Connect with us

Vijesti

PODSJETIMO JOŠ JEDNOM Tko je i što znači biti Hrvatski ratnik

Published

on

UVOD Svjedoci smo kako vrijeme ludo brzo prolazi. Tako je jučer Gordan Šebalj bio na sudu kao okrivljenik za organizaciju ‘prosvjeda’ nakon prosvjeda koji su organizirali ‘Slobodni Zajedno’ kada smo, to nedjeljno jutro prije godinu dana, 11. rujna 2022. nas 16. upornih osvanuli na Trgu žrtava fašizma, ispred središnjice HDZ-a, čime smo natjerali Plenkovića i njegovog ministra da naprave potez očajnika i pošalju eskadron policije na nas 16 – piše Miro Perković, a djelomično prenosimo s uhd91.com, odnosno Hrvatski ratnik.

Foto ilustracija: Hrvatski ratnik

Iako nismo radili nikakve nerede, a i nije nas bilo više od 20 da bismo, po zakonu o javnom okupljanju, morali prijaviti prosvjed, očito smo smetali velikom vođi i njegovim uguzima, koji silom žele ostati na pozicijama moći, pa su poslali satniju Interventne policije da nas silom uklone s Trga žrtava fašizma. Bez medija, bez pompe, u pola osam ujutro…

Prije godinu dana objavili smo tekst nepoznatog autora slučajno pronađen na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća, koji svakako treba ponoviti jer jednostavnim jezikom govori tko je Hrvatski Ratnik i što znači biti Hrvatski Ratnik, te trebaju li se te dvije riječi pisati velikim ili malim slovima. Mi u Udruzi Hrvatski Ratnik smo zaključili da se trebaju pisati velikim slovima jer Hrvatski Ratnik i je velik, dapače ogroman, neponovljiv i jedinstven.

To itekako zna i Plenković, zato nas se i toliko boji, zato je osobno naredio da se 16 Hrvatskih Ratnica i Ratnika, to nedjeljno jutro 11. rujna 2022. godine, silom ukloni s Trga žrtava fašizma preko puta središnjice HDZ-a, Zato je naredio da se Gordan 2. veljače ove godine protuzakonito privede na ‘obavijesni razgovor’ u Heinzelovu 98, točno u vrijeme kad je trebao govoriti na Prosvjedu za pomorsko dobro. Zato je naredio da nas prate i slušaju 24 sata dnevno/7 dana tjedno…

Tekst koji ponavljamo potpisao je www.uhd91.com i koliko je bio aktualan te 2009. kad je prvi put objavljen, ili prošle godine kad smo ga prenijeli, i sada je jednako aktualan te ga ponovo prenosimo u cijelosti bez ikakve intervencije na njemu:


Gledam u plakat ministarstva obrane. Oglas. Postani dio nas. Koga, čega? Dio elite? Dio heroja? Branitelja? Dio budućnosti? Ja samo želim biti hrvatski ratnik. A kakav je taj ratnik? Sigurno nije običan kad mu za pridjev stoji – hrvatski! Kakav je u biti hrvatski ratnik? Treba li njega pisati sa velikim početnim slovom, treba li ga pisati štampanim slovima? Treba li ga podcrtavati ili ga treba podebljavati prilikom pisanja? Gledam ga kroz svoje oči, gledam ga kroz povijest. Tog ratnika, hrvatskog.

Došao je na područje sadašnje Hrvatske, početkom stoljeća sedmog, na poziv bizantskog cara, kako bi ga spasio od Avara. Obitelj je poveo sa sobom i na kraju čak od tog Bizanta branio svoju novu domovinu. Pokrstio je svoju obitelj, ratovao protiv Bizanta, Franaka, Mlečana, Bugara, Saracena, Mađara, Tatara, Turaka i ostalih. Ratovao je unutar svog naroda, ratovao među klasama, izdali su ga puno puta i okretali mu leđa kad mu je trebala pomoć. On se pak dičio odanošću Svetoj stolici, ratovao na strani velikih vladara, koji su se divili njegovoj hrabrosti, odanosti, viteštvu, velikodušnosti, umijeću ratovanja i ljubavi prema svom i svojem.

Kraljevi i carevi osnivali su garde i postrojbe hrvatskog ratnika. O njemu se učilo i danas se uči u najvećim i najboljim vojnim školama na svijetu, o njemu su napisane i pišu se razne knjige. Hrvatski vojnik je čudo, nešto nepojmljivo sasvim prirodnom, sasvim običnom. Kao da nije shvatljiv, kao da nije sa ove planete. Tko je on, zašto je takav?

Da li ga takvog čine brda i ravnice njegove domovine, da li ga takvim čini njegovo plavo more i najljepši mu otoci? Da li su za njega zaslužni njegova supruga i njegova divna djeca? Tko je on, zašto je takav? Od kud mu hrabrosti, od kud mu snaga, od kud mu toliko ljubavi?

