisti, više Hrvati, više nacionalno osviješteni, više kršćani… Nema toga. Njihova agenda je bila ucjenjivati za participaciju u vlasti. Mi smo rekli – ne, niste nam čak ni potrebni, i nećemo kao velika stranka pristati ni na čije ucjene, dapače, rekao je Plenković.

Rekao je i da će HDZ na izborima u Zagrebu proći odlično te da će kandidata za gradonačelnika iznjedriti u siječnju. Najavio je i da će imati dvije kandidatkinje za županice te vrlo kvalitetne kandidate u svim velikim gradovima.

“Izdržimo još tri-četiri mjeseca”

Plenković i Bolković na kraju emisije još su se jednom prisjetili stradalih u potresima te su zaželjeli sretnu i uspješnu Novu godinu.

– Budimo solidarni, budimo odgovorni, budimo sutra posebno odgovorni. Izdržimo, po meni, još jedno tri-četiri mjeseca kroz ovu pandemiju i uvjeren sam da se nakon toga na proljeće vraćamo normalizaciji života i svemu onome na što smo navikli, poručio je premijer Plenković. (HRT)

Vijesti

Postoji li đavao?

Published

on

Kako bi odmorio oči od kindlea, sinoć sam po kući tražio neku knjigu ‘tvrdih korica’ za lagano čitanje prije spavanje. Na polici sam naišao na Obred od Matta Baglioa pa sam pomislio, ajde film nije bio tako loš pa ako je pisano prema istinitom događaju moglo bi biti zanimljivo- i dakako bolje od filma.

Sigurno ste upoznati s pričom o egzorcistu, ali ono što me zapanjilo na samom početku knjige jest razdoblje kada glavni lik dobije poziv od biskupa da pohađa tečaj za egzorciste u Rimu, a u to doba, dakle nakon Drugog vatikanskog koncila, došlo je do žestoke rasprave u vezi s pitanjem treba li lik đavla shvatiti doslovno ili ne.

Sve do 1960.-ih u Crkvi gotovo da nije bilo nikoga tko nije vjerovao u to da je đavao zli duh, tj. pali anđeo, da ga je stvorio Bog i da ima stanovite moći i slobodnu volju.

Čitajući daljnje retke nisam se mogao oteti dojmu kako slični argumenti u raspravama koje se odvijaju danas između liberalne i konzervativne struje u Crkvi imaju istu pozadinu u ovom ključnom pitanju – dakle, postoji li đavao ili ne?

Autor knjige nam daje objašnjenje:

U ranoj se Crkvi na đavla gledalo kao na vođu silna mnoštva demona udruženih u borbi protiv „zajednica vjernih“ koju su predstavljali apostoli i ostali Kristovi učenici. Sv. Augustin će kasnije o ovomu sukobu govoriti u terminima borbe između „dva grada“ nastale u vrijeme kada je Bog stavio anđele na kušnju. Kao posljedica toga kršćani su morali biti stalno na oprezu i čuvati se ovoga neprijatelja koji je činio sve ne bi li uništio čovječanstvo i time se osvetio Bogu. Najvažnije oružje kojim se đavao koristio u ovome ratu bile su razne vrste napasti; u posebnim okolnostima, međutim, kao što piše u Novom zavjetu, đavao je mogao i izravno napasti čovjeka, i to na način da zaposjedne njegovo tijelo. U takvim je slučajevima jedini lijek bio egzorcizam.
O važnosti istjerivanje zloduha jasno svjedoče prvi obredi krštenja pri kojima su budući krštenici neko vrijeme bili svakodnevno podvrgnuti formalnu izgonjenju zloduha i tom su se prilikom morali odricati Sotone (pri obredu krštenje od vjernika se i danas traži odricanje od Sotone).

Unatoč golemoj važnosti istjerivanje zloduha u ranoj Crkvi, između „liberalnih“ i „konzervativnih“ teologa 1960-ih došlo je do žestoke rasprave u vezi s pitanjem treba li lik đavla shvatiti doslovce. Budući da Crkva pristupa definiranju istine pomoću dvaju različitih elemenata – pomoću božanske objave (Biblije) i pomoću predaje (koja tu objavu tumači) – obje su se strane u sukobu služile mješavinom povijesnih i biblijskih dokaza, nastojeći dokazati da su u pravu.

Liberalima nije išlo u glavu da je Crkva spremna i dalje vjerovati u postojanje nevidljivih duhova“ ili da je đavao „osoba“, pogotovo nakon što je napredak znanosti i ljudskoga uma jednoznačno pokazao da je osnova za ova vjerovanja odavno zastarjela. „Ne možemo se koristiti električnom rasvjetom i radijom te očekivati pomoć od suvremene medicine kada smo bolesni“, pisao je Rudolf Bultmann 1969., „i istodobno vjerovati u duhove i u čudesa o kojima govori Novi zavjet.

Polazeći od Biblije, analizirali su svetopisamske odlomke u kojima se spominje đavao i istaknuli njihovo alegorijsko značenje – držeći ih književnom doskočicom kojom su se pisci evanđelje poslužili u želji da istaknu moć što je zlo ima nad svijetom. I dok Isusovo djelovanje jasno svjedoči da je barem on vjerovao u postojanje đavla, đavlovu su opstojnost odbacivali kritičari poput Herbert Haaga, Basavan Iersela i Henrya Ansgara Kellya, koji su tvrdili da je on jednostavno bio onodobni ekvivalent suvremenomu stručnjaka za publicitet koji je jednostavno riječima prenosio svoju poruku kulturno zaostalu društvu.

Konzervativcima se činilo da ovakva tumačenja ne samo što iskrivljuju Sveto pismo, već da u potpunosti zanemaruju davnašnju tradiciju koju su utvrdili apostolski oci. Ako Crkva nikada u prošlosti nije izrekla svoj stav o postojanju đavla koji bi obvezivao sve kršćane, razlog tome jest taj što to nikada nije ni trebala učiniti; Crkva nikada nije sumnjala u to da đavao postoji. Osporavati ovaj nauk, isticali su oni, znači dovesti u pitanje vjerodostojnost Crkve kao takve. Ako je Isus doista Sin Božji, u što svi kršćani vjeruju, zašto bi on svoje učenike doveo u zabludu zapovijedajući im da izgone zloduhe ako takva bića ne postoje?

U međuvremenu, iako je obrana vjere pozivanjem na tradiciju bila u suglasju s naučavanjem crkvenih otaca, u čemu su posebno prednjačili konzervativci, sve je veći broj svećenika držao njihova stajališta srednjovjekovnim i zastarjelim te protivnima duhu vremena – donosi QuoVadisEcclesia.

Na kraju je pobijedilo ovo drugo shvaćanje budući da je sve veći broj svećenika vrijeđalo ne samo rasprostranjeno prihvaćenje modernističkoga svjetonazora, već i stanovita vrsta egzistencijalnoga relativizma koja je uzela maha kao posljedica Drugoga vatikanskog sabora: iako nisu odbacivali službeno naučavanje Crkve, većini se svećenika ovakav pristup đavlu činio sporednim pitanjem na koje „ozbiljan i trijezan“ svećenik ne bi smio gubiti vrijeme. Obistinila se, zaparavo, Baudelaireova čuvena rečenica: Đavao je na koncu uvjerio čovječanstvo da više ne postoji.

Continue Reading

Vijesti

“NEKA BERLIN IZGORI!” Ovako su Hrvati dočekali nogometne mađioničare

Published

on

Poslušajte himnu koju je 50 tisuća Hrvata pjevalo na stadionu u Berlinu prije utakmice Brazil – Hrvatska.

18 godina poslije, očekujemo istu podporu, pa da cijeli svijet vidi kako se navija za hrvatsku reprezentaciju.

Neka Berlin izgori – kaže se u komentaru fb profila Kratki korner.

Continue Reading

Vijesti

IDEALNO ZA LJEVICU I HDZ Hrvate očito ne zanimaju izbori za EP

Published

on

Hrvate očito ne zanimaju izbori za Europski parlament: Znatno lošija izlaznost nego što je bila prije pet godina

Mjereno postotcima, Gospić je u nedjelju prijepodne imao najbolji odaziv na europske izbore, u sjedištu Ličko-senjske županije glasovala 12,4 posto, s druge strane, u Bjelovaru,  Rijeci i Dubrovniku to je učinilo manje od sedam posto birača.  

Foto: icv

Generalno gledano, hrvatski birači pokazali su u nedjelju prijepodne slabo zanimanje za europske izbore. Od mogućih 3 milijuna 731 tisuću birača do 11, 30 sati glasovalo ih je nešto više od 254 tisuće, odnosno 7, 69 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

 To je slabije u odnosu na izbore od prije pet godina, kada je Hrvatska bila među zemljama s najlošijim odazivom u Europi, a kada je u isto vrijeme glasovalo 9, 93 posto birača.

 Dobar odaziv u Gospiću, vjerojatno, se može pripisati činjenici da njegovi birači, njih oko 10. 500, danas, osim 12 europarlametaraca biraju i gradonačelnika i njegova zamjenika.

 Ličko-senjska županija po odazivu prednjači među županijama, do podneva je glasovalo 12 posto Ličana, slijedi ju Karlovačka županija (9 posto) i Grad Zagreb (8, 77).

Najmanji odaziv je u Međimurskoj (šest posto), Virovitičko-podravskoj (6, 57 posto) i Brodsko-posavskoj (6, 64 posto).

 U istočnoj Australiji, na biračkim mjestima u Canberri, Sydneyu i Melbournu izbori za 12 hrvatskih europarlamentaraca su završeni u 11 sati po hrvatskom vremenu. Ta su mjesta, naime, otvorena u subotu u 23 sata po hrvatskom, odnosno u 7 sati po lokalnom vremenu.

Izborni dan proteče uredno, a izborna šutnja krši se neusporedivo manje nego na nedavnim parlamentarnim izborima, rekao je za Hrvatski radio član i glasnogovornik DIP-a Slaven Hojski. 

Pritužbe na kršenje uglavnom se odnose na objave na društvenim mrežama, poruke mejlovima, a neki su se građani pritužili da su im jutros u poštanske sandučiće ubačeni letci nekih kandidata.

DIP će to obrađivat idućih dana i tjedana i vidjeti što je, a što nije kršenje izborne šutnje i što će dalje proslijediti DORH-u, rekao je Hojski.

Brojni političari požurili su na birališta gdje su ih čekali predstavnici medija. Uglavnom su dolazili u pratnji partnera, a neki su tom prilikom dali kratke izjave u kojima su pozivali građane da obave svoju dužnost i odazovu se na izbore.

Komentar: Ova situacija se čini idealna za velike stranke i lijeve ekstremiste koji imaju dominantmo lijeve medije i baze aktivista.

Sada razni fred-ovi mogu bez otpora kao u Francuskoj, pisati deklaracije za ubijanje nerođene djece kao ljudsko pravo, kroz EU parlament…

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved