Connect with us

Vijesti

“SENZACIJA IZ HRVATSKE” RIMAC UNATOČ BUGATTI-u, ZADRŽAO NAJVRIJEDNIJI DIO TVRTKE: ‘GRADIMO FIRMU ZA 100 GODINA‘

Published

on

Volkswagen je dogovorom s Rimcem pronašao rješenje za Bugatti te time počeo raščišćavati portfelj superluksuznih brendova -piše Jutarnji.

Rimčevo preuzimanje Bugattija nije samo velika vijest u Hrvatskoj nego i najveća senzacija u globalnom svijetu superluksuznih automobila.

Stvaranje tvrtke Bugatti Rimac, koja povezuje najstarijeg i najmlađeg proizvođača hiperautomobila, potaknulo je val konsolidacija najskupljih automobilskih brendova na planetu. Svi su oni već godinu, dvije pod snažnim pritiskom Tesle Elona Muska, čija se S klasa počela nametati kao ozbiljna konkurencija staroj gardi. No, sve do poteza Mate Rimca, nitko od njih nije poduzimao ništa konkretno.

Performanse rivala

Daimler, vlasnik Mercedes-Benza, sada je objavio da će u rujnu osnovati novu poslovnu jedinicu koja će okupiti tri njegova superluksuzna brenda. Riječ je o AMG-u, koji je fokusiran na vrhunske performanse, zatim je tu rival Rolls-Royceu i Bentleyju, brend Maybach, te brend G-Class. Potonji uključuje cijelu lepezu luksuznih terenaca. Ideja Daimlera je povezati te brendove kako bi smanjio troškove i povećao profitabilnost. Sve se to događa paralelno s ovogodišnjim predstavljanjem prvog potpuno električnog Mercedesa AMG-a, a koji će se u SAD-u od iduće godine natjecati s Teslom.

Prema prezentaciji koju je Daimler objavio lani, prodaja njegovih superluksuznih vozila u značajnom je porastu. Prije deset godina broj prodanih Maybacha bio je manji od 1000 godišnje, a 2019. je skočio na 12.000 godišnje. G-Classa se sa 6000 jedinica u 2011. prodala u čak 32.000 komada 2019. godini. AMG-i pak prednjače i u količini i u rastu, a sa 17.000 jedinica prije deset godina prodaja im je porasla na 113.000 komada u 2019.

Strategija Porschea

Volkswagen, koji je dogovorom s Rimcem pronašao rješenje za Bugatti, tim je poslom tek počeo raščišćavati svoj portfelj superluksuznih brendova. U njemu je Porsche, koji slijedi svoju strategiju i koji je, među inim, osim investicije u Rimca s Infinumom, u Zagrebu otvorio razvojni centar Porsche Digital Croatia. No, tu su još Bentley i Lamborghini.

Ovaj potonji zainteresirao je ulagače iz Švicarske. U prosincu je isti posao koji je sada odradio Rimac s Bugattijem želio izvesti švicarski poduzetnik Rea Stark Rajčić, sin splitske spisateljice Dragice Rajčić koji je s Tonijem Piechom, sinom bivšeg VW-ova šefa, osnovao startup za električna vozila te, potpomognut švicarskim ulagačima, želio preuzeti Lamborghini za 7,5 milijardi eura.

Stanje kod konkurenata, od Tesle do Daimlera, sugerira da Mate Rimac može izgraditi solidan biznis s Bugattijem i novim Rimac Automobilima, dvjema tvrtkama u okviru društva Bugatti Rimac. Ističemo, novim Rimac Automobilima, jer je od postojeće tvrtke u tom novom društvu ostala samo Nevera. Taj posao ujedno će mu omogućiti da ne mora više ulagati napore u izgradnju vlastite prodajne mreže za Neveru, nego će za to moći koristiti Bugattijevu logistiku.

Sve ostalo što je dosad činilo tvrtku Rimac Automobili i na čemu danas dobro zarađuje i raste, preneseno je u tvrtku Rimac Technology. To uključuje razvoj baterija, raznih električnih sustava i koncept vozila za druge proizvođače. Taj najvredniji dio tvrtke zadržao je istu vlasničku strukturu i zapravo je jezgra konkurentske prednosti koju Rimac ima u odnosu na Elona Muska i Teslu.

Mate Rimac: ‘Nevera je za prvu godinu proizvodnje raspordana’

Mate Rimac gostovao je večeras u Dnevniku Nove TV u kojem je otkrio gdje će se i što će Rimac Grupa proizvoditi, ali i zašto je usprkos brojnim pozivima iz inozemstva odlučio ostati u Hrvatskoj.

– Prije 12 godina kad sam pokrenuo firmu da mi je netko rekao da će se ovo desiti ne bi vjerovao, ali sam pokrenuo firmu s idejom da napravimo nešto veliko. Iako je tu već puno rezultata, sad je već preko 1000 zaposlenih u firmi, imamo partnere poput Porschea, Volkswagena, Hyundaija, najveće firme na svijetu, preuzeli smo sad i Bugatti, mi i dalje smatramo da smo na početku svog puta, rekao je Rimac. Mislav Bago ga je nakon toga pitao gdje je kraj, na što je Rimac odgovorio da kraja – nema.

– Porsche postoji 70 godina, Bugatti postoji 110 godina. Mi kažemo da ne gledamo kratkoročno, srednjoročno nego jako dugoročno i kažemo da želimo izgraditi firmu za 100 godina, kaže Rimac.

Sjedište tvrtke ostat će u Hrvatskoj

– Sjedište i razvoj za Rimac i Bugatti ostat će u Hrvatskoj. To je najvažniji, najključniji dio firme. Znači, sav razvoj budućih Bugatti modela i budućih Rimac automobila uključujući pogonske sustave bit će u Hrvatskoj, rekao je Rimac i dodao kako će većina proizvodnje i aktivnosti tvrtke biti u Hrvatskoj, a u Francuskoj će se auti sklapati.

– Velik dio vrijednosti će biti u Hrvatskoj, ističe Rimac.

Odgovorio je i zašto nikada nije otišao iz Hrvatske.

– Ja sam htio dokazati i pokazati da je to moguće raditi ovdje i sve sam radio da to ostane ovdje. Puno puta samo bili pred odlaskom. Nije to toliko do države, nego fali taj cijeli ekosustav. Nema investitora, nema venture kapital fondova, to jest, nešto sad ima. Tada kad sam ja krenuo nije bilo. Nemaš znanja tu, nemaš talenta, moraš sve izgraditi ispočetka, rekao je Rimac i istaknuo kako su ponosni što su hrvatska tvrtka.

Svjetski mediji pišu o preuzimanju Bugattija i na naslovnicama piše da Bugatti sad postaje hrvatski, kaže Rimac i dodaje kako to s ponosom ističu kao što su i ponosni što su ovdje ostali.

– Ja nisam nikad bio negativan oko Hrvatske, nego je jednostavno naša realnost bila da je bilo teško opstati tu, ali smo uspjeli i sad je to to.

Plan za Neveru

Komentirao je i Neveru. Kaže da je plan proizvoditi 50 automobila godišnje i 50 platformi za proizvođača koji radi automobile na bazi Nevere te 100 komada godišnje zajedno.

– Prvu godinu proizvodnje imamo rasprodanu, rekao je Rimac.

Mislav Bago ga je pitao i kako će izgledati automobili za pet godina. Rimac kaže da će do 2030. gotovo svi auti postati električni, a za 10-15 godina predviđa da automobili neće imati volane i neće biti u vlasništvu krajnjih korisnika nego će ih ljudi koristiti kao uslugu za prijevoz od točke A do točke B.

– To će u potpunosti promijeniti društvo, neće samo autoindustriju isto kao smartfoni, rekao je Rimac.

Na pitanje treba li država pomagati ovakve projekte Rimac kaže da država tu nije ključna.

– Meni nije ni pomagala ni smetala do sada u nekom velikom obimu. Mi smo do sad platili 20 milijuna eura poreza, dobili smo dva milijuna eura potpora od Hrvatske. Sad smo napokon dobili zemljište za izgraditi kampus dok se istovremeno sve druge zemlje ćapale da to radimo kod njih, rekao je.

‘Želim da se vrate ljudi iz dijaspore’

Rimac smatra da u Hrvatskoj nedostaje proaktivnost i izvedba. Svojim primjerom, kaže, htio je pokazati da ne samo da Hrvati mogu ostati ovdje, već i da ljudi iz cijelog svijeta mogu doći ovdje i Hrvatsku nazvati svojim domom.

– Ja želim stvoriti uvjete da što više ljudi iz dijaspore se vrati tu s iskustvom iz industrije. Imamo jako puno već takvih slučajeva, rekao je.

Komentirao je i svemirsku utrku među bogatašima. Kaže da prati to sa zanimanjem te da je imao ponudu jednog kupca da ide s njim na Mjesec, no odbio je.

– Ja radije ostajem tu. Imam dovoljno izazova ovdje, rekao je.

Win win win situacija

Rimac je bio i gost središnjeg Dnevnika HRT-a.

– Bugatti ima 110-ljetnu povijest i tradiciju, uvijek su bili poznati po podizanju ljestvice, kako prije Drugog svjetskog rata, tako i sada zadnjih 20 godina. Grupacija Volkswagen uložila u Bugatti više od milijardu i eura. Najveća tvrtka u Europi VW dati takvo povjerenje maloj firmi u Hrvatskoj koja nije postojala do prije 12 godina i prvi puta u povijesti izdvojiti jednu marku i dat nama mislim da to puno govori, rekao je Rimac za HRT.

Na pitanje kako su se našli na omjeru 55% i 45% Rimac je rekao kako su pregovori krenuli prije 2 godine.

– Na sastanku šef strategije VW mi je spomenuo što misliš da ti preuzmeš Bugatti. Mislio sam da se šali i nisam se obazirao. Par mjeseci kasnije me nazvao i pitao jesam li razmislio o tome. Tada sam shvatio koliko je to ozbiljna stvar i shvatio sam koliko to ima smisla i kako je to win-win-win i za VW i za nas i za Bugatti. Do omjera 55% i 45% došlo je na temelju valuacije, gdje se procjenjuje vrijednost naše proizvodnje automobila, a to je odvojeni posao od proizvodnji komponenti za druge proizvođače, To su sad dvije izdvojene firme. Onda se procjenom Bugattija došlo do tog omjera. Ono što je bilo važno za nas na početku da imamo upravljanje. Da bi Bugatti radio drugačije u budućnosti bio profitabilan, uspješan moraju se stvari promijeniti tako da imamo neovisnost od Volkswagena i Porschea. Oni su iza nas kao kumovi, ali mi imamo upravljačku moć i bilo nam je važno da u Hrvatskoj možemo raditi glavninu posla i da je tu sjedište, rekao je Rimac.

Rimac je na predstavljanju te povijesne akvizicije sinoć u Dubrovniku najavio osnivanje nove kompanije do kraja godine pod nazivom Bugatti Rimac, i to sa sjedištem u Hrvatskoj.

– Bugatti je nesumnjivo jedan od najboljih proizvođača hiperautomobila u povijesti, a sada mi imamo odgovornost nastaviti njegovu stoljetnu tradiciju koristeći naše iskustvo, tehnička znanja, i naše partnerstvo kako bismo nastavili ovu tradiciju, rekao je Mate Rimac. (novac.Jutarnji.hr)

Vijesti

‘Đavo povlači “svoje legije” – Preminuo je Jacob…’

Published

on

‘Đavo povlači svoje sluge – Preminuo je Jacob Rotschild’ – izvještava Otpor Media.

Preminuo je Lord Jacob Rothschild, financijer i član ugledne bankarske obitelji Rothschild. Umro je u 87. godini.

Svoju je karijeru započeo u obiteljskoj banci NM Rothschild&Sons 1963., a 1980. je s Markom Weinbergom suosnovao brojne tvrtke, uključujući i J Rothschild Assurance Group, sada St James’s Place.

Obavljao je niz visokih funkcija. Među ostalim, bio je zamjenik predsjednika BSkyB televizije od 2003. i 2008. godine, a bavio se i umjetnošću i filantropijom.

Za svoje je zasluge odlikovan Ordenom za zasluge 2002. godine. Ta se čast daje onima koji su se pokazali zaslužnima na području umjetnosti, književnosti, učenja i znanosti, prenosi The Guardian.

Bankarska obitelj Rothschild vuče korijene iz Frankfurta iz 18. stoljeća, odakle su se različiti članovi obitelji selili u gradove širom Europe kako bi izgradili bankarske poslove.

Mnogi članovi obitelji bili su poznati po svojoj gorljivoj podršci cionizmu i formiranju Države Izrael.

Edmond James de Rothschild je bio pokrovitelj prvog židovskog stalnog naselja u Palestini u Rishon-LeZionu 1882. On je također osigurao sredstva za uspostavljanje Petah Tikve kao stalnog naselja 1883. godine.

Godine 1917. Walter Rothschild, drugi lord Rothschild bio je sugovornik Balfourove deklaracije Cionističkoj federaciji, koja je Britansku imperiju obavezala da uspostavi Palestinu kao nacionalni dom za židovski narod.