Gledam ga kroz svoje oči, gledam ga kroz sadašnjost. Mučen i proganjan, odbačen i zaboravljen, on se uvijek vraća, uvijek diže svoj stijeg i njegov bojni poklič konstantno odzvanja. On mješa svoju krv, crvenu, bijelu i plavu i proljeva ju tamo gdje je njegov dom. Njegov san je vječan, njegova djela uzavrela. Njegova snaga je neuništiva, njegova hrabrost sveta. Sa neba dolazi, u nebo odlazi, ponovo se rađa i isti križni put prolazi. Zašto? Za koga? Zbog čega? Ili, su to suvišna pitanja?

Kakva bi pitanja, u opće bila mjerilo vrijednosti hrvatskog ratnika? Postoje li u opće takva pitanja? Postoji li bilo što, a da se može sa njime mjeriti? Ako postoji, recite mi što je to, ako postoji, recite mi, tko je to?! Ako ne postoji, poslušajte moj odgovor! On je nenadmašiv i nepobjediv jer je običan, jer je prirodan, jer cijeni svoje i poštuje tuđe. Njegova djela su hrabra, jer Sotoni stoji na putu i ne da mu proći, jer je običan i jer je dostojan. On se glasno smije kada je veselo, suzu pušta kada je tužno, on voli kada je ljubav oko njega, on se za nju bori kada je ona ugrožena. I nije bitno da li je to domovina, da li je to njegova obitelj ili su to njegova braća. Njegov duh je slobodan, jer hrvatski je ratnik pravedan, on pruža ruku svima u nevolji i brine da te nevolje druge ne snađu.

Hrvatski je ratnik, onaj dečko sa početka devedesetih godina, koji je golih ruku branio Hrvatsku, kao i onaj, što se svetom Petru zakleo, da ne će nikada oružjem provaliti u tuđu zemlju, nego da će živjeti u miru sa svima koji to žele. Hrvatski je ratnik, onaj što dobio je spomenicu, a i onaj koji ju nikada nije uspio primiti u svoje ruke, kao i onaj, kojemu je papa Agaton dao blagoslov, u slučaju rata, ako ikada neki drugi narod navali i povede rat na zemlju Hrvata, da ga onda zaštiti i za njega ratuje Bog Hrvata, i pobjedu da mu onda donese Petar, Kristov učenik. Da to je on. Hrvatski ratnik. Sloboda koja nas danas okružuje.

On je svaka nova cesta, svaki stari i popravljeni put. On je svaki Eduardov pogodak u mreži suparnika. On je hotel i ljubaznost Jadranskoga mora, on je svaki zeleni park, on je onaj osmjeh na licima djece. Zbog njega se crveno pali na semaforu, zbog njega puše vjetar dok suši našu odjeću. On je – zbog. Zbog kao takav, jer je uvijek bio – za, za dobro svima i nikada se nije štedio, niti kada je patio. On je zvono crkve sa Markova trga, on je onaj top što u podne, glasno grmi Zagrebom gradom. I opet, hrvatski je ratnik samo čovjek. Nešto prirodno i ništa neshvatljivo.

Onaj stariji dečko iz kladionice koji uvijek ima dobre tipove, onaj doktor što uvijek ima razumijevanja za naše nestrpljenje, oni dečki što uredno dostavljaju kruh svakog jutra u naš dućan, onaj profesor sa fakulteta koji brine da tijekom studija nešto i naučiš, onaj policajac koji te na tvoju prebrzu vožnju samo upozorava i pušta dalje do ne dao Bog drugog puta, onaj vozač autobusa koji ti namigne kad baš eto nemaš love za kartu, onaj stariji gospodin koji te uvijek pozdravi, ona škvadra iz lokalnog kafića što uvijek nešto o svojim suprugama komentira i zabrinuto se na to smije.

Hrvatski je ratnik onaj pored tebe, onaj tamo prijeko, i onaj što ga više nema. Onaj što ga vidiš i onaj što ga ne vidiš. Ne pitajte me, kako znam da je hrvatski ratnik, nešto sveto, jer jednostavnijeg odgovora, od toga da sam ga vidio jučer, da sam ga vidio danas i da ću ga najvjerojatnije vidjeti sutra, ja ne znam. Poželite li ga vi vidjeti, ne treba vam neka posebna adresa, niti preporuka. Samo otvorite oči i pogledajte oko sebe. Sve što vidite, to je hrvatski ratnik!

Izvor: www.uhd91.com | Udruga Hrvatski Ratnik

Vijesti

HITNO UPOZORENJE: Jemenski Hutiji su upravo izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u CRVENOM MORU

Published

on

Pobunjenička skupina preuzela odgovornost za napad nakon što je izvijestila o 16 ubijenih u američko-britanskim napadima na pokrajinu Hodeidah.

Jemenski Hutiji kažu da su izveli raketni napad na američki nosač zrakoplova u Crvenom moru kao odgovor na smrtonosne američke i britanske napade na Jemen – navodi Al Jazeera.

Houthi pristaše marširaju obilježavajući godišnjicu jemenskog jedinstva u Sani, Jemen, 22. svibnja 2024. [Osamah Abdulrahman/AP Photo]

Vojni glasnogovornik Houthia Yahya Saree najavio je napad na nosač Eisenhower u petak; grupa je ranije tvrdila da je najmanje 16 ljudi ubijeno u američkim i britanskim napadima na provinciju Hodeidah, što je najveći javno priznati broj mrtvih u višestrukim rundama napada zbog napada grupe na brodove.

Posljedice napada u četvrtak objavljene su na televiziji Al Masirah, kanalu pod kontrolom Hutija, koji je emitirao video koji prikazuje ranjene civile koji se liječe u Hodeidi. Izvještava se da su najmanje 42 osobe ozlijeđene.

"Američko-britanska agresija neće nas spriječiti da nastavimo s našim vojnim operacijama u potpori Palestini", rekao je Houthi dužnosnik Mohammed al-Bukhaiti na X, upozoravajući da će pobunjenici "eskalaciju dočekati eskalacijom".

Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM) priopćilo je na X da su napadi na 13 Houthi ciljeva "uspješno uništili" osam letjelica bez posade, ili dronova, u područjima pod kontrolom Houthia u Jemenu i iznad Crvenog mora.

MOŽDA JE SAV PAKAO TU UPRAVO da bi se pustio s lanca (Zamislite zasad samo da ga je generirala AI) prema X profilu Matt Wallace-a

Continue Reading

Vijesti

PREDSTAVLJANJE KNJIGE “GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU” PROF. ANĐELKA MILARDOVIĆA

Published

on

Čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige prof. dr. sc. Anđelka Milardovića

GLOBALIZACIJA I EUROPA NA RASKRIŽJU. EUROPA OD VOLJE ZA MOĆI DO VOLJE ZA NIŠTA.

Predstavljanje će se održati u Splitu, 4. lipnja (utorak) 2024. godine s početkom u 18:45 sati.

Gradska knjižnica Marka Marulića – Dalmatina, Zagrebačka 4.

Sudjeluju:

  • dr.sc.Anđelko Milardović, autor knjige,Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Mislav Vušković, urednik knjige, Institut za europske i globalizacijske studije, Split-Zagreb;
  • Vlaho Kovačević, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu;
  • Željko Primorac, Splitsko-dalmatinska županija;
  • Mario Popović, Hrvatska udruga Benedikt.

Organizatori  promocije su Institut za europske i globalizacijske studije Split-Zagreb  i Hrvatska udruga Benedikt. Predstavljanje  će biti u razgovornom  formatu radijske  emisije.

Prof.dr.sc. Anđelko Milardović

Anđelko Milardović (1956. Ogulin), politologiju je studirao u Ljubljani i Zagrebu. Godine 1981. diplomirao
je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kod profesora Davora Rodina s temom Znanost
kao proizvodna snaga .
Na istom fakultetu 1986. uspješno je obranio magistarski rad Pojam djelovanja u filozofskoj antropologiji
Arnolda Gehlena kod profesorice Branke Brujić.
Dana 10. listopada 1989. doktorirao je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Doktorat
Spontano i institucionalno političko djelovanje. Sociologijsko političko i politologijsko određenje dva
modaliteta političkoga djelovanja obranio je kod profesora Vukašina Pavlovića.

Continue Reading

Vijesti

Peru donio zakon kojim se transrodne osobe proglašavaju “mentalno bolesnima”

Published

on

Predsjednica Perua Dina Boluarte potpisala je dekret kojim se “transseksualizam, transvestizam, poremećaj rodnog identiteta u djetinjstvu, drugi poremećaji rodnog identiteta i fetišistički transvestizam” proglašavaju mentalnim bolestima.

Peruanske vlasti tvrde da će dekret također učiniti besplatnim psihološki tretman za ove kategorije građana, a uvjeravaju i da “kategorički potvrđuju poštivanje dostojanstva pojedinca i njegovo slobodno djelovanje u okviru ljudskih prava, pružajući im medicinsku usluge za njihove uvjete”, prenosi Daily Mail.

Aktivisti za ljudska prava vjeruju da bi klasificiranje trans i interseksualnih osoba kao mentalno bolesnih moglo otvoriti vrata konverzijskoj terapiji, koja je trenutno zabranjena u Peruu.

Konverzijska terapija je proces promjene seksualne orijentacije homoseksualaca, lezbijki ili biseksualaca u heteroseksualce, te transrodnih i rodno varijantnih osoba u cisrodne osobe.

Percy Maita-Tristan, medicinski istraživač na Sveučilištu Southern Science u Limi, rekao je da dekret pokazuje nedostatak svijesti vlasti o složenim LGBT pitanjima.

“Ne možete zanemariti kontekst da se ovo događa u superkonzervativnom društvu u kojem LGBT zajednica nema nikakva prava i gdje označavanje njih kao mentalno bolesnih otvara vrata terapiji konverzije!”, rekao je novinarima.

Dekret koji je potpisala predsjednica Perua dolazi uoči 34. obljetnice otkako je Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost iz Međunarodne klasifikacije bolesti, što je izazvalo negodovanje skupina za ljudska prava.

WHO je prestao smatrati transseksualnost bolešću 2019.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved