Kultura
Povijesni roman Uskočko gnijezdo Ante Brčića proglašen najboljim na Književnom natječaju „Knez Trpimir“
Roman Uskočko gnijezdo autora Ante Brčića pobjednik je Književnog natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman „Knez Trpimir“ koji je Gradska knjižnica Kaštela u 2021. godini raspisala po četvrti put. Autor je od strane organizatora i pokrovitelja Natječaja, Gradske knjižnice Kaštela i Grada Kaštela dobio nagradu u iznosu od 10 tisuća kuna, dok je pokrovitelj Natječaja, Naklada Bošković u sunakladništvu s Gradskom knjižnicom Kaštela tiskala ovaj povijesni roman o obrani Klisa, u kojem je jedan od likova i otac hrvatske književnosti Marko Marulić.
Roman Uskočko gnijezdo Ante Brčića javnosti je predstavljen u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću uz projekciju ekraniziranih kratkih ulomaka iz pobjedničkog romana, predstavljanje romana i autora te uz dodjelu nagrade autoru Anti Brčiću koji je do sada objavio šest romana temeljenih na hrvatskoj povijesti.
Ovom prilikom Ante Brčić je uputio zahvalu „Gradskoj knjižnici Kaštela i ravnateljici Renati Dobrić, inicijatorici ovog jedinstvenog natječaja i urednici romana, Povjerenstvu koje je prepoznalo vrijednost romana o kliškim uskocima i Petru Kružiću koji sam pisao pet godina, nakladniku Nakladi Bošković i GKK kao sunakladniku, lektoru i recenzentu romana Rudolfu Ćurkoviću, i mojoj obitelji.
– Nadam se da će ovaj roman što prije pronaći put do velikog broja čitatelja jer ova tema to itekako zaslužuje. Pisanje povijesnog romana je zahtjevno i mukotrpno. Za pisanje kvalitetnog povijesnog romana trebate podosta literature pročitati, sve dokumente pregledati i sve usporediti, pa se malo i zaigrati s fikcijom. Roman mora imati temelj i osnovu u povijesti – izjavio je Ante Brčić koji je napisao i romane 90 dana od Bleiburga, Kamišari, Ruže na bojnikovu grobu i Andrijica Šimić te je autor putopisa Hodočašće u Isusovu domovinu.
– Ante Brčić je u Uskočkom gnijezdu s iznimnim talentom obradio povijest Klisa i uskoka, a spominju se i ostale značajne povijesne ličnosti tog doba kao npr. Marko Marulić kojeg pisac predstavlja i kao književnog lika i kao književnika – istaknuo je recenzent i lektor knjige Rudolf Ćurković dodavši kako je Uskočko gnijezdo izuzetno zanimljiv roman za sve generacije.
– Čestitam od srca autoru najboljeg hrvatskog povijesnog romana za 2021. godinu gosp. Anti Brčiću na nagradi te zahvaljujem Gradu Kaštela na pokroviteljstvu nagrade, kao i gosp. Zoranu Boškoviću i Nakladi Bošković na stalnom pokroviteljstvu Književnog natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman koji Gradska knjižnica Kaštela raspisuje svake godine s ciljem poticanja književnog stvaralaštva na temu hrvatske povijesti. Zahvaljujem i uvaženim članovima Povjerenstva koje je donijelo Odluku o najboljem rukopisu pristiglom na Natječaj, u sastavu: Nevenka Nekić, književnica, publicistica, scenaristica, povjesničarka i slikarica; Đuro Vidmarović, književnik, publicist, književni i likovni kritičar, prevoditelj, povjesničar i diplomat i Hrvoje Hitrec, književnik, romanopisac, dramski pisac, filmski i televizijski scenarist.
>> ‘NAJBOLJI HRVATSKI POVIJESNI ROMAN 2021.’: Uskočko gnijezdo
– Svrha Književnog natječaja „Knez Trpimir“ jest obogaćivanje žanrovske raznolikosti hrvatske književnosti i poticanje zanimanja za hrvatsku povijest, povijesni roman i književno stvaralaštvo te upoznavanje šire javnosti s događajima iz hrvatske povijesti na što zanimljiviji način, a što bi trebalo biti postignuto kroz ovakvu formu – rekla je Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, istaknuvši kako Ante Brčić u Uskočkom gnijezdu piše o uskočkoj obrani Klisa i ostalih hrvatskih područja u razdoblju od 1520. do 1537. godine, a radnja završava bitkom kod Klisa i pogibijom Petra Kružića.
– Ante Brčić pred čitatelja donosi stvarne bitke snažnih i hrabrih hrvatskih vojskovođa i junaka s Turcima, akindžijama i martolozima, opisujući strašno doba u kojem je Osmanlijsko carstvo bilo u usponu. O tim događajima priča nam Grgur Mihaljević, konjanički desetnik i ratnik, uskok i desna ruka Petra Kružića, uskočkoga kapetana Klisa, uz kojeg se u romanu spominju i ban Petar Berislavić, Bernardin Frankopan, Matija Ivanić, Marko Marulić, Krsto Frankopan, Nikola Jurišić, Petar Keglević i ostali. Autor u romanu kroz brojne scene predstavlja kliške uskoke kao hrabre, pobožne i patrijarhalne ratnike koji žive skromnim i jednostavnim životom brinući se o obitelji i štujući Boga, i Klis, koji je kao grad i utvrda, i kao mjesto življenja i borbe uskoka postao „uskočko gnijezdo“.
– Iznimno me raduje što je ove godine pobijedio roman koji na itekako zanimljiv i dinamičan način govori o slavnim povijesnim osobama i događajima koji su se zbili upravo na području Klisa, Kaštela, Solina, Splita i Trogira, u kolijevci hrvatske povijesti, na povijesnom hrvatskom tlu na kojem su od davnina stolovali hrvatski vladari. Raduje me i to što je jedan od likova u najboljem povijesnom romanu za 2021. g. i otac hrvatske književnosti Marko Marulić, čiju je 500. obljetnicu tiskanja Judite Ministarstvo kulture RH uzelo kao poticaj za projekt Godina čitanja – istaknula je Renata Dobrić, objasnivši:
– Književni natječaj Gradske knjižnice Kaštela za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman nosi naziv „Knez Trpimir“ iz razloga što se upravo u Kaštelima, kolijevci hrvatske povijesti, čuva prijepis Trpimirove darovnice (povelje) iz 852. godine (rodni list hrvatske državnosti, najstariji sačuvani spomenik hrvatskog prava i prvi spomen hrvatskog imena u domaćim izvorima), koja je dokaz jačanja hrvatskih vladara i puta prema stvaranju samostalne srednjovjekovne države. Kaštelansko područje obiluje važnim povijesnim događajima o kojima je do sada pisalo malo autora, a o ljepoti Kaštela i hrabrosti Kaštelana Andrija Kačić Miočić davnih dana je u svojoj „pismarici“ napisao: „Oko mora varoši bijeli: / Po imenu zovu se kašteli. / Tvrde kule, visoci palaci, / I u njima sileni junaci.“
– Ovim putem već sada pozivamo autore da i ove godine pošalju svoje romane s povijesnim temama na Književni natječaj „Knez Trpimir“ s naglaskom na povijesne događaje s područja Kaštela, Klisa, Solina, Splita, Trogira, Omiša… – zaključila je R. Dobrić.
Pokrovitelji Književnog natječaja za najbolji neobjavljeni hrvatski povijesni roman „Knez Trpimir“ Gradske knjižnice Kaštela su: Ministarstvo kulture i medija RH (Godina čitanja), Splitsko-dalmatinska županija, Grad Kaštela i Naklada Bošković.
Fotografije: Portal Grada Kaštela, www.kastela.org
Društvo
SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Kosinjska dolina
Kosinjska dolina bit će potopljena, pod vodom bit će kuće, polja, groblja, crkve, arheološka nalazišta (istražena i neistražena). Malobrojno stanovništvo bit će raseljeno i ostat će samo sjećanje i zapisi kako je nekada bilo.
Kameni Kosinjski most, građen od 1929. do 1936. godine, zamijenio je drveni most preko rijeke Like. Most povezuje Donji Kosinj s Gornjim Kosinjem, Mlakvom, Sušnjem, Podjelarom, Kosinjskim Bakovcem, Lipovim poljem i drugim mjestima. Izgradnjom novog sustava HEP Kosinj 2 i HE Senj 2 bit će potopljena naselja: Gornji Kosinj, Mlakva, Šušanj, Podjelar i drugi zaseoci.
Gradi se Tunel Gornji Kosinj – Lipovo polje kojim će se voda usmjeriti u korito rijeke Like.
U Gornjem Kosinju je crkva sv. Antuna Padovanskog (podignuta 1692. godine) koja će biti potopljena. Na crkvi su dvije ploče: jednu ploču postavili su župnik i župljani 1983, a drugu ploču postavili su lički svećenici s narodom povodom 500-te obljetnice tiskanja Rimskog glagoljskog misala, prve tiskane knjige u Hrvata.
U Kosinju su tiskana prva hrvatska glagoljska knjiga. Prva hrvatska glagoljska tiskara bila je u starom gradu Ribniku 1483. godine. (Zvonimir Kulundžić. 1960. Kosinj – kolijevka štamparstva slavenskog juga. Zagreb.; Zvonimir Kulundžić, 1983. 500. obljetnica kosinjskog misala – prve hrvatske tiskanje knjige. Zagreb.; Ivan Mance. 2013. Kosinj izvorište hrvatske tiskane riječi. Redak. Split. ISBN 978-953-336-028-7).
„Misal po zakonu rimskoga dvora“ prva hrvatska tiskana knjiga. Tiskana je 22. veljače 1483., dvadeset i osam godina nakon Gutenbergove Biblije. Primjerak Misala iz 1483. čuva se u Samostanu franjevaca trećoredaca glagoljaša na Ksaveru u Zagrebu.
Druga hrvatska tiskana knjiga, tiskana u Kosinju 1491., jest Brevijar po zakonu rimskoga dvora, poznatiji kao Kosinjski brevijar, čiji se jedini primjerak čuva u Nacionalnoj knjižnici sv. Marka u Veneciji.
Kosinjskim krajem vladali su Brinjski Frankopani. Kosinj je opljačkan i razoren, a stanovništvo raseljeno tijekom provale Turaka 1522. i 1525. godine.
HEP planira potopiti kosinjsku dolinu (Gornji Kosinj, Mlakvu, Podjelar i druge zaseoke) te stvoriti veliko akumulacijsko jezero. Stanovništvo će biti raseljeno, za zemlju, stambene i gospodarske objekte planira se dati neka sića (navodno 12 kuna po četvornom metru ?). Neki stanovnici dobiti će zamjenske stanove u Perušiću i drugdje. Pokušaji stanovnika Kosinja (450 potpisa), župnika iz Kosinja Pere Jurčevića, Crkve, povjesničara i arheologa nisu naišli na razumijevanje u HEP-u pa slijedi raseljavanje stanovnika i potop Kosinjske doline (polja, gospodarskih objekata, groblja, crkava, i arheoloških nalazišta).
Ostat će samo sjećanje, dok bude živih iz tog kraja, i zapisi putopisaca, povjesničara i arheologa o Kosinjskom kraju.
Društvo
SKITNJE LIJEPOM NAŠOM – 58. Vinkovačke jeseni
Ove godine su se održale 58-me Vinkovačke jeseni, smotra izvornog hrvatskog folklora i tradicijske kulture. Završnim svečanostima prethodile su Dječje jeseni gdje je preko 2 tisuće malih sudionika iz 55 društava iz cijele Hrvatske prošlo ulicama grada, predstavilo svoja sela i gradove te su pokazali ljubav prema tradiciji svoga zavičaja.
Tematski su ovogodišnje Vinkovačke jeseni vezane uz dukat, zlatnik koji je u kulturi slavonskoga čovjeka prisutan od davnine.
Na kraju programa ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, zadnja tri dana, bilo je Svečano otvorenje, Svečani mimohod i Državna smotra izvornog hrvatskog folklora. Na središnjoj pozornici nastupile su najbolje folklorne skupine, njih 33 koje promiču hrvatski folklor i tradiciju. Nastupili su i gosti iz Slovenije i Tajlanda.
U svečanom mimohodu centrom Vinkovaca prošlo je nešto manje od 60 folklornih skupina koje su pokazale sjaj i bogatstvo baštine hrvatskog naroda.
Nažalost, ove godine smotra je zbog svinjske kuge bila bez konjanika i konjskih zaprega.
Vinkovčani i njihovi gosti uživali su i u slavonskim delicijama te se tražilo mjesto više u Bircuzu, Slavonskom sokaku, Vinskom šoru i u kafićima. Lovačka društva dijelila su čobanac uz Bosut, djelio se i fiš-paprikaš te šaran na rašlje.
Društvo
SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Svetište Majke Božje Bistričke
Župa u Bistrici spominje se prvi put 1334. Župna crkva bila je posvećena sv. Petru i Pavlu. Otkada je 1731. biskup Juraj Branjug posvetio novo uređenu crkvu Snježnoj Gospi, svetište i mjesto zovu se Marija Bistrica.
Svetište Majke Božje Bistričke je hrvatsko nacionalno marijansko svetište.
Kip Majke Božje Bistričke potječe iz 15. stoljeća i bio je u crkvi na Vinskom Vrhu. Zbog opasnosti od Turaka, Gospin kip premješten je u župnu crkvu u Mariji Bistrici, a 1650. zazidan u jedan prozor. Nastojanjem zagrebačkog biskupa Martina Borkovića kip je pronađen 1684. i stavljen na počasno mjesto. Od tada počinju brojna hodočašća.
Hrvatski je sabor 1715. darovao glavni oltar na čast Bistričke Gospe. Požar je 1880. oštetio čitavu crkvu osim glavnog oltara s kipom Majke Božje Bistričke koji je ostao posve neoštećen. Arhitekt Hermann Bolle obnovio je i proširio crkvu te izgradio cintor oko svetišta. Zagrebački nadbiskup dr. Antun Bauer okrunio je 1935. čudotvorni kip Marije i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Mariju kraljicom Hrvata. Biskupska konferencija proglasila je 1971. bistričko svetište Nacionalnim prošteništem čitavog hrvatskog naroda. Godine 1984. u Mariji Bistrici je održan Nacionalni euharistijski kongres.
Papa Ivan Pavao II. proglasio je kardinala Alojzija Stepinca blaženim 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici, kada je svetište za tu prigodu posebno uređeno i dograđeno.
-
Vijesti6 dana ago
Rim Tim Tagi Dim – tek pohvala Baalu?
-
Vijesti2 tjedna ago
Fra Josip Marcelić: ŠTO JE RUACH? Duh Sveti u povijesti spasenja
-
Vijesti17 sati ago
Hrvatska – Sretan ti Dan državnosti!
-
Vijesti2 dana ago
HRVATIMA GOVORI? Njemački svećenik prije 300 g. zapisao koga će svi htjeti uništiti
-
Vijesti3 tjedna ago
DANAS Prvi put misa zadušnica za žrtve komunističkih zločina u Zagrebu
-
Vijesti1 tjedan ago
DEMONOLOG GOVORI: Ozdravljenje obiteljskog stabla
-
Vijesti3 tjedna ago
Izložba “Tamo gdje su moji korijeni”
-
Vijesti3 tjedna ago
Kad zakon postane teror, otpor postaje obaveza: Što komunizam ima s pobačajem, Metuzalemom i potopom!