Oko 10 mjesta u Izraelu trenutno je nazvano po članovima Rothschilda koji su osigurali sredstva za osnivanje ovih mjesta.​​​​​​

izvor: OTPOR.Media

Continue Reading

Vijesti

SAD NE BI DOZVOLILE DA TEKSAS BUDE PONOVNO NEOVISAN! “Dođite ga uzeti!”- kažu Teksašani

Published

on

– Teksas je prije 200 godina bio neovisna država, a i sada ima skupinu ljudi koji žele vratiti taj status, zagovarajući odcjepljenje od Sjedinjenih Država, koje nazivaju texit.

Zagovornici neovisnosti Teksasa ističu da bi taj dramatični potez, inspiriran brexitom, pomogao riješiti migracijsku krizu na granici i spor s Washingtonom oko toga tko kontrolira granicu s Meksikom.

Spor između demokratskog predsjednika Joea Bidena i republikanskog guvernera Grega Abbotta razotkrio je duboke podjele u Americi.

„Mi ovdje u Teksasu znamo da je jedini način da Teksas ima sigurnu granicu i razuman imigracijski sustav da to učini poput 200 drugih zemalja u svijetu i to kao samostalna neovisna nacija”, rekao je Daniel Miller, predsjednik Teksaškog nacionalističkog pokreta.

Miller inzistira da njegov pokret, utemeljen 2005., nikada nije bio toliko blizu ostvarenja svojeg cilja.

U 19. stoljeću Teksas je bio zapravo dio Meksika. Ali nakon rata za neovisnost, tzv. Teksaške revolucije, postao je suveren 1836. Samo devet godina poslije pridružio se Sjedinjenim Državama kao 28. savezna država.

Miller uspoređuje pokret za texit sa šokantnom odlukom o brexitu 2016. koja je dovela da izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske unije.

Rekao je da Teksas dijeli povijest i interese s ostatkom Sjedinjenih Država, ali, poput zagovornika neovisnosti španjolske regije Katalonije, smatra da središnja vlada ne razumije njihove probleme.

Dok se Amerikanci pripremaju za glasanje na predsjedničkim izborima u studenome, na kojima će najvjerojatnije birati između Bidena i bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, pokret za neovisnost Teksasa želi da državna skupština donese zakon koji bi omogućio referendum o odcjepljenju.

Američki Ustav, međutim, to saveznim državama ne dopušta – naprotiv, secesija južnih država uključujući Teksas 1861. dovela je do Građanskog rata, najkrvavijeg u američkoj povijesti.

Teksašanin ili Amerikanac?

Secesionistički pokret u Teksasu postoji već dugo, ali je marginalan, rekao je Joshua Blank, istraživački direktor pri Projektu za teksašku politiku Teksaškog sveučilišta u Austinu.

Kriza na granici između Teksasa i savezne vlade „stvorila je situaciju koju ta skupina zaista nastoji iskoristiti kako bi njihova stajališta izgledala vjerodostojnija nego što zapravo jesu”, rekao je Blank.

Misty Walters, 50-godišnja kućanica koja je nazočila Millerovu govoru u tipičnom teksaškom grill restoranu, rekla je da ljudi u državi smatraju da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci.

„Apsolutno smo izloženi invaziji”, rekla je, govoreći o rekordnom broju ljudi koji pristiže preko granice, većinom iz Srednje Amerike, što je postalo ključno pitanje u kampanji za predsjedničke izbore.

„Teksas se mora suprotstaviti i bolje zaštititi svoje građane”, rekla je.

Ispitivanje javnog mnijenja, koje je ovaj mjesec proveo Projekt za teksašku politiku, pokazalo je da 26 posto ispitanika smatra da su prvo Teksašani, a potom Amerikanci, u odnosu prema 27 posto 2014., što statistički nije značajna promjena.

„To ne znači da 26 posto ljudi podržava odcjepljenje od Sjedinjenih Država”, istaknuo je Blank.

Ispitivanje Newsweeka provedeno ovaj mjesec pokazalo je da 67 posto Teksašana želi da država ostane dio SAD-a.

Separatistički pokret velikim dijelom potiče „ideja da postoji jednoobrazna američka kultura koju se često povezuje s bijelom bojom kože”, rekao je Blank.

„I s obzirom na krizu na granici, to budi strahove u ljudima kojima je takva ideja američke kulture valjana”, dodao je.

„Dođite ga uzeti”

U gradu Eagle Pass na dalekom jugu Teksasa, guverner Abbott preuzeo je vojnu kontrolu nad područjem zvanim Shelby Park kod rijeke Rio Grande koja razdvaja Teksas od Meksika. Oko tog područja vodi se spor sa saveznom vladom.

Guverner, koji optužuje Bidenovu administraciju da ne uspijeva zaustaviti mnoštvo ljudi koji ulaze u državu, postavio je duž dijelova granice bodljikavu živu.

Biden je tužio Teksas inzistirajući da je kontrola granice oduvijek bila pod saveznom jurisdikcijom.

Miller, vođa pokreta za neovisnost, uspoređuje sadašnju situaciju s događajima 1835. kada je Teksas još bio dio Meksika.

Teksas je odbio vratiti top koji mu je Meksiko posudio i istaknuo je zastavu na kojoj je pisalo „Dođite ga uzeti”, potaknuvši uspješan teksaški rat za neovisnost.

Kao i u slučaju topa, napetosti oko parka u Eagle Passu dio su puno većeg problema, rekao je Miller.

On je to ocijenio simbolom „razrušenih odnosa između savezne vlade i država”.

No za razliku od rata s Meksikom, ili Građanskog rata, Millerovi ljudi misle da bi se secesiju ovaj put moglo provesti mirnim putem.

Blank to ne smatra vjerojatnim.

„Teksas se ne bi mogao mirno odcijepiti. Sjedinjene Države ne bi pregovarale s njima po povoljnim uvjetima.” – pišu Mediji.

Continue Reading

Vijesti

Z. Vukman: Što nam čeka ovoga ljeta? Veliku rusku ofanzivu? Bakterijsku pandemiju? Izvanredno stanje u SAD-u…?

Published

on

Zoran Vukman na svom fb profilu projecira moguće događaje u ovoj godini…

Ukratko, nekoliko ozbiljnih pretpostavki, kaže Vukman:

1. Mislim da će Rusija pokrenuti s početkom ljeta 2024.g. veliku ofenzivu na čitavoj ukrajinskoj bojišnici i da će krenuti na Kijev.

2. Svijetu latentno prijeti bakterijska pandemija. Ako bi došlo do epidemijske pojave bakterije rezistentne na svaki antibiotik, ljudi i djeca bi umirali od običnih upala kao i prije Flemingova otkrića penicilina. No zastrašujuće je što WHO uopće više i ne računa s antibioticima. Bilo bi logično da znanstvenici istražuju kako iznaći antibiotski odgovor na rezistentne bakterije a ne praktički pripremati svijet na odustajanje od antibiotika!? U Davosu u siječnju tema jednog panela je bila: svijet nakon antibiotika. Ne znam kako je mnogima promakla zlokobnost takve ideje. Penicilin je najveći posljednji izum u medicini koji je spasio mnoge živote. Zar će djeca sutra umirati opet od obične bakterijske upale grla!? Antibiotici se sve manje proizvode. To što su neke bakterije otporne na njih znači da treba naći lijek a ne prestati proizvoditi antibiotike. Bez penicilina je to nemoguće!

3. U Americi je za očekivati neko izvanredno stanje, bilo “plandemijsko” bilo u pogledu nemira i meteža druge vrste ili novih “lockdowna” jer je “dubokoj državi” cilj kontrolirati predsjedničke izbore u studenom 2024., svakako, svim sredstvima onemogućiti pobjedu Trumpa. Biden je potpuno dementan, zato je bitno tko će mu biti novi potpredsjednički kandidat/kandidatkinja. Ta osoba bi u slučaju Bidenova reizbora, nakon njegova odstupanja zbog zdravstvene nesposobnosti postala predsjednik/predsjednica. Michelle Obama?

4. Ljeto ’24. ili jesen ’24. nose u sebi zlokobni tajming za novu plandemiju ili za okidač Trećeg svjetskog rata. Odgovara i Zapadu i Istoku. Rusima je vremenski ključno krenuti na Kijev dok je nesposobni Biden formalno na vlasti, a Pentagonu iz drugih razloga – veliki rat, globalni kaos da bi sredili stanje kod kuće. Nerealno je očekivati regularnost američkih predsjedničkih izbora.

5. Ako bi parlamentarni izbori u Hrvatskoj bili u svibnju ’24., ili tijekom ljeta onda bi to značilo da je situacija izvanredna i da Plenković zna ono što mi ne znamo i priprema se za novu fazu globalne agende, je li to rat NATO-a i Rusije, pandemija ili nešto treće, vidjet ćemo.

Kako god bilo, nadam se da su sve ovo samo pretpostavke.

O Kini, Tajvanu i Bliskom istoku nisam ni govorio, samo Bog zna što će tek tamo biti.

Continue Reading

Popularno

Copyright © 2023. Croativ.net. All Rights Reserved